Garderoba Avganistanke sastoji se iz više tipova fered\u017ee, zavisno kojem stale\u017eu pripada i u koje se vrijeme nosi. U tom "pokriva\u010du" cijelog tijela \u017eena izlazi i zimi i ljeti.<\/p>\n
Fered\u017ea je vrsta širokog kaputa, dugih širokih rukava, sa velikom "jakom" (kragnom) oko vrata. Fered\u017ea se, uglavnom, izradjuje od crne \u010doje, ali \u017eene višeg stale\u017ea, na primjer begovice, nose tamnozelene fered\u017ee. <\/p>\n
Uz fered\u017eu se nose i tri pokriva\u010da od bijelog tankog platna. Jedan pokriva\u010d je za glavu i \u010delo i zove se \u010dember, drugi ide preko lica, odnosno usta, ve\u017ee se na tjemenu i zove se jašmak, tre\u0107i pokriva cijelu glavu i pada unaokolo do pola ledja i zove se dušeme. Tako obu\u010dena \u017eena ima mali otvor oko o\u010diju.<\/p>\n
Prema rije\u010dima avganistanskih muškaraca, na osnovu jednog pogleda na \u017eenu s fered\u017eeom mogu bez greške da se procijene njene godine, da li je iz provincije i je li udata ili ne.<\/p>\n
Neupu\u0107eni, na prvi pogled ne razlikuju jednu fered\u017eu od druge. Medjutim, sve je slo\u017eenije nego što izgleda.<\/p>\n
Kako isti\u010de prodavac \u017eenske odje\u0107e Basira iz Kabula na tu odje\u0107u uti\u010de moda. <\/p>\n
Na primjer, trenutno je najbolji model fered\u017ea majstora iz Gerata – posebno tkanje, jasne linije, obavezan ru\u010dni rad.<\/p>\n
U Avganistanu vlada vrlo strog stav u odnosu na odijevanje \u017eena. \u010cak i u Iranu i arapskim zemljama nema takvih ograni\u010denja kao u Avganistanu.
Kada \u0107e se skinuti fered\u017ee teško je odgovoriti.<\/p>\n
\u017ditelj provincije Balh isti\u010de:"Mi smo islamska dr\u017eava, naša religija ne dozvoljava \u017eenama da idu s otkrivenim licem".<\/p>\n
Medjutim, Muhamed Jesin ka\u017ee da nije o\u017eenjen, ali da \u0107e razmisliti, mo\u017eda i dozvoli budu\u0107oj supruzi da skine fered\u017eu. <\/p>\n
Njegovo mišljenje dijeli i privatnik, D\u017eavid Nabizade jer smatra da je ljepše kada je lice otkriveno nego s fered\u017eom.<\/p>\n
Avganistanske \u017eene su rijetko zaposlene i rijetko mogu da ravnopravno zaradjuju s muškarcima.<\/p>\n
Nazokat Hanum, na primjer, vlasnica manje kroja\u010dke radnje, dosta se namu\u010dila da udje u posao, kao i Zanum Hana, koja radi u provinciji u zanatskoj radionici.<\/p>\n
"Ako muškarci \u017eenama dozvole da idu bez fered\u017ea, naše \u017eene bi mogle da nose lijepe komplete. Sada \u017eene obla\u010de tu odje\u0107u u ku\u0107i i to kada je neki veliki praznik", ka\u017ee kroja\u010d Kunduz isti\u010du\u0107i da su Avganistanke lijepe i da ta ljepota treba da se vidi.<\/p>\n
Svakog dana stotine ljudi iz svih avganistanskih provincija dolazi u Kabul na grob poznatoj persijskoj pjesnikinji Robije Balhi. <\/p>\n
Za nju je vezana srednjevjekovna legenda o tragi\u010dnoj ljubavi djevojke i muškarca iz drugog stale\u017ea. <\/p>\n
Saznavši da je Robija otkrila svoje lice pred nepoznatim muškarcem gnjevni rodjaci zatvorili su \u017eenu u \u0107eliju i zazidali je. Umiru\u0107i Robija je krvlju zabilje\u017eila na zidu svoja poslednja \u010detiri stiha. Te strofe posvetila je slobodi i \u017eenskoj ljepoti, iako, je njena tako kratko trajala.<\/p>\n
Tanjug<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Garderoba Avganistanke sastoji se iz više tipova fered\u017ee, zavisno kojem stale\u017eu pripada i u koje se vrijeme nosi. U tom "pokriva\u010du" cijelog tijela \u017eena izlazi i zimi i ljeti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49144","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49144\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}