{"id":49132,"date":"2007-04-29T21:42:51","date_gmt":"2007-04-29T21:42:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49132"},"modified":"2007-04-29T21:42:51","modified_gmt":"2007-04-29T21:42:51","slug":"novcane-razlike-vidljive-u-mozgu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/04\/29\/novcane-razlike-vidljive-u-mozgu\/","title":{"rendered":"Nov\u010dane razlike vidljive u mozgu"},"content":{"rendered":"<p>Centralni nervni sistem imu\u0107nijih manje se uzbu\u0111uje na male iznose&nbsp; <\/p>\n<p>Postoji li tajna veza izme\u0111u ljudskog mozga i novca?<\/p>\n<p>Ekonomisti su pretpostavljali da zanimanje za nov\u010danu dobit opada s porastom bogatstva, ali niko do sada nije bio kadar da taj odnos izmeri. Neurobiolog Filip Tobler sa Univerziteta Kembrid\u017e (Velika Britanija) sa saradnicima, otkrio je da se centralni nervni sistem imu\u0107nijih manje uzbu\u0111uje na male iznose, za siroma&scaron;nije je svaka svota &#8211; velika. Istra\u017eivanje je pribavilo biolo&scaron;ke i psiholo&scaron;ke (bihejvioristi\u010dke) dokaze koji podupiru temeljno ekonomsko na\u010delo &#8211; grani\u010dna korisnost. Naime, ljudi istu gomilu para cene sve manje &scaron;to postaju bogatiji.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di su u ogledima odabrali tzv. pavlovljevski pristup da bi odgonetnuli kako blagostanje uti\u010de na sposobnost u\u010denja povezanu s finansijskim podsticajem. Umesto zvonceta i hrane koje je ruski nau\u010dnik Ivan Pavlov koristio u ispitivanjima na psima, primenili su jasne i zamu\u0107ene snimke s prikazanim kovanim nov\u010di\u0107em od 20 penija.<\/p>\n<p>Okupili su 14 studenata s razli\u010ditim prihodima (od roditelja ili povremenih poslova) i u&scaron;te\u0111evinama, \u010dija su mo\u017edana zbivanja pra\u0107ena pomo\u0107u funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). Tri apstraktne slike uvek su prethodile razgovetnoj nov\u010danici od 20 penija, a slede\u0107e tri apstraktne bile povezane s mutnim prikazom iste kovanice.<\/p>\n<p>Kada su ispitanici ta\u010dno predvideli da \u0107e razgovetna slika kovanog nov\u010di\u0107a uslediti posle apstraktnih na monitoru i svoje predvi\u0111anje ozna\u010dili pritiskanjem dugmeta, zaradili su pravih 20 penija, &scaron;to u Velikoj Britaniji nije dovoljno da se kupi paketi\u0107 guma za \u017evakanje. Svaki je visoko&scaron;kolac imao po 210 poku&scaron;aja poga\u0111anja.<\/p>\n<p>Magnetska rezonancija je razotkrila da su kod siroma&scaron;nijih mo\u017edane radnje bile \u017eivahnije u tzv. centru za nagra\u0111ivanje (striatum) nego kod bogatijih. I da je drugima trebalo vi&scaron;e vremena da uspostave vezu izme\u0111u slika i nov\u010dane nagrade.<\/p>\n<p>Filip Tobler bi rado posmatrao kako se mozak bogatijih studenata pona&scaron;a kada ugledaju znatne iznose para, ali nema dovoljno novca za prou\u010davanje u kojem bi se kudikamo vi&scaron;e potro&scaron;ilo. I pored toga, uo\u010dena je bitna statisti\u010dka razlika izme\u0111u bogatih i siroma&scaron;nih visoko&scaron;kolaca u vezi s poverenjem u vlastite odgovore. A to je u bliskoj vezi sa u\u010denjem.<\/p>\n<p>Student koji nema prihoda ni novca u banci tri puta je uvereniji u svoj odgovor kad poga\u0111a koja slika sledi od parnjaka s godi&scaron;njim dohotkom od 25.000 funti i 2.000 funti na ra\u010dunu. Filip Tobler veruje da rezultati daju dokaze protivre\u010dne ekonomskoj teoriji Danijela Kanemana i Ejmosa Tverskija, koji predvi\u0111aju da bogati ljudi postaju toliko naviknuti na svoje blagostanje da se vi&scaron;e ne ose\u0107aju bogatima i po\u010dinju da cene nov\u010dane uspehe u istoj meri u kojoj i siroma&scaron;ni.<\/p>\n<p>Naprotiv, snimci mozga i bihejvioristi\u010dki testovi u ovom izu\u010davanju idu u prilog starijoj ekonomskoj teoriji grani\u010dne korisnosti koja govori da se subjektivna procena finansijskog dobitka smanjuje s pove\u0107anjem ne\u010dijeg imovnog stanja.<\/p>\n<p>&bdquo;Milioneru dolar vredi manje nego nekome ko ima samo 100 dolara na ra\u010dunu&quot;, zaklju\u010duje Filip Tobler.<\/p>\n<p>Bogata&scaron;i se, jednostavno, razlikuju.<\/p>\n<p><em>Politika<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Centralni nervni sistem imu\u0107nijih manje se uzbu\u0111uje na male iznose&nbsp; <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49132","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49132","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49132"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49132\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49132"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49132"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49132"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}