{"id":49016,"date":"2006-12-02T20:05:48","date_gmt":"2006-12-02T20:05:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49016"},"modified":"2006-12-02T20:05:48","modified_gmt":"2006-12-02T20:05:48","slug":"moze-li-mozak-da-se-podmladi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/12\/02\/moze-li-mozak-da-se-podmladi\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li mozak da se podmladi"},"content":{"rendered":"<p>Vode\u0107i nau\u010dnici iz neurologije upozoravaju na zanemarivanje starenja mozga. <\/p>\n<p>Ako jedete lo&scaron;u masnu hranu, malo se kre\u0107ete, imate dosadan dnevni \u017eivot, retko \u010ditate, neprestano gledate televiziju i da ne nabrajamo, osim fizi\u010dke, polako i sigurno izgubi\u0107ete mo\u017edanu mo\u0107. <\/p>\n<p>Kupovanje pomada protiv bora, zdrava ishrana i svakodnevne ve\u017ebe mogu vas odr\u017eati mladima; zanemarite li najva\u017enije, ostari\u0107ete tamo gde vas najvi&scaron;e boli &#8211; a to je mozak! <\/p>\n<p>&quot;Stari \u017eivci, poput nekih starih bra\u010dnih parova, me\u0111usobno ne razgovaraju kao &scaron;to su to pre \u010dinili&quot;, obja&scaron;njava D\u017eejms D\u017eozef, koji izu\u010dava ishranu i starenje na Univerzitetu &quot;Taft&quot; u Bostonu (SAD). Dobra vest je da se starenje mo\u017ee usporiti, \u010dak ostareli mozak podmladiti. Ali, treba promeniti na\u010din \u017eivota i uvesti ve\u017ebe za vijuge u glavi.<\/p>\n<p>&Scaron;ta poznati svetski istra\u017eiva\u010di preporu\u010duju?<\/p>\n<p><em>\u010citajte naglas<\/em><\/p>\n<p>Profesor Rjuta Kava&scaron;ima, tvorac programa &quot;Mo\u017edani trening: Koliko je va&scaron; mozak star?&quot; ustanovio je da \u010ditanje naglas uklju\u010duje mozak kao prekida\u010d za svetlo i da to, s laganim ve\u017ebama ra\u010dunanja, spre\u010dava pojavu zaboravnosti. Zapravo, pobolj&scaron;ava stanje i kod ljudi koji ve\u0107 imaju znake demencije.<\/p>\n<p>Samo minut na dan done\u0107e korist; &scaron;to je odlomak te\u017ei, to je bolje. Za najbolje rezultate \u010ditanje mora biti razgovetno i brzo. Ne&scaron;to manje koristi ima\u0107ete od \u010ditanja u ti&scaron;ini.<\/p>\n<p>Prou\u010davanjem krvotoka pomenuti nau\u010dnik je uo\u010dio da je mozak najvi&scaron;e uposlen u toku \u010ditanja naglas i re&scaron;avanja jednostavnih matemati\u010dkih zadataka. Sve &scaron;to ga stavlja u stanje mirovanja &#8211; poput gledanja televizije &#8211; potpoma\u017ee pretvaranju nerava u ka&scaron;u.<\/p>\n<p><em>Pro&scaron;irite re\u010dnik<\/em><\/p>\n<p>Nedavno istra\u017eivanje u SAD utvrdilo je da igranje dru&scaron;tvenih igara uti\u010de na \u017eivahnost mozga. Igra u kojoj treba od ponu\u0111enih slova slo\u017eiti re\u010di pokazala se veoma korisnom.<\/p>\n<p>&quot;Oboga\u0107ivanje re\u010dnika, u stvari, jedno je od najboljih dela koje mo\u017eete u\u010diniti za svoj mozak&quot;, ka\u017ee Merlin vos Savant, \u017eena s najvi&scaron;im skorom inteligencije na svetu (IQ-230!). &quot;Svaki dan potra\u017eite novu re\u010d u re\u010dniku; izrecite je naglas, zatim poku&scaron;ajte da je upotrebite u re\u010denici &#8211; u sebi ili u razgovoru&quot;. Profesor D\u017eejms D\u017eozef smatra da su ukr&scaron;tenice veoma dobre za mozak.