{"id":49268,"date":"2007-09-28T11:11:41","date_gmt":"2007-09-28T11:11:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49268"},"modified":"2007-09-28T11:11:41","modified_gmt":"2007-09-28T11:11:41","slug":"manjak-sna-moze-da-bude-smrtonosan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/28\/manjak-sna-moze-da-bude-smrtonosan\/","title":{"rendered":"Manjak sna mo\u017ee da bude smrtonosan"},"content":{"rendered":"<p>Ljudi koji ne spavaju dovoljno u toku no\u0107i izlo\u017eeni su dvostruko ve\u0107em riziku umiranja od sr\u010danih bolesti, rezultat je jedne britanske studije.<\/p>\n<p>&nbsp; <\/p>\n<p>Mada uzroci pove\u0107ane smrtnosti usljed nedostatka sna jo&scaron; nisu sasvim jasni, britanski istra\u017eiva\u010di s Medicinskog fakulteta Univerziteta u Voriku isti\u010du da je manjak sna izgleda povezan s povi&scaron;enim krvnim pritiskom koji pove\u0107ava rizik od infarkta i &scaron;loga, izvijestio je Rojters. <\/p>\n<p>Sedamnaestogodi&scaron;nje istra\u017eivanje, obavljeno na 10.000 vladinih slu\u017ebenika, pokazalo je da su oni me\u0111u njima, koji umesto sedam spavaju pet ili manje sati tokom no\u0107i, 1,7 puta izlo\u017eeniji riziku smrti iz bilo kojeg uzroka, a za vi&scaron;e od dva puta izlo\u017eeniji riziku kardiovaskularne smrti. <\/p>\n<p>&quot;Tre\u0107ina britanskih stanovnika i preko 40 odsto stanovnika SAD redovno no\u0107u spava manje od pet sati, tako da ovo nije neva\u017ean problem&quot; isti\u010de Fran\u010desko Kapu\u010do, profesor kardiovaskularne medicine na pomenutom fakultetu, koji smatra da moderni na\u010din \u017eivota, koji \u010desto name\u0107e manje sna, predstavlja opasnost za zdravlje stanovni&scaron;tva. <\/p>\n<p>Ranija istra\u017eivanja ve\u0107 su pokazala potencijalni rizik za zdravlje od rada u smjenama i ometenog sna, ali ovo je prva koja direktno dovodi u vezu trajanje sna i stopu smrtnosti. <\/p>\n<p>Studija se bavila ljudima starosti od 35 do 55 godina tokom dva perioda njihovog \u017eivota &#8211; izme\u0111u 1985. i 1988. i izme\u0111u 1992. i 1993. godine, a potom je pra\u0107en mortalitet ispitanika do 2004. <\/p>\n<p>Pri analizi rezultata uzeti su u obzir i drugi potencijalno rizi\u010dni faktori kao &scaron;to su godine i pol ispitanika, pu&scaron;enje ili konzumacija alkohola, indeks tjelesne mase, krvni pritisak i nivo holesterola. <\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su ustanovili je da je u drugoj fazi istra\u017eivanja pove\u0107ana me\u0111uzavisnost izme\u0111u manjka sna i u\u010destalosti &quot;sr\u010dane smrti&quot; u odnosu na prvu fazu, &scaron;to je i o\u010dekivano, ali je iznenadio podatak da je ve\u0107i rizik od umiranja konstatovan i kod ispitanika koji su po\u010deli da spavaju du\u017ee &#8211; vi&scaron;e od devet sati dnevno. <\/p>\n<p>Me\u0111utim, u ovoj grupi nije pove\u0107an rizik od smrti od sr\u010danih bolesti, ve\u0107 op&scaron;ti rizik od umiranja. Jedno od tuma\u010denja britanskih istra\u017eiva\u010da je da je produ\u017eeno vrijeme sna mo\u017eda u vezi s nekim drugim zdravstvenim problemima &#8211; na primjer depresijom ili umorom koji izaziva rak. <\/p>\n<p>Zaklju\u010dak britanskih stru\u010dnjaka je da bi sa stanovi&scaron;tva prevencije optimalno bilo da \u010dovjek spava oko sedam sati svake no\u0107i.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudi koji ne spavaju dovoljno u toku no\u0107i izlo\u017eeni su dvostruko ve\u0107em riziku umiranja od sr\u010danih bolesti, rezultat je jedne britanske studije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49268","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49268"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49268\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}