{"id":49046,"date":"2007-01-13T08:27:45","date_gmt":"2007-01-13T08:27:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49046"},"modified":"2007-01-13T08:27:45","modified_gmt":"2007-01-13T08:27:45","slug":"prarusi-nastariji-ljudi-u-evropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/01\/13\/prarusi-nastariji-ljudi-u-evropi\/","title":{"rendered":"Prarusi &#8211; nastariji ljudi u Evropi?"},"content":{"rendered":"<p>Najnovija arheolo&scaron;ka otkri\u0107a ukazuju da je praistorijski \u010dovek \u017eivio na podru\u010dju Rusije jo&scaron; prije 45 hiljada godina.&nbsp;<\/p>\n<p>Arheolo&scaron;ka iskopavanja u oblasti Dona, gdje su pronadjeni zubi i alatke tih <em>prarusa<\/em>, ukazuju da je \u010dovjek najprije stigao u sjeveroisto\u010dnu Evropu, prije nego &scaron;to je krenuo ka zapadu, &scaron;to mijenja teorije o tome kako je \u010dovjek iz svoje prakolijevke, Afrike, stigao do evropskog kontinenta.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici iz Ruske akademije nauka i Univerziteta dr\u017eave Kolorado otkrili su nepobitne dokaze da su jo&scaron; u kameno doba na 400 km ju\u017eno od Moskve \u017eivjeli ljudi.&nbsp; <\/p>\n<p>U \u010dasopisu <em>Nauka (Science)<\/em> objavljen je izvje&scaron;taj da su ostataci zuba, alatki od kamena i kostiju, ukrasa od &scaron;koljki i izrezbarenih mamutovih kljova otkriveni u sloju zemlje starom 42.000 do 45.000 godina.&nbsp; <\/p>\n<p>Do sada najstariji ostaci \u010dovjeka, pronadjeni u Australiji, datiraju od prije 50.000 godina, a ostaci otkriveni na obali Dona stari su isto toliko ili su \u010dak stariji od onih otkrivenih u ju\u017enoj i zapadnoj Evropi.&nbsp; Nau\u010dnik sa univerziteta Kolorado, D\u017eon Hafeker, ka\u017ee:<\/p>\n<p>&quot;U Evropi nema ni\u010dega &scaron;to je iz tako davne praistorije&#8230;&quot;<\/p>\n<p>Hafeker dodaje da je lokacija u Rusiji za nau\u010dnike bila pravo iznenadjenje po&scaron;to nisu o\u010dekivali da tu pronadju ostatke \u010doveka koji je napustio Afriku prije 50.000 godina.<\/p>\n<p>&quot;Iznenadjeni smo posebno \u010dinjenicom &scaron;to je tada&scaron;nji \u010dovek \u017eivio u toploj klimi tako da njegovoj anatomiji nije odgovarala hladna klima na sjeveru.&quot;<\/p>\n<p>Mada nau\u010dnici na donskoj lokaciji nijesu prona&scaron;li ostatke ljudskih kostiju, Hafeker ka\u017ee da iskopine u podru\u010dju naseobina iz mladjeg doba ukazuju da su njihovi stanovnici bili iste gradje kao i tada&scaron;nji \u010dovjek iz tropskih oblasti &#8212; visoki, vitki, sa dugim rukama i nogama.&nbsp; <\/p>\n<p>Otkri\u0107e na rijeci Don tako\u0111e ukazuje da je bilo vi&scaron;e ruta kojima se afri\u010dki \u010dovjek kretao ka sjeveru.&nbsp; <\/p>\n<p>Nau\u010dnik koji nije u\u010destvovao u ovom projetku, antropolog Ted Gejbel, ka\u017ee da ti podaci ukazuju da je potrebno ispraviti uvrije\u017eenu teoriju da je putanja praistorijskog \u010dovjeka i&scaron;la preko Bliskog istoka, Turske i Bosforskog zaliva.<\/p>\n<p>&quot;Mo\u017eda je kretanja praistorijskih ljudi bilo mnogo slo\u017eeniji proces nego &scaron;to smo mislili. Mo\u017eda je postojala ruta preko Kavkaza ili iz centralne Azije, mo\u017eda i isto\u010dno od Kaspijskih planina i preko ju\u017enog Urala.&quot;<\/p>\n<p>Gejbel pretpostavlja da \u0107e ostaci pra\u010dovjeka vjerovatno biti pronadjeni i du\u017e rute njegove migracije u jugozapadnoj Aziji.<\/p>\n<p>VOA<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najnovija arheolo&scaron;ka otkri\u0107a ukazuju da je praistorijski \u010dovek \u017eivio na podru\u010dju Rusije jo&scaron; prije 45 hiljada godina.&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49046","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49046\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}