O\u010di daju dragocjene informacije o stanju našeg zdravlja i o izvjesnim poreme\u0107ajima do kojih eventualno mo\u017ee do\u0107i. <\/p>\n
"Kroz pa\u017eljivo posmatranje o\u010diju neke osobe mogu\u0107e je otkriti koje su slabe ta\u010dke koje je naslijedila od roditelja i koji poreme\u0107aji se mogu eventualno razviti", objašnjava dr Rudi Lanca, predsjednik Nacionalne federacije naturopata. To je ujedno i sr\u017e iridologije (iris, du\u017eica na latinskom), drevnog metoda koji koriste naturopate, specijalisti koji se prije svega bave prevencijom i koji, koriste\u0107i razli\u010dite prirodne tehnike, pokušavaju da organizam dovedu u ravnote\u017eu. <\/p>\n
Zenica <\/p>\n
Prema iridologiji, ako je zenica nešto manja od normalne, ukazuje na nagomilani umor. Mnogo je raširena? Zna\u010di da ste pod stresom i da ste napeti. Nije više u centru oka, nego se blago pomjera? Mo\u017eda je rije\u010d o padu imunog sistema. <\/p>\n
Kapak <\/p>\n
Ako su kapci opušteni i naduveni, mogu govoriti o problemima sa bubrezima ili probavnim sistemom. Ako je unutrašnjost kapka crvenkasta, rije\u010d je o problemima sa cirkulacijom ili visokim pritiskom. Ako je unutrašnjost kapka mnogo svijetla, mo\u017eda je to simptom anemije. <\/p>\n
Du\u017eica <\/p>\n
Mrljice tamnije u odnosu na prirodnu boju o\u010diju obi\u010dno zna\u010de nagomilane otrove: organizam ima potrebu da se pro\u010disti. Male zone u kojima se boja du\u017eice \u010dini "izbijeljenom" mogu govoriti o padu \u017eivotne energije. <\/p>\n
Beonja\u010da <\/p>\n
Blago \u017eu\u0107kasta beonja\u010da znak je zamora jetre. Ako je bijelosive boje, onda govori o problemima sa bubrezima. Ako, \u010dak i kad fiksirate pogled pravo ispred sebe, izme\u0111u unutrašnjeg dijela kapka i du\u017eice vidite dio svoje beonja\u010de, vjerovatno prolazite kroz depresivnu krizu i jaku nervozu. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
O\u010di daju dragocjene informacije o stanju našeg zdravlja i o izvjesnim poreme\u0107ajima do kojih eventualno mo\u017ee do\u0107i. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49140","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49140"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49140\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}