Meksi\u010dki arheolozi su, koriste\u0107i radar koji prodire kroz zemlju, otkrili podzemne odaje za koje vjeruju da sadr\u017ee ostatke imperatora Ahuizotla, koji je vladao Astecima kada je Kristofer Kolumbo pristao na obale Novog svijeta.<\/p>\n
Ukoliko se potvrdi da je zaista re\u010d o Ahuizotlu, to bi mogla da bude prva grobnica nekog vladara Asteka ikada nadjena.<\/p>\n
Otkri\u0107e bi moglo predstavljati "prozor" u civilizaciju Asteka i njen klimaks. Ahuizotl, imperator-graditelj, koji je proširio carstvo \u010dak do Gvatemale, bio je poslednji imperator koji je završio vladavinu pre španskih osvajanja. <\/p>\n
Prema zapisu jednog španskog sveštenika, u ovoj oblasti su Asteci kremirali i sahranjivali svoje vladare. Ali, nijedna grobnica aste\u010dkih vladara nikad nije nadjena, izmedju ostalog i zbog toga što su španski osvaja\u010di izgradili svoj grad na mestu ceremonijalnog centra ovog naroda, ostavljaju\u0107i iza sebe kolonijalne gradjevine istorijski suviše vredne da bi se uklanjale zbog arheoloških iskopavanja. <\/p>\n
Jedna od ovih kolonijalnih gradjevina bila je toliko ošte\u0107ena u zemljotresu 1985. da je morala da bude srušena, a ekspertima je ostavljena mogu\u0107nost da izu\u010davaju lokaciju Zokalo placa u Meksiku, izmedju Metropolitan katedrale i ruševina Templo Major piramide. <\/p>\n
Arhelozi su našli prolaz do grobnice koji je ispunjen vodom i muljem, što im znatno ote\u017eava i usporava rad, ali i sre\u010dava raspadanje i truljenje sadr\u017eaja.<\/p>\n
Oni se nadaju da \u0107e do\u0107i do prostorija na jesen i otkriti pepeo Ahuizotla, koji je verovatno kremiran 1502. godine.<\/p>\n
U to vreme Kolumbo je ve\u0107 bio pristao na obale Novog sveta, ali prvi kontakt Asteka sa Evropljanima desio se 17 godina kasnije, 1519, kada su Ernan Kortez i njegova banda osvaja\u010da umarširali u Meksi\u010dku dolinu i uzeli za taoca Ahuizotlovog naslednika, njegovog ne\u0107aka Montezumu. <\/p>\n
Vlast je preuzeo Ahuizotlov sin Kvoutajmok i on je pru\u017eio poslednji otpor Špancima u bici za Meksiko 1521 godine. On je kasnije zarobljen i zatvoren, a potom i ubijen. Mesto na kom je sahranjen ostalo je nepoznato.<\/p>\n
"On mora da je sahranjen u sve\u010danoj ceremoniji sa bogatim ponudama bogu, kao što su vaze, ornamenti… i verovatno sa predmetima koje je li\u010dno koristio", ka\u017ee Luis Alberto Martos, direktor arheoloških studija na Meksi\u010dkom nacionalnom institutu antropologije i istorije. <\/p>\n
Svi znakovi ukazuju na Ahuizotla. Grobno mesto le\u017ei direktno ispod ogromnog, nedavno otkrivenog monolita izgraviranog predstavom Tlalteikutlija, aste\u010dkog boga zemlje. <\/p>\n
Bilo koji artefakt povezan sa Ahuizotlom Meksiku bi doneo ogroman ponos. Zemlja ve\u0107 dugo bezuspešno pokušava da povrati umetni\u010dke predmete naroda Asteka kao što su Ahuizotlov štit i Montezumina perjanica iz Etnološkog muzeja u Be\u010du. <\/p>\n
"Asteci su bili najmo\u0107nije društvo u vreme pre dolaska Španaca i zbog toga je Ahuizotlova grobnica toliko va\u017ena", ka\u017ee Martos.<\/p>\n
Srna<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Meksi\u010dki arheolozi su, koriste\u0107i radar koji prodire kroz zemlju, otkrili podzemne odaje za koje vjeruju da sadr\u017ee ostatke imperatora Ahuizotla, koji je vladao Astecima kada je Kristofer Kolumbo pristao na obale Novog svijeta.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49224","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49224\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}