{"id":49145,"date":"2007-05-13T11:16:00","date_gmt":"2007-05-13T11:16:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49145"},"modified":"2007-05-13T11:16:00","modified_gmt":"2007-05-13T11:16:00","slug":"kako-su-nastale-naocare-za-sunce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/05\/13\/kako-su-nastale-naocare-za-sunce\/","title":{"rendered":"Kako su nastale nao\u010dare za sunce"},"content":{"rendered":"<p>U po\u010detku su nao\u010dare za sunce imale posebnu namjenu, ali to nije bila za&scaron;tita od sunca. <\/p>\n<p>Dimno sjen\u010denje, prvi na\u010din zatamnjivanja nao\u010dara, jeste tehnologija koja se razvila u Kini prije 1430. godine. Ova zatamnjena stakla nijesu imala dioptriju, niti su prvobitno bila namijenjena ubla\u017eavanju ja\u010dine sun\u010devih zraka. Kineske sudije su vjekovima nosile kvarcna stakla boje dima, da bi u sudnici prikrile izraz svojih o\u010diju. Sudijina procjena &#8211; da li je dokaz vjerodostojan ili la\u017ean morala je da ostane tajna do zavr&scaron;etka su\u0111enja.<\/p>\n<p>Ovakva stakla su se po\u010dela koristiti i kao nao\u010dare za sunce, ali to nikada nije bila njihova osnovna namjena. Oko 1430. godine, kada su u Kinu, iz Italije, uvezena stakla sa dioptrijom, ona su tako\u0111e bila zatamnjena, jer su i dalje uglavnom bila u sudskoj upotrebi. <\/p>\n<p>Sredinom 18. vijeka, James Ayscough je po\u010deo da eksperimenti&scaron;e sa nao\u010darima obojenih stakala. Ovo nisu bile prave &quot;nao\u010dare za sunce&quot;; Ayscough je vjerovao da plavo ili zeleno staklo mo\u017ee da ispravi odre\u0111ene nedostatke vida; njega nije brinula za&scaron;tita od sun\u010devih zraka.<\/p>\n<p>Popularnost nao\u010dara za sunce je zapravo fenomen 20. vijeka. Savremene sun\u010dane nao\u010dare, u dana&scaron;njem smislu te rije\u010di, pojavile su se tek 1929. Sam Foster, osniva\u010d kompanije Foster Grant, prodao je prve &quot;foster grant&quot; nao\u010dare za sunce na Boardwalk u Atlantik Sitiju. Do 1930. sun\u010dane nao\u010dare su u&scaron;le u modu.<\/p>\n<p>Tokom \u010detvrte decenije 20. vijeka, vojna avijacija je od opti\u010dke firme Bausch &amp; Lomb naru\u010dila proizvodnju posebno efikasnih nao\u010dara, koje bi trebalo da za&scaron;tite pilote od opasnog i&nbsp; pretjerano jakog sun\u010devog zra\u010denja na velikim visinama. <\/p>\n<p>Fizi\u010dari i opti\u010dari kompanije usavr&scaron;ili su specijalnu tamnozelenu nijansu, koja je apsorbovala svjetlost \u017eute trake spektra. <\/p>\n<p>I dok se spremao Drugi svjetski rat, Rej Ban je, 1936. godine, dizajnirao antiglare avijati\u010darske nao\u010dare za sunce, koriste\u0107i polarizovanu tehnologiju proizvodnje stakala koju tek &scaron;to je bio izumeo Edvin H. Land, osniva\u010d Polaroid korporacije. <\/p>\n<p>Tako\u0111e je dizajniran i blago savijen okvir rama, da bi se maksimalno za&scaron;titile o\u010di avijati\u010dara \u010diji se pogled neprestano spu&scaron;ta prema komandnoj tabli aviona. Leta\u010di su nao\u010dare dobili besplatno, dok je &scaron;ira javnost ve\u0107 1937. godine bila u prilici da kupi model koji je zaustavljao sun\u010deve zrake, ba&scaron; kao &scaron;to su to \u010dinile i avijati\u010darske &quot;rej-ban&quot; nao\u010dare. <\/p>\n<p>Eskalaciji ludila vezanog za nao\u010dare u osmoj deceniji 20. vijeka doprinijeli su poznati modni kreatori, kao i holivudske zvijezde, sa njihovim brendiranim linijama. Gigantska industrija se razvila na mjestu gdje nije ni postojala. I kao &scaron;to su se od davnih vremena \u017eene zavodljivo skrivale iza ra&scaron;irenih lepeza ili izvijenih suncobrana, savremene \u017eene, ali i mu&scaron;karci, otkrili su dra\u017e u no&scaron;enju nao\u010dara za sunce, bez obzira na ja\u010dinu sun\u010devih zraka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U po\u010detku su nao\u010dare za sunce imale posebnu namjenu, ali to nije bila za&scaron;tita od sunca. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49145","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49145"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49145\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}