{"id":49247,"date":"2007-09-01T12:05:40","date_gmt":"2007-09-01T12:05:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49247"},"modified":"2007-09-01T12:05:40","modified_gmt":"2007-09-01T12:05:40","slug":"sta-je-zapravo-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/09\/01\/sta-je-zapravo-zivot\/","title":{"rendered":"\u0160ta je, zapravo, \u017eivot?"},"content":{"rendered":"<p>Filozofi koji su se prvi &quot;uhvatili u ko&scaron;tac&quot; s pitanjem &quot;&scaron;ta je \u017eivot&quot; nisu vi&scaron;e sami, jer su im se pridru\u017eili nau\u010dnici koji poku&scaron;avaju da defini&scaron;u \u017eivot manipuli&scaron;u\u0107i njime, tra\u017ee\u0107i ga na drugim planetama ili, pak, kreiraju\u0107i ga u laboratorijama.<\/p>\n<p>U junu jedna grupa nau\u010dnika je uspela da zameni genetski identitet bakterije s genetskim identitetom jednog drugog mikroba, drugi su poku&scaron;avali da &quot;izgrade&quot; \u017eivot iz obi\u010dne izgrebotine, nau\u010dnici NASA su ga tra\u017eili na drugim planetama, mada nisu bili sigurni kako bi on izgledao, a neki futuristi prosudjuju da su roboti postali toliko humani, da bi se mogli smatrati novom formom \u017eivih bi\u0107a.<\/p>\n<p>I tako, dok nau\u010dnici pomeraju granice u biologiji, astronomiji i robotici, glavno pitanje ostaje: &quot;&Scaron;ta je to, u stvari, \u017eivot ?&quot;.<\/p>\n<p>Ovog leta u predgradju Va&scaron;ingtona istaknuti profesori sa instituta &quot;D\u017d. Kreg Venter&quot;, klju\u010dni &quot;igra\u010di&quot; u mapiranju ljudskog genoma, zamenili su lance DNA dve bakterije, promeniv&scaron;i tako njihov genetski identitet. Taj potez je celom svetu pokazao da ljudska mogu\u0107nost da manipuli&scaron;e \u017eivotom mo\u017ee dovesti i do njegovog stvaranja.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici s &quot;Ventera&quot; sada tra\u017ee patent za izvodjenje sasvim novog eksperimenta: poku&scaron;avaju da stvore novu bakteriju tako &scaron;to \u0107e u duplju nekada urinarnog trakta bube ubaciti gene. Nau\u010dnici ne vide to kao kreiranje \u017eivota, ve\u0107 kao &quot;modifikovanje \u017eivota da bi se dobile njegove nove forme&quot;. <\/p>\n<p>Nau\u010dnici &scaron;irom sveta se udru\u017euju u poku&scaron;aju da odu mnogo dalje. Oni poku&scaron;avaju da kreiraju \u017eivot uz pomo\u0107 hemikalija, podra\u017eavaju\u0107i tako nastanak \u017eivota na planeti Zemlji, i ka\u017eu da im je jo&scaron; potrebno tri do deset godina.<\/p>\n<p>Za njih, pa i za nau\u010dnike s &quot;Ventera&quot;, nove \u017eivotne forme koje je kreirao \u010dovek zna\u010de nove energetske izvore, mehanizme koji ne zagadjuju \u017eivotnu sredinu i medicinu koja \u0107e spasiti mnoge \u017eivote. Za ostale takvo otkri\u0107e zna\u010di potpuno razumevanje kako je \u017eivot nastao i po\u010deo na Zemlji.<\/p>\n<p>&quot;Mi&scaron;ljenja smo da \u0107e slede\u0107i \u017eivot proiste\u0107i iz ne\u010dije laboratorije&quot;, kazao je za Aso&scaron;ieted pres Dejvid Dimer sa Univerziteta u Kaliforniji, profesor biohemije i jedan od klju\u010dnih ljudi koji je poku&scaron;ao da stvori \u017eivot. Ukoliko bi, medjutim, pitali Dimera &scaron;ta je zapravo \u017eivot, on bi odgovorio da ga je lak&scaron;e opisati, nego definisati.<\/p>\n<p>Naime, za Dimera i druge nau\u010dnike poput njega \u017eivot zahteva \u0107eliju s genetskim materijalom, sposobnost da se razmno\u017eava, da pretvara hranu u vodu i da se razvija kroz prirodnu selekciju.<\/p>\n<p>Direktor Astrobiolo&scaron;kog instituta u Kaliforniji NASA Karl Pil\u010der ka\u017ee da je nau\u010dnicima u Institutu, koji se bave prou\u010davanjem ektremnog \u017eivota na Zemlji, mnogo lak&scaron;e da ka\u017eu &scaron;ta \u017eivot nije.<\/p>\n<p>&quot;Mo\u017eda sada nemamo odgovor, ali polako napredujemo&quot;, dodao je on.<br \/>Nacionalna akademija nauka je objavila izve&scaron;taj o &quot;\u010dudnom \u017eivotu&quot; u kome upozorava NASA da se ne fokusira samo na vodu. &quot;S obzirom da se potraga za \u017eivotom u solarnom sistemu &scaron;iri, vrlo je va\u017eno da se zna &scaron;ta se ta\u010dno tra\u017ei&quot;, pi&scaron;e u izve&scaron;taju.<\/p>\n<p>Pomenuti izve&scaron;taj je naveo ljude iz NASA da se pri tra\u017eenju novih formi \u017eivota &quot;ne fokusiraju toliko na ugljenik&quot;, mada se za njega \u010desto ka\u017ee da je &quot;ki\u010dma \u017eivota na Zemlji&quot;.<\/p>\n<p>Istaknuti futurista Rej Kurcvel veruje da \u0107e do 2029. godine ma&scaron;ine prevazi\u0107i ve&scaron;ta\u010dku inteligenciju i da \u0107e se pribli\u017eiti ljudskoj.<\/p>\n<p>&quot;Klju\u010dno pitanje da li neko nebiolo&scaron;ko telo ima pravo da uradi ne&scaron;to u stvari je u vezi s tim da li je ono razumno ili ne, odnosno da li ima ose\u0107anja&quot;, ka\u017ee Kurcvel.<\/p>\n<p>Mnogi nau\u010dnici ka\u017eu da odgovor na pitanje &quot;&Scaron;ta je \u017eivot?&quot; nije lako na\u0107i.<br \/>&quot;Problemom &#8216;&scaron;ta je \u017eivot&#8217; biologija se bavi ve\u0107 400 godina, a to pitanje vodi teolo&scaron;kom pitanju &quot;da li je \u017eivot poseban i da li smo mi posebni&#8217;, pri\u010da Art Kaplen sa Univerziteta u Pensilvaniji.<\/p>\n<p>On ka\u017ee da \u0107e u ovom veku definicija \u017eivota biti u centru politi\u010dkih i socijalnih debata, kao &scaron;to su i pitanja abortusa ili istra\u017eivanje embrionskih \u0107elija.<\/p>\n<p>AP\/Mondo<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Filozofi koji su se prvi &quot;uhvatili u ko&scaron;tac&quot; s pitanjem &quot;&scaron;ta je \u017eivot&quot; nisu vi&scaron;e sami, jer su im se pridru\u017eili nau\u010dnici koji poku&scaron;avaju da defini&scaron;u \u017eivot manipuli&scaron;u\u0107i njime, tra\u017ee\u0107i ga na drugim planetama ili, pak, kreiraju\u0107i ga u laboratorijama.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49247","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49247"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49247\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}