{"id":49152,"date":"2007-05-26T17:17:56","date_gmt":"2007-05-26T17:17:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49152"},"modified":"2007-05-26T17:17:56","modified_gmt":"2007-05-26T17:17:56","slug":"limunadom-protiv-vrucine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/05\/26\/limunadom-protiv-vrucine\/","title":{"rendered":"Limunadom protiv vru\u0107ine"},"content":{"rendered":"<p>Ljudsko tijelo neprekidno emituje toplotu i kad njegova temperatura pre\u0111e odre\u0111eni prag, uklju\u010duju se mehanizmi koji nas &scaron;tite od pregrijavanja i zato po\u010dinjemo da se znojimo. <\/p>\n<p>Te\u010dnost koju lu\u010de znojne \u017elezde sastoji se uglavnom od vode, izvesne koli\u010dine organskih jedinjenja i mineralnih soli. Stoga, ako \u010dovek dugo boravi na suncu, treba da pije &scaron;to vi&scaron;e te\u010dnosti da bi nadoknadio manjak u organizmu. <\/p>\n<p>Ve\u0107ina nas pije svega jednu tre\u0107inu neophodne koli\u010dine vode. Minimum koji je potreban za odr\u017eavanje normalne vodene ravnote\u017ee u telu iznosi litar i po pri prose\u010dnoj temperaturi vazduha od 21 stepen, 1,9 litara pri temperaturi od 26 stepeni i tri litra ukoliko je temperatura dostigla 32 Celzijusova stepena. <\/p>\n<p>U tu koli\u010dinu ulaze voda, sokovi, supe, kao i &bdquo;skrivena&quot; te\u010dnost iz vo\u0107a i povr\u0107a. Voda u organizam ne dospeva samo spolja, ve\u0107 se obrazuje u organizmu i prilikom prerade hrane. Primera radi, 100 grama masti prilikom oksidacije daje 107 mililitara vode, a 100 grama ugljenih hidrata ili belan\u010devina 35, odnosno 41 mililitar. <\/p>\n<p>Koli\u010dina vode neophodne organizmu zavisi od uzrasta, stanja zdravlja, na\u010dina ishrane, te\u017eine posla koji obavljamo i temepature vazduha. Recimo, ukoliko \u010dovek radi u vreloj fabri\u010dkoj hali, znojem mo\u017ee da izgubi i do \u010detiri litra te\u010dnosti svakog sata, tako da taj gubitak mora redovno da se nadokna\u0111uje. <\/p>\n<p>\u010cak i ako se ne bavi te&scaron;kim fizi\u010dkim radom, \u010dovek tro&scaron;i dosta vode: kroz mokra\u0107u se gubi oko 1,5 litara, kroz ko\u017eu isparava oko litar, a disanjem se gubi oko 300 mililitara. Sve zajedno, \u010dovek u proseku izgubi oko tri litra te\u010dnosti. <\/p>\n<p>Ipak, ako ne ose\u0107ate potrebu za vodom, ne treba je silom piti: vi&scaron;ak te\u010dnosti pove\u0107ava optere\u0107enje za sve organe, posebno bubrege i srce. <\/p>\n<p>Osim toga, &scaron;to vi&scaron;e pijete, to se vi&scaron;e znojite, a samim tim ose\u0107ate poja\u010danu potrebu za te\u010dno&scaron;\u0107u &#8211; tako nastaje za\u010darani krug. Soli koje se gube zajedno sa znojem naru&scaron;avaju normalnu ravnote\u017eu mikroelemenata u organizmu, &scaron;to mo\u017ee da izazove slabost, vrtoglavicu i ubrzan rad srca. <\/p>\n<p>Ograni\u010denu koli\u010dinu vode treba da unose trudnice, osobe koje pate od hipertenzije, sr\u010dane insuficijencije i bubre\u017eni bolesnici. <\/p>\n<p><em>&Scaron;ta lekari preporu\u010duju <\/em><\/p>\n<p>Preterano ohla\u0111eni napici ne\u0107e nadoknaditi manjak vlage. Oni se du\u017ee zadr\u017eavaju u \u017eelucu, a mineralnim solima koje takvi napici sadr\u017ee treba mnogo vremena da dospeju u \u0107elije. Povrh toga, hladni napici uslovljavaju poja\u010dan rad znojnih \u017elezda. Najbolje je piti te\u010dnost sobne temperature. <\/p>\n<p>Topao zeleni \u010daj bez &scaron;e\u0107era najbolje mo\u017ee da utoli \u017ee\u0111. Mo\u017eete ga zameniti \u010dajem od nane, negaziranom mineralnom vodom, crnim \u010dajem, kvasom, doma\u0107im kompotima od su&scaron;enog vo\u0107a ili prirodnim vo\u0107nim sokovima (od jabuke, narand\u017ee ili grejpfruta). <\/p>\n<p>Sok od limuna razre\u0111en vodom u srazmeri 1:10 obnavlja elektroliti\u010dku ravnote\u017eu u organizmu i spre\u010dava preterano znojenje. Mo\u017eete ga piti umesto mineralne vode po dva i po litra dnevno i on \u0107e, zahvaljuju\u0107i vitaminu C, ubla\u017eiti posledice vru\u0107ine kao &scaron;to su umor, glavobolja i obamrlost. <\/p>\n<p><em>&Scaron;ta ne treba da pijete <\/em><\/p>\n<p>Slatka gazirana pi\u0107a po vru\u0107ini ne treba piti. Ona ne mogu da utole \u017ee\u0111 zato &scaron;to sadr\u017ee &scaron;e\u0107er. A to zna\u010di da \u0107ete, popiv&scaron;i litar-dva takvih napitaka, uneti gomilu nepotrebnih kalorija, koje \u0107e se kasnije pretvoriti u suvi&scaron;no salce. <\/p>\n<p>Ne treba preterivati ni s pi\u0107ima koja sadr\u017ee kofein &#8211; on isto kao i alkohol ubrzava dehidrataciju. Jedino &scaron;to mo\u017eete sebi da priu&scaron;tite jeste suvo belo ili crno vino razbla\u017eeno vodom u srazmeri 1:3, s kockicom leda. <\/p>\n<p>I najzad, ukoliko ne mo\u017eete da \u017eivite bez piva, po\u017eeljno je piti samo svetlo i ne ja\u010de od 4,5 gradi. Imajte na umu da \u0107ete imati pove\u0107anu potrebu za mokrenjem. <\/p>\n<p>Ukoliko iz bilo kog razloga morate da ograni\u010dite unos vode, recimo zbog neke hroni\u010dne bolesti, dobro je da imate kraj sebe sprej s obi\u010dnom vodom da biste s vremena na vreme isprali usta, poprskali podlaktice i prevoje na rukama, deo iza kolena i slepoo\u010dnice. <\/p>\n<p><em>Blic<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ljudsko tijelo neprekidno emituje toplotu i kad njegova temperatura pre\u0111e odre\u0111eni prag, uklju\u010duju se mehanizmi koji nas &scaron;tite od pregrijavanja i zato po\u010dinjemo da se znojimo. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49152","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49152","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49152"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49152\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}