{"id":49263,"date":"2007-09-23T13:31:39","date_gmt":"2007-09-23T13:31:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49263"},"modified":"2007-09-23T13:31:39","modified_gmt":"2007-09-23T13:31:39","slug":"tajna-dugovjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/23\/tajna-dugovjecnosti\/","title":{"rendered":"Tajna dugovje\u010dnosti"},"content":{"rendered":"<p>Postoje li ljudi genetski predodre\u0111eni na dug i zdrav \u017eivot ili se sve de&scaron;ava slu\u010dajno.<\/p>\n<p>&nbsp; <\/p>\n<p>D\u017eozefina Tesauro nikad nije vjerovala da \u0107e do\u017eiveti desetu deceniju. A jeste. Uspravnog dr\u017eanja, jakih zuba, puna \u017eivota, ova devedesetdvoipogodi&scaron;nja dama \u017eivi sama na svom ran\u010du u ku\u0107i od cigala u blizini Pitsburga. Radi po nekoliko sati dnevno u bolni\u010dkoj prodavnici suvenira do koje sama vozi automobil iz 1995. godine, redovno igra brid\u017e sa svojom grupom, ide u prodavnicu i nedjeljom u crkvu. Nad\u017eivjela je svog mu\u017ea, sve svoje prijatelje iz djetinjstva i trojicu od &scaron;estoro bra\u0107e.<\/p>\n<p>D\u017eozefina ima \u017eivu sestru, jednojaj\u010danu bliznakinju koja je veoma bolesna i \u017eivi uz pomo\u0107 osoblja jedne bolnice za stare i nemo\u0107ne.<\/p>\n<p>Ove dvije potpuno razli\u010dite \u017eivotne pri\u010de identi\u010dnih blizanaca zbunjuju \u010dak i stru\u010dnjake koji se bave istra\u017eivanjem starenja i na\u010dina da se ljudski vijek kvalitetno produ\u017ei. Pitanje na koje oni jo&scaron; nemaju odgovor glasi: kako je mogu\u0107e da dva ljudska bi\u0107a, sa istim genima, koja su rasla u istoj porodici, provela vijek na istom mjestu, stare toliko dramati\u010dno razli\u010dito.<\/p>\n<p>Njihov pogled na ovo pitanje kao i odgovori koji nude, mijenjaju se iz godine u godinu. Prije desetak godina bili su ubije\u0111eni da je sve u rukama \u017eivotne sredine, pravilne ishrane, u dovoljnom fizi\u010dkom vje\u017ebanju, kao i odgovaraju\u0107oj medicinskoj njezi tokom \u017eivota. Zatim su njihovu pa\u017enju privukli geni, pa je prevladala ideja da je dugovje\u010dnost ne&scaron;to &scaron;to se nasle\u0111uje bez obzira na to da li jedete masnu hranu i pu&scaron;ite. <\/p>\n<p>Najnovije studije pokazuju da geni nisu toliko va\u017eni prilikom predvi\u0111anja koliko \u0107e dugo neki \u010dovjek \u017eiveti i da li \u0107e se razboljeti i patiti prije smrti ili \u0107e oti\u0107i odjednom, sklopiv&scaron;i o\u010di u snu.<\/p>\n<p>Ljudski vijek uslovljen je veoma kompleksnom mje&scaron;avinom doga\u0111aja koje je nemogu\u0107e precizno predvidjeti za svakog pojedinog \u010dovjeka. Faktori kao &scaron;to su genetske predispozicije, bolesti, ishrana, \u017eenino zdravlje za vrijeme trudno\u0107e, jedva primjetne povrede u svakodnevnim aktivnostima ili slu\u010dajni doga\u0111aji koji izazivaju genetsku mutaciju \u0107elije pretvaraju\u0107i je u kancerogenu, jednostavno \u010dine ovu bitku za odgonetanje tajne zdrave dugovje\u010dnosti unaprijed izgubljenom.<\/p>\n<p>Ipak, eksperti se ne predaju. D\u017eozefina Tesauro je primjer za to. Ona je samo jedan od u\u010desnika u najve\u0107em do sada medicinskom istra\u017eivanju koje je obuhvatilo sve jednojaj\u010dane blizance ro\u0111ene izme\u0111u 1870. i 1910. godine. Studija je pratila ove ljude sve do 2004. godine, do kada su gotovo svi umrli, ali, od kada se ovo istra\u017eivanje sa Danske, Finske i &Scaron;vajcarske pro&scaron;irilo i na SAD, tako da je u njemu ukupno 10.251 istopolnih blizanaca. A to je ve\u0107 dovoljan broj da bi se na osnovu sakupljenih podataka moglo odgovoriti na pitanje koliki je uticaj samih gena na du\u017einu i kvalitet ljudskog \u017eivota. A odgovor je da je uticaj gena mnogo manji nego &scaron;to su svi pretpostavljali. To dalje zna\u010di da u porodicama s nekim genetskim bolestima ne\u0107e svi \u010dlanovi oboljeti od nje, ali i obrnuto. U nekim zdravim porodicama pojavi\u0107e se neki \u010dlan koji \u0107e imati neku te&scaron;ku bolest od koje ni jedan njegov predak nije patio. <\/p>\n<p>Nekim nau\u010dnicima to je bilo dovoljno da zaklju\u010de kako je sve stvar slu\u010dajnosti. Neko \u0107e imati nesre\u0107u da zadobije infekciju koja \u0107e dovesti do promjena u \u0107eliji i tako otvoriti put za rak, neko \u0107e imati vi&scaron;e sre\u0107e pa \u0107e istu takvu infekciju izlije\u010diti antibioticima i aspirinima.<\/p>\n<p>Traganje za svim ovim odgovorima u stvari vodi ka istom cilju: pronala\u017eenju faktora koji omogu\u0107avaju izuzetno zdrav \u017eivot i dugovje\u010dnost. Ako bi medicina uspjela u tome, bila bi na dobrom putu da uka\u017ee ljudskom rodu kako da izbjegnu bolesti. <\/p>\n<p>Upravo zbog toga dvije sestre, bliznakinje iz okoline Pitsburga postale su predmet zanimanja stru\u010dnjaka iz ameri\u010dkog Nacionalnog instituta za starenje. U traganju za genom zdravlja i dugovje\u010dnosti, njima \u0107e pomo\u0107i i svi srodnici bliznakinja, njihova dheca, unuci i praunuci. <\/p>\n<p>Za po\u010detak pouzdano se zna da je D\u017eozefina, za razliku od svoje sestre, oduvijek vodila aktivan \u017eivot, bila optimista, borac, i redovno igrala tenis do svoje 86. godine. Sada samo redovno tr\u010di na svom ran\u010du. Njena te&scaron;ko oboljela sestra imala je sasvim druge navike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoje li ljudi genetski predodre\u0111eni na dug i zdrav \u017eivot ili se sve de&scaron;ava slu\u010dajno.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49263","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49263"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}