{"id":49265,"date":"2007-09-25T11:38:13","date_gmt":"2007-09-25T11:38:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49265"},"modified":"2007-09-25T11:38:13","modified_gmt":"2007-09-25T11:38:13","slug":"slavni-ljudi-iz-drugog-ugla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/25\/slavni-ljudi-iz-drugog-ugla\/","title":{"rendered":"Slavni ljudi iz drugog ugla"},"content":{"rendered":"<p>Veza izme\u0111u genijalnosti i psihi\u010dkih poreme\u0107aja<\/p>\n<p>Tokom istorije bilo je mnogo poku&scaron;aja da se objasni uticaj bolesti na formiranje li\u010dnosti i njeno ostvarenje. Veza izme\u0111u genijalnosti i psihi\u010dkih poreme\u0107aja uo\u010dena je jo&scaron; u anti\u010dko doba. \u010cak su opijenost, umetni\u010dki zanos i ludilo smatrani srodnim stanjima. &Scaron;openhaur je, na primer, smatrao da se ludilo grani\u010di sa genijalno&scaron;\u0107u, koju je francuski lekar De Tur definisao kao &quot;polubolesno stanje mozga&quot;.<\/p>\n<p>Du&scaron;evne bolesti, naro\u010dito grani\u010dne psihoneuroze, prema tvrdnji mnogih nau\u010dnika, izrazito su \u010de&scaron;\u0107e kod nadarenih, nego kod prose\u010dnih ljudi.<\/p>\n<p>Poznati psihoanaliti\u010dar Sigmund Frojd poku&scaron;avao je da objasni vezu izme\u0111u homoseksualne sklonosti i na\u010dina umetni\u010dkog izra\u017eavanja kod slikara Leonarda da Vin\u010dija i kod Mikelan\u0111ela. Psihoanaliti\u010dari smatraju da je prenagla&scaron;en Edipov kompleks naveo na osvaja\u010dke pohode Aleksandra Makedonskog, Napoleona Bonapartu, dok neke analize ukazuju da su mnoga dela znamenitih ljudi posledica njihovog izrazitog narcizma i egzibionizma.<\/p>\n<p>Dante Aligijeri bio je &scaron;izoidni psihopata, depresivnog raspolo\u017eenja, samouveren i osvetoljubiv, Bajron &#8211; histerik, a Gete je imao naizmeni\u010dne depresivne i hipomani\u010dne faze. Aleksandra Velikog na osvajanje nagonilo je stanje &quot;nadkompenzacija mr\u017enje prema ocu&quot;, dok su Vagner i Mocart patili od manije gonjenja. Betoven, koji je postepeno ogluveo, bio je psihi\u010dki neuravnote\u017een, nepoverljiv i hipersenzibilan sa histeri\u010dnim napadima. Mikelan\u0111elo je bio hipohondar, razdra\u017eljiv, paranoidan psihopata sa homoseksualnim nagonom.<\/p>\n<p>Veliki broj poznatih li\u010dnosti patio je od depresivnih kriza. Od &scaron;izofrenije i mani\u010dno-depresivne psihoze bolovali su mnogi slavni pisci: Aleksandar Dima, Gogolj, Turgenjev; slikar Van Gog, nau\u010dnici NJutn i Amper, ali i paranoidni histerik Hitler, nacisti\u010dki vo\u0111a.<\/p>\n<p>Cezar, Petar Veliki, Dostojevski, Petrarka, Hendl, Napoleon &#8211; bolovali su od epilepsije. Veliki poznavalac &quot;dubine ljudske psihe&quot;, pisac Fjodor Dostojevski bio je razdra\u017eljiv, patolo&scaron;ki ljubomoran i promenljivog raspolo\u017eenja. \u010carls Darvin je, kako bele\u017ee njegovi biografi, patio od depresije i \u010dira na \u017eelucu. Me\u0111u slavnima koji su umrli od raka bili su Napoleon, Marija Medi\u010di, Paskal, Brams, Tin Ujevi\u0107&#8230; Postoje mi&scaron;ljenja da je upravo kratkovidost slikara Edgara Manea uticala na ra\u0111anje impresionizma u slikarstvu.<\/p>\n<p>Od tuberkuloze su oboleli \u010cehov, Kafka, Molijer, Gorki, &Scaron;open, Veber, kao i mnogi na&scaron;i poznati pisci &#8211; \u0110ura Jak&scaron;i\u0107, Milovan Gli&scaron;i\u0107, Laza Lazarevi\u0107. Tuberkuloza, smatraju analiti\u010dari, \u010desto daje posebnu notu umetni\u010dkim ostvarenjima upravo zato &scaron;to pru\u017ea ose\u0107aj &quot;\u017eivota u senci smrti!&quot;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Veza izme\u0111u genijalnosti i psihi\u010dkih poreme\u0107aja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49265","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49265"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49265\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}