{"id":49036,"date":"2006-12-29T15:11:40","date_gmt":"2006-12-29T15:11:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49036"},"modified":"2006-12-29T15:11:40","modified_gmt":"2006-12-29T15:11:40","slug":"gdje-je-postojbina-djeda-mraza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/12\/29\/gdje-je-postojbina-djeda-mraza\/","title":{"rendered":"Gdje je postojbina Djeda Mraza?"},"content":{"rendered":"<p>Svake godine u vrijeme bo\u017ei\u0107nih i novogodi&scaron;njih praznika o\u017eivi rasprava o tome gdje se nalazi dom Djeda Mraza, a najra&scaron;irenije uvjerenje je da je to Finska, odnosno Laponija, koja zbog Djeda Mraza privla\u010di najvi&scaron;e turista.<\/p>\n<p>Oko pola miliona ljudi svake godine do\u0111e u mjesto Rovaniemi, na Arkti\u010dkom krugu, kako bi posjetili Djeda Mraza. On je najja\u010di turisti\u010dki proizvod Laponije. <\/p>\n<p>Legenda ka\u017ee da se stari, bucmasti veseljak bijele brade, sa crvenom odorom i kapom, smjestio na brdo Korvatunturi i tamo vrijedno, uz pomo\u0107 supruge i patuljaka, priprema i pakuje poklone. <\/p>\n<p>Kada kucne \u010das, krajem godine, sijeda u nebeske sanke u koje je upregnuto osam irvasa i jurni cijelom zemaljskom kuglom da podijeli poklone. <\/p>\n<p>Za postojbinu Deda Mraza &quot;bore se&quot; jo&scaron; i Island, Norve&scaron;ka, Danska, &Scaron;vedska, Kanada, SAD i Rusija. <\/p>\n<p>Djeda Mraz, ili Bo\u017ei\u0107 Bata, poti\u010de od Svetog Nikole, sveca za&scaron;titnika djece, koji je \u017eivio na prostoru dana&scaron;nje Turske u tre\u0107em vijeku nove ere. Sin bogatih roditelja, Sveti Nikola je odlu\u010dio da svoje nasljedstvo poklanja drugima. <\/p>\n<p>Vremenom je postao Djeda Mraz, ili Bo\u017ei\u0107 Bata &#8211; jedan od nezaobilaznih simbola bo\u017ei\u0107nih i novogodi&scaron;njih manifestacija &scaron;irom svijeta.<\/p>\n<p>Za dana&scaron;nji imid\u017e dobrodu&scaron;nog straca duge brade, obu\u010denog u crveno, zaslu\u017ena je <em>Koka<\/em>&#8211;<em>kola<\/em>. U Nujorku je ovih dana proslavljena 75. godisnjica imid\u017ea koji je Djeda Mrazu dodijeljen u reklami za popularno pi\u0107e. <\/p>\n<p>Crvena odje\u0107a i duga bijela brada nijesu <em>Koka-kolin<\/em> izum, ali su se izuzetno uklopili u kolorit logotipa giganta iz Atlante. <\/p>\n<p>Komercijalni dizajner Hedon Sandblom, dobio je prije 75 godina zadatak da osmisli izgled bo\u017ei\u0107nog simbola u reklamnoj kampanji. Sandblom je istinski tvorac dana&scaron;njeg lika Djeda Mraza. Do 1931. godine &#8211; kada je Sandblom po\u010deo svoj rad, popularni donosilac novogodi&scaron;njih i bo\u017ei\u0107nih poklona slikan je i kao patuljak i kao mrsavi starac. Lik Djeda Mraza je uistinu legat Koka-kole. <\/p>\n<p>Danas pored Djeda Mrazeva amatera, koje krasi samo odgovaraju\u0107e odijelo i dobra volja, postoje i Djeda Mrazevi profesionalci. U SAD postoje &quot;akademije&quot; na kojima se &scaron;koluju Djeda Mrazevi i pripremaju za &quot;savremene izazove&quot;. Oni tu, izme\u0111u ostalog, nau\u010de i da na mnogo svjetskih jezika po\u017eele sre\u0107u za Bo\u017ei\u0107 i Novu godinu. <\/p>\n<p>Djeda Mraz ili Bo\u017ei\u0107 Bata svakako \u0107e, procjenjuju eksperti, biti vrlo zna\u010dajan i za generacije 21. vijeka. Upkos \u010dudima savremene tehnike, dobro\u0107udni deka, ka\u017eu oni, ima svijetlu budu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svake godine u vrijeme bo\u017ei\u0107nih i novogodi&scaron;njih praznika o\u017eivi rasprava o tome gdje se nalazi dom Djeda Mraza, a najra&scaron;irenije uvjerenje je da je to Finska, odnosno Laponija, koja zbog Djeda Mraza privla\u010di najvi&scaron;e turista.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49036","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49036"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49036\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}