{"id":49150,"date":"2007-05-18T11:02:21","date_gmt":"2007-05-18T11:02:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49150"},"modified":"2007-05-18T11:02:21","modified_gmt":"2007-05-18T11:02:21","slug":"ljubav-na-komunisticki-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/05\/18\/ljubav-na-komunisticki-nacin\/","title":{"rendered":"Ljubav na komunisti\u010dki na\u010din"},"content":{"rendered":"<p>Supruga \u010ce Gevare, Aleida Mar\u010d, o svom intimnom \u017eivotu sa argentinskim revolucionarom, dok &quot;Crvene suze&quot; otkrivaju da je Tanja pratila \u010cea i u Boliviju.<\/p>\n<p>Aleida Mar\u010d, udovica argentinskog idealiste i revolucionara \u010ce Gevare, oglasila se knjigom intimnih uspomena na svoga mu\u017ea posle \u010detrdeset godina upornog \u0107utanja. &quot;Evokacije&quot; su pri\u010da o privatnom \u017eivotu globalne revolucionarne ikone o kome su do sada napisane stotine knjiga. Aleida Mar\u010d sa ljubavlju i bez ogor\u010denja opisuje svoj \u017eivot sa \u010ce Gevarom sa kojim je bila u braku poslednjih osam godina njegovog \u017eivota. &quot;\u010ce se vra\u0107ao ku\u0107i kasno, u tri ili \u010detiri ujutro. Spavao je malo, pet-&scaron;est sati. Zamislite! Stvarao je novo dru&scaron;tvo. Nije mogao da se posveti porodici i ku\u0107i, pi&scaron;e Aleida Mar\u010d. Knjiga \u010dija je promocija odr\u017eana u Italiji sadr\u017ei pisma, bele&scaron;ke i dokumente koji do sada nisu objavljivani. \u010ceova udovica pi&scaron;e kako je deset dana po&scaron;to su se ven\u010dali njen mu\u017e u junu 1959. krenuo na put po azijskim i afri\u010dkim zemljama. Trebalo je da ostane tri meseca, i ona ga je molila da po\u0111e sa njim i da mu poma\u017ee kao li\u010dna sekretarica, posao koji je na Kubi za njega zvani\u010dno obavljala. Nije hteo, jer bi se to smatralo njegovom privilegijom, pi&scaron;e bez prigovaranja Aleida. Drugi nisu mogli na put da povedu &quot;svoje drugarice&quot;. <\/p>\n<p>Prekor zbog ro\u0111enja k\u0107erke<\/p>\n<p>Pre nego &scaron;to su se rastali oti&scaron;li su u goste kod Fidela Kastra. Fidel je poku&scaron;ao da ga ubedi da na put krene sa Aleidom. Ali \u010ce na to nije pristao. Aleidi su tada po&scaron;le suze, &scaron;to joj \u010ce nikada nije oprostio. Ona je ina\u010de tako\u0111e bila me\u0111u partizanima kubanske revolucije. Prva k\u0107i im se rodila 24. novembra 1960. godine, kada je \u010ce potpisivao prve poslovne ugovore sa socijalisti\u010dkim zemljama u &Scaron;angaju. \u017deleo je da to bude de\u010dak, i smislio je da se zove Kamilo, u \u010dast njegovog revolucionarnog druga Kamila Sienfuegosa. Sa svojom uobi\u010dajenom ironijom joj je poru\u010dio da &quot;bude li rodila devoj\u010dicu, treba da je baci kroz prozor&quot;. No, kada je saznao za ro\u0111enje \u017eenskog deteta, \u010ce je Aleidi poslao &quot;\u010destitku&quot;: &quot;Uvek si se trudila da mi naudi&scaron;. No, u svakom slu\u010daju &scaron;aljem po jedan poljubac i jednoj i drugoj&#8230;&quot;.<\/p>\n<p>Aleida, koja i danas \u017eivi na Kubi, pori\u010de verzije mnogih biografa da je njen mu\u017e oti&scaron;ao sa ostrva zbog neslaganja sa Fidelom Kastrom. Uz podr&scaron;ku dece, Aleida je odlu\u010dila da ispri\u010da tajne svog \u017eivota sa legendom revolucionarnog pokreta, koje je do sada ljubomorno \u010duvala. <\/p>\n<p>Tajna misti\u010dkog askete<\/p>\n<p>Imala je 24 godine kada je upoznala \u010cea u planinama Ekambraji u novembru 1958. Poticala je iz seoske porodice, a u planine je po&scaron;la sa zadatkom da odnese novac gerili kojoj je i sama svim srcem pripadala. \u010ce je izabrao uzbudljiv istorijski trenutak da joj izjavi ljubav. Dok je gerila napredovala ka Havani, 2. januara 1959, kada su ostali sami rekao joj je da je shvatio da je voli kada su napredovali i zauzeli Santa Klaru, a ona je zbog prolaza tenkova zaostala za njim. Tada se upla&scaron;io da joj se ne&scaron;to dogodilo. Ven\u010danje se obavilo 2. juna, nekoliko dana po&scaron;to je \u010ce dobio razvod od prve \u017eene, Peruanke Ilde Gadeje, sa kojom je imao jednu k\u0107erku. No, u isto vreme u Madridu se pojavila knjiga &quot;Crvene suze&quot;, &scaron;panske knji\u017eevnice i antropologa Margarite Espunje. Misti\u010dki asketa, prema ovim izvorima imao je jednu obo\u017eavateljku koja ga je pratila i do Bolivije. Tamara Bunke, \u010dije je revolucionarno ime bilo Tanja, upoznala se sa \u010ceom u Isto\u010dnom Berlinu kada je imala 23 godine. Tanja se divila svom argentinskom zemljaku, a on je, kako knjiga, ka\u017ee potpuno verovao u njenu komunisti\u010dku nepokolebljivost. Kako se na&scaron;la u Boliviji, to jo&scaron; niko ne zna, tek Tanja je bila deo \u010ceove gerile i bila je trudna kada je poginula. Fidel Kastro nije ni&scaron;ta u\u010dinio da \u010ceu pomogne u njegovoj bolivijskoj avanturi, pi&scaron;e ova spisateljica, ve\u0107 ga je najbrutalnije prevario. Da li je, osim revolucionarnim, \u010ce Gevara bio obuzet i ljubavnim \u017earom dok je bio u braku sa nesre\u0107nom Aleidom, tu tajnu ponela je sa sobom u 29. godini u grob doti\u010dna Argentinka, mlada i hrabra Tanja. <\/p>\n<p>Zorana &Scaron;uvakovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Supruga \u010ce Gevare, Aleida Mar\u010d, o svom intimnom \u017eivotu sa argentinskim revolucionarom, dok &quot;Crvene suze&quot; otkrivaju da je Tanja pratila \u010cea i u Boliviju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49150","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49150\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}