<\/p>\n<p><em>Jedite i pijte&#8230;<\/em> <\/p>\n<p>Sok od gro\u017e\u0111a je odli\u010dan, jer polifenili usporavaju starenje; ovi superantioksidansi nalaze se, upravo, u isce\u0111enom gro\u017e\u0111u. I naravno, u crnom vinu. Ali, ne vi&scaron;e od \u010da&scaron;e dnevno.<\/p>\n<p>Borovnice se preporu\u010duju zato &scaron;to su bogate pigmentom anthocininom koji podsti\u010de &quot;\u0107askanje&quot; me\u0111u \u017eivcima i pospe&scaron;uje pam\u0107enje. Nalazi se i u vi&scaron;njama, &scaron;ljivama, ribizlama i jagodama.<\/p>\n<p>Kurkum (biljka od \u010dijeg korena se pravi za\u010din kari, a koristi se i u le\u010denju) ima sastojak kurkumin koji spre\u010dava gubitak pam\u0107enja, zaklju\u010dili su istra\u017eiva\u010di sa Kalifornijskog univerziteta.<\/p>\n<p>Sojino mleko sadr\u017ei fitoestrogene koji potpoma\u017eu u\u010denje i pam\u0107enje kod \u017eena.<\/p>\n<p>Avokado je bogat omega 3-6-9 masnim kiselinama i vitaminom E koji su neophodni za zdravlje mo\u017edane opne; ima ih u orasima i ribi.<\/p>\n<p><em>Promenite svakodnevicu<\/em><\/p>\n<p>&quot;Idete li redovno na aerobik, trebalo bi da uvedete i redovni neurobik&quot;, savetuje profesor Lorens Kac sa Univerziteta &quot;Djuk&quot; (SAD). Ve\u017ebe su jednostavne i, uglavnom, se odnose na menjanje ustaljenog \u017eivota da bi mozak prestao da radi automatski i da bi se dubinski uklju\u010dio u pojedine radnje.<\/p>\n<p>Tri jednostavna primera: poku&scaron;ajte da perete zube drugom rukom, tu&scaron;irajte se zatvorenih o\u010diju (ako lako gubite ravnote\u017eu, ve\u017eba nije za vas) ili jednom sedmi\u010dno promenite putanju do posla.<\/p>\n<p><em>Sabotirajte stres<\/em><\/p>\n<p>Stresa se niko ne mo\u017ee otarasiti, poku&scaron;ajte da poni&scaron;tite lo&scaron; u\u010dinak. Ako ste vi&scaron;e napeti, izbegavajte masno meso, a jedite vi&scaron;e ribu i biljne proteine. Mnogo povr\u0107a i \u010de&scaron;anj belog luka na dan.<\/p>\n<p>Izbegavajte kafu ili jak \u010daj. Treba li, uop&scaron;te, pominjati koliko je pu&scaron;enje &scaron;tetno? Uzimajte B-vitamin, posebno B12.<\/p>\n<p><em>&Scaron;etajte &scaron;to vi&scaron;e<\/em><\/p>\n<p>Hodanje podsti\u010de krvotok u mozgu, dotok kiseonika i glukoze. Samo 20 minuta &scaron;etnje dnevno smanjuje opasnost od gubitka pam\u0107enja i mo\u017edanog udara, pobolj&scaron;ava sposobnost u\u010denja, usredsre\u0111enost i apstraktno razmi&scaron;ljanje.<\/p>\n<p><em>Isklju\u010dite televizor<\/em><\/p>\n<p>Gledanje televizije, pre svega, poma\u017ee pretvaranju mozga u ka&scaron;u. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vode\u0107i nau\u010dnici iz neurologije upozoravaju na zanemarivanje starenja mozga. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49016","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49016"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49016\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}