Jedne oktobarske no\u0107i, u neposrednoj blizini bolivijskog grada Valjegrande, Gustavo Viljoldo je navodno tajno sahranio tijelo kubanskog revolucionara Ernesta \u010ce Gevare.<\/p>\n
Te no\u0107i on je uzeo pramen \u010ceove kose, a i zabilje\u017eio koordinate lokacije prije nego što ga je sahranio u tek iskopan grob.<\/p>\n
Danas Viljoldo, stanovnik Majamija, kojeg je CIA prije 40 godina unajmila da u\u0111e u trag Gevari, izašao je u javnost sa dokazima da su njegovi ostaci na bolivijskom tlu, a ne u grobnici – mauzoleju, kako tvrde Kubanci i Fidel Kastro.<\/p>\n
Pramen klju\u010dni dokaz<\/em><\/p>\n "U pramenu kose sasvim sigurno se nalazi DNK \u010cea Gevare i voljan sam da ga dam na analizu, a zatim da ga uporede s ostacima koji se nalaze u kubanskom grobu."<\/p>\n Kako bi dokazao svoju tvrdnju, Viljoldo ka\u017ee da \u0107e biti neophodna saradnja Gevarinih ro\u0111aka, koji bi dali uzorak DNK. Tako\u0111e, bi\u0107e potrebna i saglasnost kubanske, kao i bolivijske vlade.<\/p>\n Iako je sve to malo vjerovatno, Viljoldo tvrdi da je sve što govori istina, a ono što je sigurno jeste da \u0107e ova pri\u010da dodati na intrigantnosti koja ve\u0107 decenijama okru\u017euje jednu od najpoznatijih figura kubanske revolucije. Debata o posmrtnim ostacima postala je aktuelna 1995. godine kada je kubanska vlada objavila da je locirala njegov grob, a njegovi posmrtni ostaci su navodno vra\u0107eni na Kubu 1997. godine.<\/p>\n Gustavo Viljoldo, danas 71-godišnjak, ka\u017ee da se \u010cea Gevare sje\u0107a kao "hladnokrvnog ubice", koji je naredio egzekuciju stotine Kubanaca i koji je, pored Kastra, djelimi\u010dno odgovoran za samoubistvo Viljoldovog oca.<\/p>\n "Zaista ne razumijem današnju djecu koja se dive \u010ceu Gevari. Taj \u010dovjek je bio \u010dudovište", tvrdi Viljoldo.<\/p>\n On dalje ka\u017ee da je jedan od \u010detvorice ljudi koji su bili prisutni sahranjivanju njegovog tijela, te da je sto odsto siguran da je on jedini koji zna koordinate lokacije gdje je sahranjen.<\/p>\n Povjerljiva dokumentacija CIA, koja je nedavno objelodanjena, kao i dijelovi \u010ceove biografije, potvr\u0111uju da je Viljoldo imao veze sa \u010ditavom pri\u010dom o revolucionaru i lovom na njega. Prvi put o svom skepticizmu po pitanju Gevarinih posmrtnih ostataka progovorio je prije 10 godina za "Majami Herlad", ali tada nije \u017eelio da otkriva da ima njegov pramen kose.<\/p>\n Pored pramena kose, on \u010duva i album vezan za svoju misiju u kojoj se nalaze fotografije, mapa koju je koristio da u\u0111e u trag \u010ceu i njegovim gerilcima, kao i njegovi otisci.<\/p>\n Istine i la\u017ei<\/em><\/p>\n Viljoldo ka\u017ee da novac svakako nije razlog njegovog istupa u javnost, ve\u0107 \u017eeli da svi znaju gdje je \u010ce sahranjen.<\/p>\n Kubanski zvani\u010dnici za sada nisu \u017eeljeli da komentarišu Viljoldove tvrdnje, ali bolivijski zvani\u010dnici i argentinski nau\u010dnici koji su navodno iskopali \u010ceove ostatke, pobijaju Viljoldove tvrdnje.<\/p>\n "Nema ni najmanje sumnje da su kosti koje smo iskopali pripadale Ernestu Gevari", ka\u017ee Alehandro In\u010dauregui, jedan od dva argentinska antropologa koja su otkrila kosti.<\/p>\n Me\u0111utim, In\u010dauregui priznaje da DNK analiza nije obavljena. Oni su se pri pronalasku tijela vodili sje\u0107anjima i dnevnicima dva penzionisana bolivijska generala, koja su im pomogla da lociraju posmrtne ostatke. Jakna za koju se vjeruje da je bila \u010ceova, zajedno sa duvanom skrivenim u tajnom d\u017eepu, je jedan od glavnih dokaza da se radi upravo o njegovom grobu.<\/p>\n Viljoldo ka\u017ee da se sje\u0107a te dvojice bolivijskih vojnika, koji su u\u010destvovali u Gevarinom hapšenju, ali nisu bili prisutni kada je on krišom izvukao njegov leš iz mrtva\u010dnice gdje su se bili okupili mediji.<\/p>\n On misli da je antropološki tim naišao na drugi neozna\u010den grob u kojem su se nalazili \u010ceovi gerilci. Viljoldo tvrdi da pri\u010da tima antropologa da su u grobu našli još šest osoba nema veze s istinom.<\/p>\n "Te no\u0107i smo sahranili tri \u010dovjeka – \u010cea i njegova dva saradnika", prisje\u0107a se Viljoldo i nastavlja: "Trideset godina kasnije oni po\u010dnu kopati i na\u0111u sedam posmrtnih ostataka. Mrtvaci se ne reprodukuju, niti umno\u017eavaju".