Stanovnici SAD su nekada bili najviša nacija svijeta. Od kako je njihova zemlja proglasila nezavisnost, preko industrijske revolucije, pa do oba svjetska rata, Amerikanci su \u010ditav svijet "gledali s visine". <\/p>\n
U zemlji sa nebrojenim prostranstvima i neograni\u010denim prirodnim bogatstvima, mlada nacija je svoje rastu\u0107e blagostanje prenijela i na rast, odnosno visinu stanovnika. <\/p>\n
Ali, kao i na mnogim drugim poljima, ameri\u010dka "prevlast" u visini je po\u010dela da blijedi. Amerikanci su dostigli vrhunac u visini posle Drugog svjetskog rata, a potom su ih nadmašili drugi narodi. <\/p>\n
Tokom 60-ih godina, ve\u0107ina nacija sjeverne i zapadne Evrope dostigla je i \u010dak prestigla stanovnike SAD. Adolescenti Japana i drugih naprednih azijskih zemalja sad su gotovo jednake visine kao Amerikanci, prenosi agencija AP. <\/p>\n
U Holandiji, najvišoj naciji svijeta, prosje\u010dan muškarac je visok 183 centimetra, što je za pet centimetara više od prosje\u010dnog Amerikanca. <\/p>\n
Godine 1850. situacija je bila obrnuta: ne samo Holandjani, ve\u0107 i stanovnici svih drugih zemalja zapadne Evrope, bili su 6,4 centimetara ni\u017ei od Amerikanaca. <\/p>\n
A da li visina pru\u017ea Holandjanima bilo kakvu prednost u odnosu na Kineze (165 centimetara za muškarce, 154 centimetara za \u017eene) ili Brazilce (169 centimetara za muškarce i 160 centimetara za \u017eene)? <\/p>\n
Mnogi smatraju da je visina povezana sa mnogim \u010diniocima blagostanja jedne nacije. Visoki ljudi su navodno zdraviji, bogatiji i \u017eive du\u017ee nego niske osobe. Neki stru\u010dnjaci \u010dak tvrde da su visoki ljudi medju najinteligentnijima. <\/p>\n
Ne radi se o tome da je onaj ko je visok samim tim pametniji, bogatiji ili zdraviji, ve\u0107 da iste stvari koje ljude \u010dine visokima – zdrava ishrana, dobra roditeljska briga i zdravo djetinjstvo – podjednako pozitivno uti\u010du i na te druge kvalitete. <\/p>\n
Visina je dobar pokazatelj koliko jedna dr\u017eava ula\u017ee u svoje stanovnike u prvim godinama njihovog \u017eivota, smatraju nau\u010dnici koji se time bave. <\/p>\n
Visina nam govori o segmentu nacije koji je nevidljiv u tradicionalnim ekonomskim statistikama. Djeca ne rade i ne posjeduju ku\u0107e, ne kupuju trajne proizvode, ne investiraju u akcije. Ali o\u010digledno da je investicija u njihovo blagostanje od izuzetne va\u017enosti za ekonomsku budu\u0107nost jedne nacije. <\/p>\n
Stru\u010dnjaci ve\u0107 godinama pokušvaju da ustanove zašto stanovnici SAD po\u010dinju da zaostaju kada je rije\u010d o visini. Kako to da stanovnici najbogatije zemlja svijeta, za vrijeme njene najve\u0107e ekonomske ekspanzije naprosto prestaju da rastu? <\/p>\n
"Mo\u017eda smo dostigli trenutak kada \u0107emo po\u010deti da se smanjujemo", ka\u017ee demograf Ajlin Krimins sa Univerziteta Ju\u017ena Kalifornija. <\/p>\n
Kao i mnoge druge ljudske karakteristike, visina pojedinca je odredjena mješavinom gena i uticaja sredine. Eksperti se sla\u017eu da, osim afri\u010dkih Pigmeja i nekoliko drugih sli\u010dnih izuzetaka, ve\u0107ina naroda svijeta ima otprilike iste genetske predispozicije kada je rije\u010d o visini. <\/p>\n
Zato sredina odredjuje razlike u visini medju narodima svijeta, a posebno sredina u kojoj djeca \u017eive od rodjenja do adolescencije. Bilo kakvi nedostaci na tom putu, od loše roditeljske brige do dje\u010djih bolesti i loše ishrane, mogu da sprije\u010de pojedinca da dostigne svoj pun genetski potencijal u visini. <\/p>\n
"Znamo da sredina mo\u017ee da uti\u010de na visinu sa 7, 10 ili 12 centimetara", ka\u017ee Ri\u010dard H. Stekel, sa Univerziteta Ohajo. <\/p>\n
Stanovnici bogatih zemalja \u010desto su viši samo zato što imaju više novca za ishranu i brigu o djeci. Ali bogatstvo ne garantuje uvijek da \u0107e neko društvo svojoj djeci davati ono što im je neophodno da napreduju. <\/p>\n
Tako su u \u010ceškoj, gdje je zarada po stanovniku upola manja nego u SAD, stanovnici viši od Amerikanaca. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Stanovnici SAD su nekada bili najviša nacija svijeta. Od kako je njihova zemlja proglasila nezavisnost, preko industrijske revolucije, pa do oba svjetska rata, Amerikanci su \u010ditav svijet "gledali s visine". <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49218","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49218"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49218\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}