Oduvijek je Mjesec bio izvor fascinacije i inspiracije za ljudski rod, a posebno za zaljubljene koji mjese\u010dinu smatraju romanti\u010dnom i pjesnike i pisce koji su mu posvetili mnoge stranice svojih djela. <\/p>\n
Mnogi su ubije\u0111eni da Mjesec uti\u010de na zdravlje i ponašanje ljudi, ali nau\u010dnici u to ne vjeruju i tvrde da tek treba da se doka\u017ee da Mjesec ima bilo kakavog uticaja na naše ponašanje i zdravlje. <\/p>\n
"Ljudi s punim Mjescom naj\u010deš\u0107e povezuju nesanicu, ali to je nau\u010dno potpuno neutemeljeno", tvrdi profesor Jirgen Cili koji se bavi istra\u017eivanjem sna. <\/p>\n
"U stvari, nau\u010dno je dokazano da mjese\u010deve mijene nemaju nikakvog uticaja na kvalitet sna. Najve\u0107i problem koji puni Mjesec mo\u017ee napraviti \u010dovjeku koji spava je direktna svjetlost koja ulazi u sobu ukoliio nijeste spustili roletne", rekao je Cili. <\/p>\n
"Ljudi znaju kada \u0107e biti pun Mjesec i na neki se na\u010din psihi\u010dki pripremaju na nekvalitetan san. Zbog toga su unaprijed napeti, pa nijesu u stanju da se opuste i naspavaju", smatra taj stru\u010dnjak. <\/p>\n
Nau\u010dnici demantuju i narodno vjerovanje da se za vrijeme punog Mjeseca ra\u0111a ve\u0107i broj beba i dešava više nesre\u0107a. <\/p>\n
"Znam da mnoge babice tvrde da je to ta\u010dno, ali statistika je neumoljiva i pokazuje suprotno", tvrdi sociolog Edgar Vunder s Hajdelberga, objašnjavaju\u0107i da postoji psihološko objašnjenje za taj fenomen. <\/p>\n
"Ro\u0111enje djeteta ili do\u017eivljena nesre\u0107a du\u017ee se pamte upravo zbog \u010dinjence da se to desilio na dan punog Mjeseca, ali to, naravno, ne zna\u010di da se to desilo zbog punog Mjeseca", tvrdi Vunder.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Oduvijek je Mjesec bio izvor fascinacije i inspiracije za ljudski rod, a posebno za zaljubljene koji mjese\u010dinu smatraju romanti\u010dnom i pjesnike i pisce koji su mu posvetili mnoge stranice svojih djela. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49137","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49137","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49137"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49137\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49137"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49137"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49137"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}