<\/p>\n I drugi su po\u010deli da kopaju po prošlosti. Tako je prošlog mjeseca "Letra Libres", špansko-meksi\u010dki magazin objavio pri\u010du da je pronala\u017eenje \u010ceovih posmrtnih ostataka bilo Kastrova propaganda kako bi se njegovo sahranjivanje u mauzoleju podudarilo sa 30. godišnjicom njegove pogibije.<\/p>\n Lov na starog neprijatelja<\/em><\/p>\n Ina\u010de, prije nego što ga je bolivijska vlada unajmila da prona\u0111e \u010cea, Viljoldo i \u010ce su imali neprijatnu, zajedni\u010dku prošlost.<\/p>\n Njih dvojica su se prvi put srela na Kubi, nekoliko dana nakon što je Kastro preuzeo vlast 1959. godine. \u010ce, koji je bio imenovan direktorom "Banco Nacionala", po\u010deo je da uklanja sve tragove kapitalizma.<\/p>\n Njegova glavna meta: predstavništvo "General motorsa" na \u010dijem se \u010delu nalazio Viljoldov otac, tako\u0111e Gustavo. \u010ce je Viljoldu rekao da \u0107e o\u010deva kompanija i imovina biti konfiskovana. To je uništilo \u010ditavu porodicu.<\/p>\n "\u010ce je vjerovao da su bogati ljudi banditi", prisje\u0107a se Viljoldo.<\/p>\n Tri nedjelje nakon tog doga\u0111aja slomljeni Viljoldov otac je progutao bo\u010dicu pilula za spavanje. Viljoldo je napustio Kubu i otišao za Majami. Postaje oficir SAD i bio je pod direktnom komandom predsjednika D\u017eona Ficd\u017eeralda Kenedija.<\/p>\n Daleke 1965. godine Viljoldo je dobio poziv od CIA zvani\u010dnika, koji ga je pitao da li je zainteresovan za specijalnu misiju da prona\u0111e \u010cea u Kongu, gdje su marksisti\u010dki pobunjenici \u017eeljeli da izazovu revoluciju. Viljoldo je odmah prihvatio ponudu.<\/p>\n On je prvo otputovao u Afriku, ali je \u010ce uspio pobje\u0107i i nestati. Kasnije, 1966. godine, Viljoldo saznaje da se \u010ce nalazi u bolivijskim d\u017eunglama.<\/p>\n Bio je vo\u0111a operacije, a s njim u timu su bila još dva kubanska disidenta. Kroz d\u017eunglu su ih vodili bolivijski vojnici.<\/p>\n Tog 8. oktobra 1967. godine došlo je do obra\u010duna, \u010ce je ranjen u nogu, a 50 njegovih ljudi je ubijeno. Saslušali su ga u prostorijama lokalne škole u planinama La Higuera.<\/p>\n Svi, uklju\u010duju\u0107i i \u010cea, \u017eeljno su o\u010dekivali naredbu bolivijskog predsjednika Renea Barijentosa o njegovoj sudbini: \u017eivot ili smrt?<\/p>\n Feliks Ismael Rodrigez, Kubanac koji je bio podre\u0111en Viljoldu, bio je sa \u010ceom tokom posljednjih sati njegovog \u017eivota. Rodrigez je izjavio da je on shvatio da mu se bli\u017ei kraj kada je \u010duo pucanje strelja\u010dkog odreda.<\/p>\n "Ho\u0107e li me ubiti"? pitao je \u010ce Rodrigeza. Odgovor je dobio jako brzo. Brzinom metka.<\/p>\n Nakon egzekucije njegovo tijelo je preba\u010deno u lokalnu bolnicu, gdje je Viljoldo trebao odlu\u010diti šta u\u010diniti s tijelom.<\/p>\n Svi svjetski mediji su bukvalno okupirali bolnicu, a me\u0111u onima koji su došli da vide Gevarin leš bio je i predsjednik Barientos.<\/p>\n Najve\u0107i Viljoldov problem bilo je gdje sahraniti tijelo, a da Kubanci ne saznaju. On je pikapom krenuo u divljinu, zajedno sa još tri Bolivijca.<\/p>\n Negdje oko dva sata ujutro 11. oktobra 1967. godine \u010ceovo tijelo (39), kao i tijela njegovih saradnika \u010cina i Kube, uzeto je iz mrtva\u010dnice, stavljeno u pikap i odvezeno u nepoznatom pravcu. Tri tijela su sahranjena u grob koji je neposredno iskopan. Viljoldo je uzevši pramen kose zapisao koordinate mjesta.<\/p>\n "Odsjekao sam pramen kose kako bih na neki na\u010din uništio simbol kubanske revolucije – dugu kosu i bradu."<\/p>\n Viljoldo ka\u017ee da je svjestan da ova pri\u010da mo\u017ee izazvati negodovanje Gevarinih simpatizera, ali tako\u0111e \u017eeli da njegova porodica zna gdje je sahranjen.<\/p>\n "Koordinate \u0107u dati samo njima, nikako Kastru!", ka\u017ee na kraju Viljoldo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedne oktobarske no\u0107i, u neposrednoj blizini bolivijskog grada Valjegrande, Gustavo Viljoldo je navodno tajno sahranio tijelo kubanskog revolucionara Ernesta \u010ce Gevare.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49112"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49112\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}