{"id":49274,"date":"2007-10-06T12:50:40","date_gmt":"2007-10-06T12:50:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49274"},"modified":"2007-10-06T12:50:40","modified_gmt":"2007-10-06T12:50:40","slug":"najstarije-stvorenje-ima-600-000-godina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/10\/06\/najstarije-stvorenje-ima-600-000-godina\/","title":{"rendered":"Najstarije stvorenje ima 600.000 godina"},"content":{"rendered":"<p>Prastara bakterija, prona\u0111ena u komadi\u0107ima leda izva\u0111enim iz velikih dubina, sa\u010duvala netaknut DNK&nbsp; <\/p>\n<p>Koliko godina ima najstariji \u017eitelj na&scaron;e planete? Iznenadi\u0107ete se ako vam ka\u017eemo da je nakupio 600.000 godina! Nije to nikakav ljudski metuzalem, ve\u0107 obi\u010dna bakterija izva\u0111ena iz ledenih dubina severoisto\u010dnog Sibira, severozapadne Kanade i Antarktika.<\/p>\n<p>Na veliko iznena\u0111enje traga\u010da, DNK zamrznutog jedno\u0107elijskog stvorenjceta ostao je netaknut. Odmah su se, naravno, rasplamsale naga\u0111anja da su na Marsu i sli\u010dnim surovim planetama ili prirodnim pratiocima bakterije i srodni mikroorganizmi opstali u \u017eivotu. U \u010demu je su&scaron;tina zanimljivog otkri\u0107a?<\/p>\n<p>Nau\u010dnici smatraju da je to svojevrsna prirodna smicalica koja nagove&scaron;\u0107uje da su organizmi u stanju da o\u010duvaju svoj metabolizam hiljadama godina, \u010dak i da sa\u010duvaju neo&scaron;te\u0107enu naslednu materiju i&scaron;\u010dekuju\u0107i pogodne uslove okoline za umno\u017eavanje. Potpuno uspavljivanje, me\u0111utim, o&scaron;tetilo bi naslednu gra\u0111u, a mo\u017eda je sasvim uni&scaron;tilo u toliko dugom vremenskom razdoblju.<\/p>\n<p>Iz otkopane bakterije, divnim \u010dudom, izdvojeni su dugi nizovi DNK.<\/p>\n<p>&bdquo;Ukoliko je sredina hladnija, utoliko \u0107e du\u017ee DNK pre\u017eiveti&quot;, nagla&scaron;ava Tomas D\u017eilbert sa Univerziteta Kopenhagen (Danska), koji je u\u010destvovao u istra\u017eivanju. Na mestima kao &scaron;to su Mars ili Jupiterov mesec Evropa, koja su veoma hladna, nasledna gra\u0111a opstala bi znatno du\u017ee u tom ledenom paklu.<\/p>\n<p>U drugom poduhvatu su istra\u017eiva\u010di skoro obelodanili da su prikupili uzorke DNK na dubini od gotovo dva kilometra na Grenlandu, za koji su procenili da je star 800.000 godina. Na\u017ealost, vi&scaron;e nije bio \u017eiv. Novo otkri\u0107e najavljuje, u svakom slu\u010daju, da je \u017eivot veoma istrajan.<\/p>\n<p>Tajna dugove\u010dnosti bakterije i DNK sastoji se u tome, kako su nau\u010dnici napisali u &bdquo;Spisima Nacionalne akademije nauka (SAD)&quot;, da je nasledna materija samu sebe popravlja s protokom vremena odolevaju\u0107i kona\u010dnoj razgradnji.<\/p>\n<p>Mikroorganizam je na\u0111en u komadi\u0107ima leda izva\u0111enim bu&scaron;enjem na ve\u0107 pomenutim nalazi&scaron;tima, a prou\u010davanjem je rukovodila Sara Stjuart D\u017eonson iz Masa\u010dusetskog instituta za tehnologiju. Kada je sa saradnicima odvojila DNK, odgonetnula je da je bio prili\u010dno neokrnjen.<\/p>\n<p>U toliko drevnim uzorcima uobi\u010dajeno je da prona\u0111ete 30, 40, 50, mo\u017eda i stotinu odse\u010daka nukleotida, a \u010dak 4.000 baznih parova predstavlja veliko iznena\u0111enje, &scaron;to ukazuje da je DNK u veoma dobrom stanju. (DNK ili dezoksiribonukleinska kiselina je molekul u obliku lestvica, sa\u010dinjen od baznih parova ili hemikalija nazvanih nukleotidi. Bakterija su sastavljene od jednog do pet miliona parova po genomu ili zbirci svih gena.)<\/p>\n<p>Kada su istra\u017eiva\u010di izmerili koli\u010dinu ugljen-dioksida koje su bakterije udisale, zapazili su da je mikroorganizam i dalje odr\u017eavao metabolizam (razmena materija). Pojedine su, \u010dak, i sada \u017eive! Laboratorijska ispitivanja nazna\u010duju da je bakterija u stanju da popravi svoj o&scaron;te\u0107eni DNK.<\/p>\n<p>Nedavna izu\u010davanja na&scaron;la su dokaz koji nagove&scaron;\u0107uje da pradavne bakterijske \u0107elije i nasledna gra\u0111a pre\u017eive hiljadama godina u stanju sli\u010dnom dubokom snu. Iako se u toku takvog spavanja smanji stopa prirodnog o&scaron;te\u0107enja DNK, potpuno uspavane \u0107elije nisu vi&scaron;e kadre da poprave nasledne kvarove. Spontana hemijska zbivanja mogu da na&scaron;kode genomu toliko da \u0107elija izgubi mo\u0107 umno\u017eavanja, &scaron;to ozna\u010dava poguban kraj.<\/p>\n<p>Jedini na\u010din da \u0107elije pre\u017eive milionima godina ogleda se u sposobnosti samopopravljanja nasledne materije.<\/p>\n<p>Skora&scaron;nja prou\u010davanja su obelodanila da je prona\u0111eni DNK stariji od pola miliona godina. U\u010desnici u najnovijem traganju takve iskaze stavljaju pod sumnju zato &scaron;to nisu kori&scaron;\u0107eni najstro\u017ei postupci da se predupredi zaga\u0111enje dana&scaron;njim bakterijama. <\/p>\n<p>Nekoliko puta su sli\u010dni podvizi obznanjeni i svaki put se potvrdilo da nisu bili pouzdani. Na svakom koraku je mogu\u0107e pokupiti postoje\u0107e mikroorganizme i zagaditi uzorak.<\/p>\n<p><em>Stefan Vuka&scaron;in<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prastara bakterija, prona\u0111ena u komadi\u0107ima leda izva\u0111enim iz velikih dubina, sa\u010duvala netaknut DNK&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49274","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49274","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49274"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49274\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49274"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49274"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49274"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}