{"id":49093,"date":"2007-03-11T22:51:03","date_gmt":"2007-03-11T22:51:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49093"},"modified":"2007-03-11T22:51:03","modified_gmt":"2007-03-11T22:51:03","slug":"dimiskija-od-nanocjevcica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/11\/dimiskija-od-nanocjevcica\/","title":{"rendered":"Dimiskija od nanocjev\u010dica"},"content":{"rendered":"<p>Arapski kova\u010di su iskovali sablju koja je presijecala svilu u vazduhu ne znaju\u0107i da je \u010delik oboga\u0107en ugljenikom.<\/p>\n<p>Da li su u iskivanju \u010duvene sablje dimiskije kori&scaron;\u0107ene ugljenikove nanocjev\u010dice? (Da biste lak&scaron;e shvatili, nano je milioniti djeli\u0107 milimetra). Otkuda ove golim okom nevidljive cjev\u010dice u \u010deliku od kojeg su srednjovekovni arapski kova\u010di kovali oru\u017eje? <\/p>\n<p>U narodnim (epskim) pjesmama ve\u0107 je opjevano sje\u010divo toliko \u010dvrsto i o&scaron;tro da je u vazduhu rasijecalo svilu. A zna se da ovu tkaninu nije lako presje\u0107i. Evropski ratnici, naro\u010dito krsta&scaron;i, bolno su se uvjerili u zadivljuju\u0107a svojstva ovog hladnog oru\u017eja.<\/p>\n<p>Uputstvo za izradu se zagubilo krajem 18. stolje\u0107a, tako da niko nije vi&scaron;e umio da objasni otkud ma\u010du iz Damaska ove \u010dudesne osobine. Njema\u010dki nau\u010dnici su, me\u0111utim, nedavno odgonetnuli tajnu koju su obznanili u nau\u010dnom \u010dasopisu &quot;Priroda&quot;.<\/p>\n<p>Poslu\u017eiv&scaron;i se mikroskopom za prenos elektrona, Peter Paufler sa Tehni\u010dkog univerziteta u Drezdenu i saradnici osmotrili su tanu&scaron;an komadi\u0107 sablje dimiskije koju je skovao Asad Ula u 17. vijeku na prostorima dana&scaron;njeg Irana. To &scaron;to su spazili podsje\u0107alo je na ugljenikove nanocjev\u010dice, atome ugljenika raspore\u0111ene u obliku valjka, koji su prvi put otkriveni tek 1991. godine. Danas se takav materijal izvla\u010di u mnogim laboratorijama &scaron;irom svijeta.<\/p>\n<p>Ako pogledate raspored atoma u slojevima, on je isti kao u dana&scaron;njim nanocjev\u010dicama, nagla&scaron;ava dr Peter Paufler. Doti\u010dni \u010delik sadr\u017ei nano\u017ei\u010dice cementita, izuzetno \u010dvrstog ugljeni\u010dno-gvozdenog jedinjenja, koje su, vjerovatno, nastale unutra. Ove \u017ei\u010dice su u vidu op&scaron;iva ili prevlake davale sje\u010divu dodatnu \u010dvrsto\u0107u.<\/p>\n<p>Kova\u010di su koristili naro\u010ditu vrstu \u010deli\u010dnih komada, oboga\u0107enu ugljenikom, izdvojenih iz rude indijskog \u017eeljeza s primjesama vanadijuma i ostalih ne\u010disto\u0107a. U toku obrade \u010delik je iz sagorjelog drveta i drugih organskih materija upijao jo&scaron; ugljenika. Dr Peter Paufler smatra da su vanadijum i ostali dodaci odigrali ulogu posjpe&scaron;iva\u010da (katalizatora) pri unosu ugljenikovih atoma u \u010delik kroz zagrijevanje i hla\u0111enje u toku kovanja.<\/p>\n<p>Slavni Asad Ula i drugi kova\u010di nijesu, naravno, ni znali &scaron;ta se doga\u0111a s \u010delikom, iako su mu vjekovima pobolj&scaron;avali odlike.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arapski kova\u010di su iskovali sablju koja je presijecala svilu u vazduhu ne znaju\u0107i da je \u010delik oboga\u0107en ugljenikom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49093","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49093"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49093\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}