U jednoj laboratoriji u Njema\u010dkoj, dobrovoljci u mašinama u obliku to\u010dka izvode jednostavne radnje, kao što su donošenje odluke da li \u0107e sabrati ili oduzeti dva boja, ili koje \u0107e od dva dugmeta da pritisnu. <\/p>\n
Nau\u010dnici u susjednoj sobi, preko skenera za mozak, pokušavaju da im \u010ditaju misli, odnosno da pogode kakve imaju namjere prije nego što ih prevedu u akciju. <\/p>\n
U prošlosti, nau\u010dnici su bili u stanju da otkriju odluku o \u010dinjenju fizi\u010dkog pokreta prije nego što bi do takvih pokreta došlo. <\/p>\n
Ali, istra\u017eiva\u010di berlinskog neurološkog Centra Bernštajn tvrde da su sad, po prvi put, utvrdili odluke ljudi o tome kako \u0107e kasnije izvršiti misaone radnje visokog stepena – u ovom slu\u010daju sabiranje nasuprot oduzimanju. <\/p>\n
Mada još u po\u010detnoj fazi, ova tehnika \u0107e mo\u017eda imati široko polje primjene u svemu – od istrage kriminalnih djela do \u010dekiranja pri ulazu u avion. Uz zvona na uzbunu iz krugova eti\u010dara koji strahuju da \u0107e tehnologija jednog dana biti zloupotrijebljena od vlasti, tr\u017eišnih mešetara ili poslodavaca. <\/p>\n
Tanja Štenjbah, 21-godišnja studentkinja iz Lajpciga koja u\u010destvuje u eksperimentu, nalazi da je cijela stvar pomalo jezovita ali nije pretjernao zabrinuta za mogu\u0107i uticaj na ljudske slobode. <\/p>\n
"To je zaista uvrnuto", izjavila je Štenjbahova agenciji AP. "Ali, pošto znam da oni to mogu da urade samo ako imaju odredjene mašine, ne brine me da neko na ulici mo\u017ee da mi \u010dita misli". <\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di odavno kortiste takozavne MRI mašine da odrede razne vrste mo\u017edanih aktivnosti, a nau\u010dnici u SAD su nedavno razvili skenere mozga za otkrivanje la\u017ei. <\/p>\n
Stru\u010dnjaci u svijetu, medjutim, ka\u017eu da je rad u Centru Berštajn, kojim rukovodi doktor D\u017eon-Dilan Hajns, fundamentalan. <\/p>\n
"\u010cinjenica da mo\u017eemo da odredimo kakve namjere osoba ima u mislima podi\u017ee nivo našeg razumijevanja ovog pitanja na potpuno novu visinu", ka\u017ee Pol Volpe, profesor psihijatrije na univerzitetu Pensilvanija. <\/p>\n
Istra\u017eivanja, koja su po\u010dela jula 2005. godine, malog su obima: samo
21 lice je do sada ispitano. A stepen sigurnosti od 71 odsto je samo oko 20 odsto uspješniji od nasumi\u010dnog pogadjanja. Ipak, ta istrazivanja izazivaju veliko zanimanje nau\u010dnog svijeta. <\/p>\n
"Hajnsovi eksperimenti udaraju u sr\u017e pitanja koliko \u0107emo biti u stanju da predvidimo ljudsko ponašanje", ka\u017ee Tod Brejver, profesor psihologije na univerzitetu u Vašingtonu. "Prepreke koje smo smatrali da postoje u \u010ditanju naših misli nastavljaju da se ruše", ka\u017ee on.<\/p>\n
Hajsov tim je po\u010deo istra\u017eivanje pokušajem da nadje koji dio mozga sadr\u017ei odluke. Otkrili su da je rije\u010d o prefrontalnom dijelu sive mo\u017edane mase, a zatim su se dali na prou\u010davanje vrsta mo\u017edanih reakcija u vezi sa razli\u010ditim zadatim namjerama. <\/p>\n
Zasad se opiti svode samo na izbor izmedju dvije alternative, daleko od beskona\u010dnog broja odluka u svakodnevnom \u017eivotu. Ali, nau\u010dnici su dovoljno odmakli da eti\u010dare u\u010dine nervoznim – pošto su našli dio mozga gdje se odredjene misli zbijaju do odredjivanja same sadr\u017eine tih misli. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U jednoj laboratoriji u Njema\u010dkoj, dobrovoljci u mašinama u obliku to\u010dka izvode jednostavne radnje, kao što su donošenje odluke da li \u0107e sabrati ili oduzeti dva boja, ili koje \u0107e od dva dugmeta da pritisnu. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49088","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49088"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49088\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}