{"id":49092,"date":"2007-03-10T12:26:14","date_gmt":"2007-03-10T12:26:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49092"},"modified":"2007-03-10T12:26:14","modified_gmt":"2007-03-10T12:26:14","slug":"jezik-ponasanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/03\/10\/jezik-ponasanja\/","title":{"rendered":"Jezik pona\u0161anja"},"content":{"rendered":"<p>Pozdraviti nekog, potap&scaron;ati ga po ramenu, poljubiti, zagrliti ili pokazati neki drugi gest, i bez izgovorenih rije\u010di ne&scaron;to kazuje. <\/p>\n<p><strong>Poljubac<\/strong> &#8211; Nje\u017eni dodir usnama vodi porijeklo jo&scaron; iz praistorije, ali ne kao izraz osje\u0107anja ili erotike, onako kako ga danas do\u017eivljavamo. Naime, ve\u0107ina nau\u010dnika je saglasna da je u pradavna vremena majka, slede\u0107i primjer mnogih \u017eivotinja koje su je okru\u017eivale, hranila svoje dijete zalogajima koje je stiskala medju usnama, posebno kad se beba odvikavala od dojenja. Tek mnogo kasnije, ovaj gest dobio je i seksualni i osje\u0107ajni naboj.<\/p>\n<p><strong>Mahanje rukom kao znak pozdrava<\/strong> &#8211; Jo&scaron; u anti\u010dka rimska vremena ljudi su jedni druge pozdravljali mahanjem rukom. Pokazivanje uzdignutog otvorenog dlana bio je znak da je \u010dovjek nenaoru\u017ean, dakle ima dobre namjere i nije opasan. Pozdrav rukom zna\u010di i dobrodo&scaron;licu, a i latinski glagol pozdraviti &#8211; salutare &#8211; zna\u010dio je po\u017eeljeti nekom dobro i zdravlje.<\/p>\n<p><strong>Pljeskanje <\/strong>&#8211; Grci koji su \u017eivjeli u starom vijeku imali su obi\u010daj da lupkaju prstima desne ruke po dlanu lijeve da bi pratili ritam muzike. Obi\u010daj su prihvatili i stari Rimljani, medju kojima je pljeskanje dlanovima postalo izraz odu&scaron;evljenja ili po&scaron;tovanja prema javno iskazanim vje&scaron;tinama umjetnika i politi\u010dara. Car Aurelije (215-275) nije podnosio znak aplauza, pa je naredio da se narodu dijele maramice kojima \u0107e mahati prilikom njegovog prolaska ili u danima slavlja. <\/p>\n<p><strong>Zagrljaj<\/strong> &#8211; Porijeklo ovog gesta takodje se\u017ee u daleku pro&scaron;lost. Rije\u010d je o fizi\u010dkom dodiru koji iskazuje povjerenje prema bliskoj osobi i \u017eelju da se umiri ko se grli. Stru\u010dnjaci procjenjuju da je to u po\u010detku bio jezik koji je majka razmjenjivala sa svojom djecom, &scaron;to se kasnije pro&scaron;irilo i na ostale pripadnike dru&scaron;tva. Veoma sli\u010dno pona&scaron;anje postoji i medju nekim \u010dovjekolikim majmunima poput &scaron;impanze, koji su najsli\u010dniji \u010dovjeku. Medju njima ovakvi umiruju\u0107i zagrljaji, izmedju jedinki koje su vi&scaron;ih i onih koje su ni\u017ei u hijerarhiji \u010dopora veoma su \u010desti.<\/p>\n<p><strong>Pla\u017eenje jezika<\/strong> &#8211; Znak omalova\u017eavanja i ismijevanja u \u010ditavom svijetu ima isto zna\u010denje. Porijeklo mu je u pona&scaron;anju tokom ranog djetinjstva, kad dijete plazi jezik odbijaju\u0107i hranu. Tako se izbacivanje jezika obi\u010dno &quot;prevodi&quot; kao neko odbijanje u smislu &nbsp;&quot;ne \u017eelim to&quot; ili &quot;ne \u017eelim tebe&quot;. I ovaj gest poznat je iz drevnih vremena, a pominje se i u Bibliji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pozdraviti nekog, potap&scaron;ati ga po ramenu, poljubiti, zagrliti ili pokazati neki drugi gest, i bez izgovorenih rije\u010di ne&scaron;to kazuje. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49092","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49092","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49092"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49092\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49092"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49092"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49092"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}