{"id":49212,"date":"2007-07-27T12:11:32","date_gmt":"2007-07-27T12:11:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49212"},"modified":"2007-07-27T12:11:32","modified_gmt":"2007-07-27T12:11:32","slug":"zemlja-kakvu-ne-poznajemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/07\/27\/zemlja-kakvu-ne-poznajemo\/","title":{"rendered":"Zemlja kakvu ne poznajemo"},"content":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci ameri\u010dke Nacionalne i vazduhoplovne administracije (NASA) nedavno su objavili zanimljivu studiju o deset najneobi\u010dnijih stvari koje se ti\u010du naše planete<\/p>\n

 
1. <\/strong>Gravitacija nije ista na cijeloj zemljinoj površini <\/strong><\/p>\n

Na nekim mjestima na Zemlji ljudi osje\u0107aju da su te\u017ei. Niska ta\u010dka gravitacije je na  Indijskom poluostrvu, a relativno visoka u ju\u017enom dielu Pacifika. Nije poznato zbog \u010dega je to tako. <\/p>\n

2. <\/strong>Zemljina atmosfera bje\u017ei<\/strong><\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i termalnoj energiji, neki od molekula na spoljašnjoj ivici Zemljine atmosfere imaju pove\u0107anu brzinu do te mjere da mogu pobje\u0107i i samoj gravitaciji planeta. To rezultira polaganim, ali postojanim isicanjem atmosfere u svemir. Budu\u0107i da nevezani vodonik ima malu molekularnu te\u017einu, on mo\u017ee br\u017ee da postigne brzinu i da u ve\u0107oj koli\u010dini ode u svemir. <\/p>\n

3. <\/strong>Zemljina rotacija se usporava<\/strong><\/p>\n

Kao rezultat promjene gravitacionih sila zahvaljuju\u0107i Mjesecu, Suncu i drugim planetima u Sun\u010devom sistemu, kretanje materije na razli\u010ditim dijelovima planeta, kao i ostalim pobu\u0111uju\u0107im mehanizmima, brzina rotacije Zemlje oko osi s vremenom varira. U novije vrijeme, dani postaju kra\u0107i za stotinke sekunde, što zna\u010di da se brzina rotacije pove\u0107ava. Faktori koji uzrokuju to pove\u0107anje rotacijske brzine nijesu odre\u0111eni. Podaci pokazuju oscilacije kroz nekoliko razli\u010ditih vremenskih mjerenja. Najve\u0107e su varijacije izmjerene u januaru i februaru, kad se brzina rotacije Zemlje najviše smanjila.<\/p>\n

4. <\/strong>Mjesec ima plimni u\u010dinak na atmosferu<\/strong><\/p>\n

Mjesec ima plimni u\u010dinak na atmosferu i okeane. Predvi\u0111aju se sna\u017enije oscilacije Mjese\u010devog protiska u tropima, ali njegove amplitude rijetko premašuju 100 mikrobara ili 0,01 posto prosjeka površinskog pritiska. Uobi\u010dajeno je da talasi atmosferske amplitude rastu, a pritiska vazduha opadaju. <\/p>\n

5. <\/strong>Zemljina osa varira <\/strong><\/p>\n

\u010candlerovo kolebanje<\/a> predstavlja malu varijaciju u rotaciji Zemljine ose koju je otkrio ameri\u010dki astronom Seth Carlo Chandler 1891. Iznosi 0,7 ugaonih sekundi kroz razdoblje od 433 dana. Zemljini polovi kre\u0107u se u nepravilnom krugu, osciliraju\u0107i od tri do 15 metara. Ameri\u010dki nau\u010dnici su otkrili da je glavni uzrok \u010candlerovog kolebanja fluktuacija pritiska na dnu okeana, prouzrokovana promjenom temperature i slanosti te okeanskih strujanja usljed djelovanja vjetrova. Krajem januara i po\u010detkom februara 2006. nau\u010dnici su primijetili da se \u010candlerovo kolebanje zaustavilo, te da je došlo do razdoblja zastoja od gotovo šest sedmica. <\/p>\n

