Od pamtivijeka postoje pitanja koja ljudi stalno postavljaju, ali ipak na njih nijesu uspjeli da prona\u0111u zadovoljavaju\u0107e odgovore. <\/p>\n
Ko zna, mo\u017eda je to zbog toga što se ljudi stide da ih glasno postave, a kona\u010dno su to umjesto svih nas uradili ameri\u010dki nau\u010dnik Bili Goldberg i pisac satire Mark Lajner. Zatim su se još potrudili da nau\u010dnim istra\u017eivanjima prona\u0111u valjane odgovore i objedinili ih u knjizi "Zašto muškarci zaspu poslije seksa". <\/p>\n
Da bi dobili opširnije odgovore poslu\u017eili su se i nau\u010dnim radovima uglednih svjetskih univerziteta, pa je na kraju nastala interesantna knjiga o razli\u010ditim razlozima i objašnjenjenima koji uslovljavaju razlike izme\u0111u \u017eena i muškaraca. Pritom se potvrdilo da je glavna razlika u tjelesnoj gra\u0111i, hormonima i nervnim prenosnicima koji su odgovorni za neprijatne nedostatke (mane) zbog kojih se \u010desto prigovara partneru.<\/p>\n
Istovremeno su i uzrok vje\u010dne borbe izme\u0111u polova za koju ne postoji jednostavno rješenje. U to Mark Lajner i Bili Goldberg, ljekar njujorkškog Medicinskog centra, uvjeravaju i u zajedni\u010dkoj knjizi "Zašto muškarci imaju bradavice". I tim su djelom na sebe usmjerili pa\u017enju ameri\u010dke javnosti, pa je prošle godine 25 nedjelja bila naj\u010ditanije štivo na spisku lista "Njujork tajms". Sada sve govori da \u0107e to biti i posljednji zajedni\u010dki rad knji\u017eevno – ljekarskog dvojca "Zašto muškarci zaspu poslije seksa". Naravno, zbog ponu\u0111enih odgovora na vje\u010dna \u017eenska i muška pitanja.<\/p>\n
Zašto muškarci više hr\u010du nego \u017eene?<\/u> Uzrok za taj problem je razli\u010dita gra\u0111a nosa. Vazduh ispušten iz dušnika mora da prolazi kroz "tubu" hrskavice, ali u obrnutom smjeru nego kad se udiše. Budu\u0107i da je kod muškaraca tanja nego kod \u017eena, razumljivo je da \u0107e te\u017ee prolaziti. Tome se mo\u017ee dodati i "slabost" muškaraca uzrokovana viškom kilograma. Zbog debljine, naime, njihov vrat postaje "širi" i zato im je dušnik pljosnatiji. <\/p>\n
Zašto muškarci ne slušaju?<\/u> Naravno, da uvijek ne postoji prihvatljivo opravdanje zbog kojeg muškarac ne \u010duje što mu \u017eena govori. Podstaknuti tim saznanjem nau\u010dnici engleskog univerziteta u Šefildu i ameri\u010dkog Dr\u017eavnog Univerziteta Indijana dali su se na posao i zaklju\u010dili da je pritisak glasa druga\u010diji kod jednog i drugog pola. Tako su prvi u \u010dasopisu "Neuroimage" objavili da glas "udara" u razli\u010dita podru\u010dja mozga muškaraca i \u017eena. Posmatrali su 12 pacijenata i kad bi muškarci \u010duli \u017eenski glas aktivirala bi im se mo\u017edana polutka kao da slušaju muziku. Tako se otkrilo zašto se \u017eenski glas te\u017ee primje\u0107uje od muškog. Ali i drugim istra\u017eivanjem je otkriveno da muškarci i \u017eene razli\u010dito \u010duju. Magnetna rezonanca je pokazala da dok su slušali \u010ditanje odlomka iz knjige kod muškaraca je bila aktivirana samo lijeva polovina mozga, dok kod \u017eena obje.<\/p>\n
Zašto muškarci zaspu poslije seksa?<\/u> Iako su se autori istoimene knjige svojski trudili da prona\u0111u potpune odgovore, priznali su djelimi\u010dni uspjeh. Ali sigurni su da su kod orgazma razli\u010dite nijanse niova hormona, pa da valjda zbog toga muškarci odmah zaspu. Ipak poslije vo\u0111enja ljubavi \u017eensko tijelo kao i muško proizvodi hormone oksitosin i prolatin, kiselinu, aminomasti i endorfin. Svi ti sastojci uzrokuju pospanost, opuštenost i prijatnost kod jednog i drugog pola. Ipak, Golberg i Lajner smatraju da je poslije prvog orgazma ve\u0107a koli\u010dina tih materija kod muškaraca, pa se osje\u0107aju tromo i pospanije. Autori podsje\u0107aju i da se vo\u0111enjem ljubavi potroši dosta snage, pa se orgazmom u miši\u0107ima isprazni rezerva snage ili glikogen. Budu\u0107i da je kod muškaraca miši\u0107na masa ve\u0107a nego kod \u017eena, razumljivo je i da se oni više umaraju.<\/p>\n
Zašto su \u017eenska stopala manja od muških?<\/u> Razlozi su u razli\u010ditim obrascima evolucije, pa zato \u017eene imaju manja i u\u017ea stopla od muškaraca. Ali listovi su im deblji, dok je u trudno\u0107i uobi\u010dajeno i da im stopala postaju ve\u0107a. Razlog je pove\u0107ana tjelesna te\u017eina i djelovanje hormona relaksina. <\/p>\n
Zašto se \u017eene \u010dudno ponašaju uo\u010di menstruacije?<\/u> Glavni je krivac serotonin ili neuroprenosnik zbog kojeg se smanjuje nivo ovulacije, pa raspolo\u017eenje postaje promjenjivo. U muškom tijelu zabilje\u017eena je minimalna koli\u010dina serotonina, koji djeluje kao regulator hormona testosterona, odgovornog za agresivno ponašanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od pamtivijeka postoje pitanja koja ljudi stalno postavljaju, ali ipak na njih nijesu uspjeli da prona\u0111u zadovoljavaju\u0107e odgovore. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49014","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49014"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49014\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}