Nosili su ih kauboji, Katarina Medi\u010di je pomo\u0107u njih "popravljala" figuru, D\u017eon Travolta je u njima zaplesao u kultnoj "Groznici subotnje ve\u010deri", a za Viktoriju Bekam pri\u010da se da ih ne skida ni u krevetu. Svi oni voljeli su štiklu koja ovih dana slavi 500. ro\u0111endan.<\/p>\n
Da bi obilje\u017eio tu godišnjicu, proizvo\u0111a\u010d štikli "Šu ekspres" napravio je dosad najvišu potpeticu na Ostrvu: ravno 30 centimetara. Deset minuta na njima uspjela je da se odr\u017ei manekenka D\u017eesika Praudfut, i pri\u010da "king size štikle" se tu završava jer je model napravljen samo zbog proslave i osta\u0107e izlo\u017ebeni primjerak. <\/p>\n
Upravo zahvaljuju\u0107i tim visokim štiklama, mnogi su se prisjetili Naomi Kembel, koja je 1993. na reviji Vivijen Vestvud u štiklama od 20 centimetara "pokosila" parisku pistu. Taj let crne panterke jedan je od onih vje\u010dnih trenutaka svijeta mode. Uostalom, pasti zbog štikle realnost je za osam hiljada Britanki godišnje, koliko ih prema nekim procjenama zadobije povrede upravo zbog visokih potpetica.<\/p>\n
Ipak, bez obzira na sve to, njihova popularnost je ogromna, a nazivaju ih i najve\u0107om enigmom \u017eenske li\u010dnosti. I to oduvijek, jer jedna od teorija o fantomskom osmijehu Mona Lize jeste i da su je mu\u010dile štikle na nogama kojima je Leonardo Da Vin\u010di htio da joj da senzualniji izgled. To je bilo 1507. godine kada je, vjeruje se, štikla ro\u0111ena.<\/p>\n
Od tog vremena, nastalo je mnogo varijanti štikli, od onih širokih kaubojskog, preko takozvanih platformi pa do prefinjenih vrtoglavo visokih i tankih potpetica. Na spomen štikle ve\u0107ina pomisli na prefinjenu tanku petu, rezervisanu za \u017eene, \u010diji je izumitelj Rod\u017eer Vivijer za modnu ku\u0107u "Dior". Od tada, one se smatraju obaveznim dodatkom ve\u010dernjim kombinacijama, ali i obavezom poznatih li\u010dnosti, jer nijedan crveni tepih još ne pamti ravnu petu.<\/p>\n
Na štikle se danas stavljaju dijamanti, njihovi dizajneri postali su ikone, a za dobar par izdvaja se i više od mjese\u010dne plate. Mitsku va\u017enost dale su im zvijezde serije "Seks i grad", posebno glavna protagonistkinja Sara D\u017eesika Parker, koja prema svojim štiklama "gaji maj\u010dinsku ljubav".<\/p>\n
"Pravom" štiklom ra\u010dunaju se one visine od 8,5 centimetara pa nadalje. One od šest pa do 8,5 svrstane su u "srednju" kategoriju, dok je "niska peta" sve ispod šest centimetara. Te brojke su rezervisane za \u017eenski svijet, gdje su štikle prošle pravu revoluciju. <\/p>\n
Zavodljivu Merilin Monro na seksi tankim petama 70-ih su zamijenile punije, a do 90-ih godina štikle su se više puta vra\u0107ale. Kad su po\u010dele kritike o njihovom lošem uticaju na zdravlje, štikle su nakratko mjesto prepustile prakti\u010dnim i "zdravim" mokasinama. Ali nije trebalo dugo \u010dekati na njihov povratak, a danas vrhunski dizajneri pokoji centimetar stavljaju i na muške cipele.<\/p>\n
Bile zabranjivane<\/p>\n
Naravno da i štikle, kao uostalom i ve\u0107ina stvari, imaju i svoju lošu reklamu i klijente koji ne znaju da ih nose. Tako se "nabadanje" na visokoj peti u 17. vijeku u ameri\u010dkoj dr\u017eavi Masa\u010dusets smatralo nemoralnim, pa su štikle bile zabranjene zakonom. Tu bi mjeru danas vjerovatno uveli ljekari koji tvrde da štikle "pritiskaju stopala i prste, ošte\u0107uju zglobove…", i ne preporu\u010duju ih du\u017ee od nekoliko sati dnevno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nosili su ih kauboji, Katarina Medi\u010di je pomo\u0107u njih "popravljala" figuru, D\u017eon Travolta je u njima zaplesao u kultnoj "Groznici subotnje ve\u010deri", a za Viktoriju Bekam pri\u010da se da ih ne skida ni u krevetu. Svi oni voljeli su štiklu koja ovih dana slavi 500. ro\u0111endan.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49251","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49251"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49251\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}