{"id":49107,"date":"2007-03-27T18:21:05","date_gmt":"2007-03-27T18:21:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49107"},"modified":"2007-03-27T18:21:05","modified_gmt":"2007-03-27T18:21:05","slug":"kako-je-nastala-kabanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/27\/kako-je-nastala-kabanica\/","title":{"rendered":"Kako je nastala kabanica"},"content":{"rendered":"<p>Pronalaza\u010di su decenijama tragali za materijalom koji ne\u0107e propu&scaron;tati vodu<\/p>\n<p>Kada pada ki&scaron;a setimo se kabanice, omiljenog odevnog predmeta stanovnika mnogih zemalja, naro\u010dito onih gde je vreme nestabilno i gde su padavine \u010deste. Danas se ki&scaron;ne kabanice prave od lakih, ve&scaron;ta\u010dkih materijala, naj\u010de&scaron;\u0107e PVC-a, u najrazli\u010ditijim bojama, koji ne propu&scaron;taju ni kap te\u010dnosti i prijatne su za no&scaron;enje. Ali, u vekovima koji su iza nas, nije ba&scaron; bilo jednostavno nositi kabanicu.<\/p>\n<p>\u010carls Mekinto&scaron; smatra se tvorcem prve ode\u0107e za ki&scaron;u. On je 1823. godine u pogonu svoje fabrike proizveo prvu ki&scaron;nu kabanicu, a vodootporni materijal za njenu izradu napravio je tako &scaron;to je izme\u0111u dve vrste pamu\u010dne tkanine stavio sloj gume. Mekinto&scaron;eva kabanica bila je zaista vodootporna, ali je imala dve velike mane. Kada bi se slojevi pamuka natopili vodom, &scaron;to je bilo neminovno pri izlasku na ki&scaron;u, kabanica je postajala veoma te&scaron;ka i nelagodna za no&scaron;enje. Tako\u0111e, posle nekog vremena i kori&scaron;\u0107enja ove vrste ode\u0107e, iz nje se &scaron;irio prili\u010dno neprijatan miris, pa su vlasnici radije kisnuli, nego obla\u010dili ovu vrstu za&scaron;tite od padavina.<\/p>\n<p>Tomas Henkok, partner u man\u010desterskoj fabrici &bdquo;mekinto&scaron;&quot; vodootporne ode\u0107e, patentirao je 1843. godine novi proces obrade gume. Zahvaljuju\u0107i tome stvorena je posebna vrsta tanke gume od koje su pravljene kabanice boljeg kvaliteta. &bdquo;Mekinto&scaron;&quot; ode\u0107a za ki&scaron;u postala je poznata i u Velikoj Britaniji i u drugim delovima sveta.<\/p>\n<p>U drugoj polovini 19. veka u Engleskoj, jednoj od zemalja sa najvi&scaron;e ki&scaron;nih dana u godini, Tomas Barberi je smislio ode\u0107u pre svega namenjenu farmerima koji su najvi&scaron;e bili izlo\u017eeni hladnom i ki&scaron;ovitom vremenu. Ova ode\u0107a napravljena je od specijalne vrste pamuka, posebno obra\u0111enog da ne propu&scaron;ta vlagu i ki&scaron;u. Barberi je 1891. godine u Londonu otvorio prodavnicu svoje robe, u po\u010detku isklju\u010divo za ki&scaron;u, a kasnije je radnju otvorio i u Parizu. Vremenom je njegova ode\u0107a osvojila Engleze, pa je vi&scaron;e nisu nosili samo farmeri, ve\u0107 je postala popularna me\u0111u svim dru&scaron;tvenim slojevima. I danas su &bdquo;barberi&quot; kaputi veoma popularni ne samo u Engleskoj, nego i u mnogim drugim zemljama sveta. <\/p>\n<p>U pro&scaron;lom veku otkri\u0107em novih vodootpornih materijala i razvojem tehnologije omogu\u0107ena je proizvodnja boljih i kvalitetnijih ki&scaron;nih kabanica, dovoljno laganih i savitljivih da se mogu nositi u torbicama, a veoma korisnih kada vreme postane \u0107udljivo. U moderno doba kabanice naj\u010de&scaron;\u0107e nose deca i zbog toga se prave u jarkim bojama, mada su ostale i tradicionalna ode\u0107a za radnike u razli\u010ditih profesijama, poput ribara, farmera, mornara, vojnika&#8230;<\/p>\n<p>Preuzeto iz <em>Politike<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pronalaza\u010di su decenijama tragali za materijalom koji ne\u0107e propu&scaron;tati vodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49107","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49107","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49107"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49107\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49107"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49107"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49107"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}