{"id":49005,"date":"2006-11-18T18:11:59","date_gmt":"2006-11-18T18:11:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=49005"},"modified":"2006-11-18T18:11:59","modified_gmt":"2006-11-18T18:11:59","slug":"sta-krije-jezero-na-cukotki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/11\/18\/sta-krije-jezero-na-cukotki\/","title":{"rendered":"\u0160ta krije jezero na \u010cukotki?"},"content":{"rendered":"<p>Grupa geologa i klimatologa s ameri\u010dkih univerziteta uskoro \u0107e, u okviru projekta \u010detvrte Medjunarodne polarne godine (2007-2008) po\u010deti ekspediciju na \u010dukotskom jezeru Eligigitgin, koje se nalazi na Anadirskoj visoravni, na sjeveroistoku Rusije.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da je to jezero krater ispunjen \u010distom vodom, a da je nastalo prije oko 3,6 miliona godina, usled pada meteorita na poluostrvo \u010cukotka.<\/p>\n<p>Prema drugoj hipotezi, krater je drevni vulkan dubine 200 metara, a pre\u010dnika 17 kilometara, prenosi Tanjug. Jezero koje se nalazi 500 kilometara na sjeverozapadu od Anadira, prestonice regiona, okovano je vje\u010ditim ledom. Led na jezeru Eligigitgin ne uspijeva da otopi ni kratko polarno ljeto.<\/p>\n<p>Zato dno jezera predstavlja rudnik informacija o \u017eivotu i prirodi, kao i klimi koja je vladala prije mnogo godina.Talog sloja padavina, prema podacima ruskih istra\u017eiva\u010da, dosti\u017ee 200 metara, &scaron;to je rekord medju arkti\u010dkim jezerima.<\/p>\n<p>Pretpostavlja se da se jezero za svo vrijeme postojanja nikada nije otapalo, tako da mo\u017ee biti vrijedan izvor nau\u010dnih podataka.<\/p>\n<p>Medju pitanjima koje se nalaze pred u\u010desnicima americke ekspedicije je razgrani\u010denje cikli\u010dnih i neregularnih procesa, koji uslovljavaju i uti\u010du na klimu Arktika. Isto tako istra\u017eivanje meteorolo&scaron;kih uslova omogu\u0107i\u0107e prikaz klimatskih kolebanja koja su vladala tokom vremena.<\/p>\n<p>Medjutim, kako jezero nije podvrgavano ledjenju ne treba isklju\u010diti ni mogu\u0107nost obitavanja u njemu nepoznatih organizama.<\/p>\n<p>Puta ka jezeru nema, tamo ljudi ne \u017eive, pa misija iz Peveka, grada na obali Isto\u010dnosibirskog mora, do nazna\u010dene ta\u010dke mogu sti\u0107i samo helikopterom. Po\u010detak bu&scaron;enja u tom regionu mogu\u0107 je samo u zimskom periodu kada je tlo zamrznuto i kada mo\u017ee da izdr\u017ei pritisak opreme i ma&scaron;ina.<\/p>\n<p>Uzorci s dubine jezera izvla\u010di\u0107e se na poseban na\u010din i bi\u0107e izolovane od spoljnje sredine i posebno pakovane. Pored tragova \u017eivih organizama, jezerski talog mo\u017ee da sadr\u017ei i geohemijske parametre okolne sredine vi&scaron;evjekovne starosti i podatke o promjeni magnetizma.<\/p>\n<p>Projekat je vrijedan osam miliona dolara, a obezbjedjuju ga medjunarodne istra\u017eiva\u010dke organizacije i vlade SAD, Kanade, Njema\u010dke i Rusije, navela je agencija Itar tas.<\/p>\n<p>&quot;Ako vi&scaron;e budemo znali o pro&scaron;losti na&scaron;e planete bi\u0107emo spremniji za budu\u0107nost&quot;, izjavila je geolog Dzuli Brajam-Gert, saradnica Univerziteta Masa\u010dusets.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Grupa geologa i klimatologa s ameri\u010dkih univerziteta uskoro \u0107e, u okviru projekta \u010detvrte Medjunarodne polarne godine (2007-2008) po\u010deti ekspediciju na \u010dukotskom jezeru Eligigitgin, koje se nalazi na Anadirskoj visoravni, na sjeveroistoku Rusije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49005","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49005","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49005"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49005\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49005"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49005"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49005"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}