6. <\/strong>Negativan elektri\u010dni naboj Zemlje<\/strong><\/p>\n

Od 1917. nau\u010dnicima je poznato da je Zemljina površina nabijena negativnim elektricitetom, ali niko zapravo nije znao od \u010dega poti\u010de napon. U podru\u010djima prosje\u010dnih vremenskih prilika, elektricitet te\u010de izme\u0111u Zemlje i vazduha s tendencijom rasipanja napona i to ne u velikoj koli\u010dini, samo oko 1500 ampera, što je za cijelu Zemlju isto kao i za nekoliko elektri\u010dnih kablova. No, elektricitet uzet iz Zemlje mora se, na neki na\u010din, obnoviti ili \u0107e elektri\u010dni napon uskoro presušiti. O\u010dito je da olujna grmljavina na neki na\u010din obnavlja izgubljeni napon, ali niko to još nije dokazao. Prije tri godine ameri\u010dki nau\u010dnici su prili\u010dno precizno pokazali pokretanje struje u suprotnom smjeru od struje u podru\u010dju prosje\u010dnih vremenskih prilika. Sve istodobne grmljavinske oluje proizvode \u010distu struju od 1500 ampera, dovoljnu da se nadomjesti gubitak i da napajanje Zemlje ostane konstantno.<\/p>\n

7. <\/strong>Tone interplanetarne prašine svake godine dolaze na Zemlju <\/strong><\/p>\n

Oko 30.000 tona interplanetarne prašine padne na površinu Zemlje svake godine. Ve\u0107ina asteroida luta oko Sunca u pojasu izme\u0111u Marsa i Jupitera. Posljedica njihova sudara su komadi\u0107i i prašina, koji mogu biti izba\u010deni prema spoljnjem Sun\u010devom sistemu, a ponekad se mogu pribli\u017eiti i Zemlji. Prašina i kamenje brzo se kre\u0107u u smjeru Zemlje, i u sudaru s atmosferom proizvode tzv. lete\u0107e zvijezde. <\/p>\n

8. <\/strong>Zemljini magnetni polovi mijenjaju mjesta<\/strong><\/p>\n

Polovi na Zemlji zamijenili su mjesto više puta, jer se smjer magnetnog momenta stijena, koji je stvorio dno okeana, mijenja. Koji \u0107e to biti smjer zavisi o smjeru orijentacije polova u trenutku kad su oformljene stijene u brazdi usred okeana. Tokom tog obrta, koji mo\u017ee trajati hiljadama godina, magnetni polovi se po\u010dinju odmicati i na kraju mijenjaju strane. <\/p>\n

9. <\/strong>Zemlja se smanjila<\/strong><\/p>\n

Nau\u010dnici su, tako\u0111e, zaklju\u010dili da se Zemlja smanjila. Manja je nego što smo mislili i to oko pet milimetara. Posljednje precizno mjerenje planete obavljeno je 2000., ali najnoviji podaci ne zna\u010de da se Zemlja skupila. Zahvaljuju\u0107i ve\u0107oj koli\u010dini podataka i boljim geofizikalnim modelima posljednje je mjerenje jednostavno preciznije, pojašnjavaju nau\u010dnici. <\/p>\n

10. <\/strong>Mjesec se udaljuje od Zemlje<\/strong><\/p>\n

Mjese\u010deva orbita se širi i Mjesec se udaljava od Zemlje. To je razlog zašto dolazi do plime i skupljanja energije te ugaonog momenta<\/a>. Precizni rezultat pokazuje da se Mjesec udaljava oko \u010detiri santimetra godišnje. Astronomi su predvidjeli da \u0107e, kad Sunce u\u0111e u fazu crvenog diva za otprilike pet milijardi godina, Zemlja i Mjesec biti pod uticajem Sun\u010deve proširene atmosfere i opet \u0107e se pribli\u017eiti. Tada \u0107e se Mjesec pribli\u017eavati Zemlji sve dok ne dosegne ta\u010dku od 18.470 kilometara iznad naše planete, nazvanu Rošeovom granicom. Rezultat \u0107e biti raspadanje Mjeseca u komadi\u0107e i njegovo raspršivanje u oblik prstena od krhotina nalik Saturnovom, pre\u010dnika oko 37.000 kilometara.<\/p>\n

Napomena: Preneseno iz Vjesnika, uz izvjesne izmjene<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci ameri\u010dke Nacionalne i vazduhoplovne administracije (NASA) nedavno su objavili zanimljivu studiju o deset najneobi\u010dnijih stvari koje se ti\u010du naše planete<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49212\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}