![\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/ostalo\/greek_computer.jpg\")
Godinama se znalo da je bronzani mehanizam sa zup\u010danicima, teško ošte\u0107en korozijom, bio dio više od dvije hiljade godina starog astronomskog kalkulatora. <\/p>\nAnti\u010dka tehnološka mašina, prona\u0111ena u jednom potopljenom gr\u010dkom brodu, prije više od 100 godina, iznenadila je nau\u010dnike koji su je ponovo detaljno analizirali.<\/p>\n
Godinama se znalo da je bronzani mehanizam sa zup\u010danicima, teško ošte\u0107en korozijom, bio dio više od dvije hiljade godina starog astronomskog kalkulatora. <\/p>\n
Anti\u010dku ra\u010dunsku mašinu pronašli su bera\u010di morskih sun\u0111era 1901. godine, u jednom brodu, potonulom prije 2100 godina kraj gr\u010dkog ostrva Antikitera. Astronom Majk Edmunds, sa Univerziteta Kardif, u Velsu, jedan je od \u010dlanova britansko-gr\u010dko-ameri\u010dkog tima koji je analizirao mašinu i sagradio kopiju. <\/p>\n
"Ure\u0111aj je jedinstven. Nije poznato da je bilo šta tako komplikovano sagra\u0111eno hiljadu godina kasnije, sve dok se nijesu pojavili srednjovjekovni crkveni satovi", kazao je Majk Edmunds<\/p>\n
Mehanizam iz Antikitere sadr\u017ei najmanje 30 preciznih, ru\u010dno izra\u0111enih, bronzanih zup\u010danika i tri kazaljke, smještenih u drvenu kutiju sa oznakama. Pošto je mašina razbijena, njena ta\u010dna funkcija je predmet naga\u0111anja. Nau\u010dnici su još od njenog otkri\u0107a pokušavali da sagrade kopiju, ali je tek Edmondsov tim to uspio, uz pomo\u0107 skenera sa iks-zracima visoke rezolucije. Tim je tako\u0111e uspeo da dešifruje dvostruko više oznaka na mašini. <\/p>\n
"Izbrojali smo oko 30 zup\u010danika, uz \u010diju pomo\u0107 su, po našem uverenju, astronomi u drugom veku pre naše ere izra\u010dunavali polo\u017eaj sunca, a mo\u017eda i pomra\u010denja meseca i sunca. U unutrašnjosti mehanizma pronašli smo skrivene zapise, neku vrstu priru\u010dnika za upotrebu, i sigurni smo da se mnogi delovi tog teksta odnose na kretanje planeta", kazao je \u010dlan tima Ksenofon Musas, fizi\u010dar sa Atinskog univerziteta.<\/p>\n
Kustos mehani\u010dkog odeljenja u Londonskom muzeju nauke i tehnologije, Majkl Rajt, rekao je da je mehanizam veoma vješto napravljen. <\/p>\n
"Pošto sam pregledao original, mogu da vam ka\u017eem da je njegov tvorac bio veoma vješt mehani\u010dar. Znao je ta\u010dno šta radi, a osim toga veoma dobro je poznavao astronomiju", kazao je Rajt.<\/p>\n
Nau\u010dni \u010dlanak o mehanizmu iz Antikitere zasniva se na matemati\u010dkom modelu kretanja mjeseca, koji je prije 2100 godina razvio astronom Hiparh sa Rodosa. Majk Edmunds, sa Univerziteta Kardif misli da je taj anti\u010dki gr\u010dki nau\u010dnik mo\u017eda u\u010destvovao u njegovom konstruisanju. <\/p>\n
"Veoma je lako to zamisliti. Nijesmo našli nikakve konkretne dokaze o tome na samom mehanizmu, ali ko god da ga je sagradio bio je krajnje inteligentan. Konstrukcija je veoma elegantna i to je nešto što najviše iznena\u0111uje", rekao je Edmunds.<\/p>\n
Drugi nau\u010dnici isti\u010du da dug vremenski period izme\u0111u gradnje mehanizma iz Antikitere i pojave prvih srednjovekovnih zup\u010dastih mehanizama pokazuje da o\u010digledan visok stepen poznavanja mehanike u nekim djelovima gr\u010dko-rimskog svijeta nije prenošen dalje. Zup\u010dasti to\u010dak, ka\u017eu oni, morao je da bude ponovo izmišljen.<\/p>\n
Preuzeto sa VOA, uz neznatne jezi\u010dko-stilske korekcije<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Anti\u010dka tehnološka mašina, prona\u0111ena u jednom potopljenom gr\u010dkom brodu, prije više od 100 godina, iznenadila je nau\u010dnike koji su je ponovo detaljno analizirali.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49021","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49021","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49021"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49021\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}