{"id":49245,"date":"2007-08-30T09:37:27","date_gmt":"2007-08-30T09:37:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49245"},"modified":"2007-08-30T09:37:27","modified_gmt":"2007-08-30T09:37:27","slug":"da-li-je-betoven-ubijen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/08\/30\/da-li-je-betoven-ubijen\/","title":{"rendered":"Da li je Betoven ubijen?"},"content":{"rendered":"<p>Da li je neko ubio Betovena? Be\u010dki patolog Kristijan Rajzer misli da postoji mogu\u0107nost da je slavnog kompozitora ubio njegov li\u010dni ljekar terapijom koja je podrazumijevala i davanje izvjesnih doza olova. <\/p>\n<p>Ostali stru\u010dnjaci koji se bave ovom temom nisu ba&scaron; ubijedjeni u zasnovanost takvog mi&scaron;ljenja, ali se sla\u017eu oko jedne stvari: Betoven je bio bolestan godinama prije nego &scaron;to je umro 1827.<\/p>\n<p>Ranija ispitivanja pokazala su da je Betoven imao simptome trovanja olovom, jer su tragovi ovog metala otkriveni prvo u vlasima kose, a zatim, prije dvije godine, i u kostima velikog kompozitora. Ovi nalazi u\u010dvrstili su uvjerenje da je trovanje olovom u najmanju ruku doprinijelo, ako ne i dovelo do Betovenove smrti u 57. godini.<\/p>\n<p>Doktor Rajzer, posle dugotrajnog ispitivanja, tvrdi da su rezultati pokazali da je koncentracija olova u tijelu rasla svaki put kada je dr Andreas Varvuh dolazio da pregleda Betovena i dao mu terapiju zbog sakupljanja vode u organizmu. Doze ljekova koje je dr Varvuh prepisivao su dodatno pogor&scaron;avale ionako lo&scaron;e stanje Betovenove jetre, i na kraju su ga ubile, smatra Rajzer.<\/p>\n<p>Iako je Betoven umro posle ponavljanih tretmana, Rajzer ka\u017ee da ne mo\u017eemo kriviti Varvuha, jer on, imaju\u0107i na rasapolaganju tada&scaron;nja medicinska dostignu\u0107a, nije mogao da zna da je jetra njegovog pacijenta u tako lo&scaron;em stanju.<\/p>\n<p>Doze olova koje je on davao Betovenu ne bi na&scaron;kodile \u010dovjeku \u010diji organizam nije ve\u0107 bio istro&scaron;en. <\/p>\n<p>Analize koje je Rajzer sproveo pokazale su da je u periodima u kojima je kompozitor bio pod tretmanom dr Varvuha, &scaron;to je utvrdjeno prou\u010davanjem spisa koje je Betoven ostavio za sobom, nivo olova u organizmu bio veoma visok.<\/p>\n<p>&quot;Ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je tokom poslednjih 111 dana \u017eivota Betoven bio izlo\u017een terapiji olovom u mjeri koja je na kraju dovela do smrti&quot;, ka\u017ee Bil Vol&scaron;, &scaron;ef ameri\u010dkog tima koji je u\u010destvovao u testiranju ostataka kostiju slavnog kompozitora na prisustvo metala.<\/p>\n<p>&quot;Vjerujem da je uzimanje preparata na bazi olova dovelo do smrti \u010dovjeka koji je ve\u0107 bio te&scaron;ko bolestan&quot;, ka\u017ee Vol&scaron;, dodaju\u0107i da je mjerenje nivoa metala u kostima najpouzdaniji na\u010din za pronala\u017eenje dokaza tog tipa, jer kosti ukazuju na stanje koje je trajalo godinama, za razliku od kose, koja svjedo\u010di samo o mjesecima.<\/p>\n<p>Ipak, i sam Rajter ka\u017ee da, i pored temeljnog ispitivanja, mo\u017eemo biti sigurni samo u jedno &#8211; Betoven je godinama prije smrti bio te&scaron;ko bolestan.<\/p>\n<p>AP\/Mondo<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da li je neko ubio Betovena? Be\u010dki patolog Kristijan Rajzer misli da postoji mogu\u0107nost da je slavnog kompozitora ubio njegov li\u010dni ljekar terapijom koja je podrazumijevala i davanje izvjesnih doza olova. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49245","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49245"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49245\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}