{"id":49056,"date":"2007-01-25T10:27:32","date_gmt":"2007-01-25T10:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49056"},"modified":"2007-01-25T10:27:32","modified_gmt":"2007-01-25T10:27:32","slug":"ukrasi-od-otpada-sa-mont-everesta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/01\/25\/ukrasi-od-otpada-sa-mont-everesta\/","title":{"rendered":"Ukrasi od otpada sa Mont Everesta"},"content":{"rendered":"<p>Mont Everest je privukao hiljade avanturista koji su \u017eeleli da se popnu na najvi&scaron;i vrh sveta. D\u017eef Klep je, medjutim, tamo oti&scaron;ao zbog otpada koji alpinisti ostavljaju za sobom.<\/p>\n<p><strong><br \/><\/strong>Inspirisan dokumentarcem o sme\u0107u na Mont Everestu, Klep je 2004. godine otputovao u Nepal i pokupio ogromne koli\u010dine ba\u010denih boca s kiseonikom.<\/p>\n<p>Osnovao je kompaniju koja preradjuje taj aluminijumski otpad i od njega pravi sjajna zvona, posude i razne ukrase, navodi AP. Klepov cilj je da ljude inspiri&scaron;e da se vi&scaron;e potrude, po\u010diste sme\u0107e za sobom i doprinesu o\u010duvanju prirodne sredine.<\/p>\n<p>&quot;Jedan \u010dovek mo\u017ee da mnogo da u\u010dini&quot;, ka\u017ee \u010detrdesetosmogodi&scaron;nji D\u017eef Klep.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to je nekada pokrenuto kao neobi\u010dna ideja, danas nosi ime &quot;Zvona s Everesta&quot;. Klep je do sada prodao 35 zvona, a najjeftiniji komad ko&scaron;ta 1.500 dolara.<\/p>\n<p>Zasipanje Mont Everesta sme\u0107em po\u010delo je i pre nego &scaron;to su se ser Edmund Hilari i &Scaron;erpas Tansing Norgej prvi popeli na vrh planine, 1953. godine. Hilari je priznao da je na gomili ostavio boce s kiseonikom, kontejnere s hranom i pocepane &scaron;atore, u kampu u podno\u017eju planine.<\/p>\n<p>Poput Edmunda Hilarija, gotovo se svi alpinisti oslanjaju na kiseonik zato &scaron;to vazduh na vrhu Mont Everesta sadr\u017ei samo jednu tre\u0107inu kiseonika u odnosu na vazduh na nivou mora. Godinama, stotine boca se nagomilalo uz ba\u010denu alpinisti\u010dku opremu i drugo sme\u0107e.<\/p>\n<p>Rik Vilkoks iz Itona, dr\u017eava Novi Hemp&scaron;ir, video je izmedju 500 i 600 boca s kiseonikom, dok se peo na vrh planine 1991. godine. Uobi\u010dajena je praksa da alpinisti odbacuju opremu kako bi u povratku sa vrha bili lak&scaron;i. &quot;Kada morate da birate izmedju \u017eivota i opreme, birate \u017eivot i za sobom ostavljate opremu&quot;, ka\u017ee Vilkoks.<\/p>\n<p>Prilike su se poslednjih godina promenile i napori za \u010di&scaron;\u0107enje planine visoke 8.710 metara uklju\u010duju u&scaron;pesan program za prikupljanje ba\u010denih boca kiseonika. Vlada Nepala sada tra\u017ei od ekspedicija da plate za sme\u0107e koje ostavljaju za sobom. Zahvaljuju\u0107i tome, otpada je manje, a problem je pod kontrolom, ka\u017ee Dibas Birkam &Scaron;ah iz nepalskog planinarskog udru\u017eenja.<\/p>\n<p>D\u017eefa Klepa je na osvajanje vrha Mont Everesta inspirisao dokumentarni film Ne&scaron;enel d\u017eiografika o sme\u0107u na Everestu, za koji neki ka\u017eu da je &quot;najvi&scaron;e djubri&scaron;te sveta&quot;. Prema njegovim re\u010dima, kupci vole da nabave jedinstveni umetni\u010dki predmet, a posebno kada znaju da je njihova kupovina doprinela o\u010duvanju prirodne sredine.<\/p>\n<p>Kada mu za nekoliko godina ponestane boca za zvona i ukrase, Klem ih vi&scaron;e ne\u0107e dopremati u SAD, ve\u0107 planira da otputuje u Nepal i nau\u010di lokalno stanovni&scaron;tvo da samo prikuplja otpad i od njegove prodaje zaradjuje novac.<\/p>\n<p><em>Beta<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mont Everest je privukao hiljade avanturista koji su \u017eeleli da se popnu na najvi&scaron;i vrh sveta. D\u017eef Klep je, medjutim, tamo oti&scaron;ao zbog otpada koji alpinisti ostavljaju za sobom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}