{"id":49139,"date":"2007-05-06T10:18:50","date_gmt":"2007-05-06T10:18:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49139"},"modified":"2007-05-06T10:18:50","modified_gmt":"2007-05-06T10:18:50","slug":"rusi-popisali-svoje-carobno-kamenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/05\/06\/rusi-popisali-svoje-carobno-kamenje\/","title":{"rendered":"Rusi popisali svoje \u010darobno kamenje"},"content":{"rendered":"<p>Etnolozi Ruske akademije nauka napravili su popis 400 stijena koje po tradicionalnim vjerovanjima imaju okultne mo\u0107i, \u010desto povezane sa drevnim vjerovanjima i po\u010decima hri&scaron;\u0107anstva kod Slovena.<\/p>\n<p>Stijene su za ruski narod \u010darobne, ali su za nau\u010dnike samo simboli folklora duboko ukorenjenog u praznovjerju. Neke imaju oblike karakteristi\u010dne za keltsku kulturu, druge su prirodne tvorevine \u010dudnih oblika, a za neke se \u010dak ka\u017ee i da su meteoriti. <\/p>\n<p>Klasifikacija koju su napravili ruski antropolozi i etnolozi izuzetno je precizna u opisu veli\u010dine, boje pa \u010dak i temperature, jer neke zra\u010de naizgled tajanstvenu toplotu. Nau\u010dnici to povezuju sa hemijskim sastavom stijene. <\/p>\n<p>Svojstva koja narod pripisuje takozvanim &#8216;\u010darobnim stijenama&#8217; su razli\u010dita. Tako se &#8216;plava stijena&#8217; iz podru\u010dja Jaroslava u centralnoj Rusiji, koja mijenja boju u zavisnosti od koli\u010dine svjetlosti (fenomen koji fizika lako mo\u017ee da objasni), navodno premje&scaron;ta du\u017e obale jezera, a mje&scaron;tani tvrde da ponekad mo\u017ee potpuno da se ukopa u zemlju i da se nakon par dana vrati na povr&scaron;inu. <\/p>\n<p>U Arhangelsku na sjeveru Rusije postoji stijena s uklesanim stopalom za koje narod tvrdi da pripada Isusu li\u010dno, a ostavio ga je kada se naljutio zbog lo&scaron;eg prijema kod lokalnog stanovni&scaron;tva koje je tu \u017eivjelo prije dolaska Slovena. <\/p>\n<p>Sli\u010dan otisak u nedalekoj Kareliji navodno je napravio Sotona bje\u017ee\u010di iz jednog manastira gde je poku&scaron;ao da &#8216;ukrade du&scaron;e&#8217; svje&scaron;tenika. <\/p>\n<p>Postoje i stijene za koje se vjeruje da imaju \u010dudotvorne mo\u0107i, neke koje donose sre\u0107u ili nesre\u0107u, a sve imaju svoju legendu. <\/p>\n<p>U Pskovu, na granici s Estonijom, postoji stijena za koju se vjeruje da navodi putnike namjernike da se izgube. Oni koji zaspu pored stijene u oklini Smolenska, mogu da vide svoje mrtve ro\u0111ake. <\/p>\n<p>Po\u010dasno mjesto zauzimaju stijene koje su pagani koristili kao oltare, a koje narod povezuje s crnom magijom. To je slu\u010daj sa dvjema velikim stijenama u oblasti Tule za koje se tvrdi da nose nesre\u0107u svima koji se na njih popnu. <\/p>\n<p>Prema lokalnoj legendi, stanovnici su poku&scaron;ali da ih premjeste, ali &scaron;to su vi&scaron;e oko njih kopali, to su one sve dublje tonule u zemlju. Ubrzo potom je po\u010deo pomor stoke, a potom su uslijedle epidemije i najezda insekata koji su opusti&scaron;ili polja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Etnolozi Ruske akademije nauka napravili su popis 400 stijena koje po tradicionalnim vjerovanjima imaju okultne mo\u0107i, \u010desto povezane sa drevnim vjerovanjima i po\u010decima hri&scaron;\u0107anstva kod Slovena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49139","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49139"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49139\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}