U julu 2001. godine \u010dudna crvenkasta kiša zasula je jug Indije. Lokalno stanovništvo je bilo uvjereno da je to predznak smaka svijeta, dok su stru\u010dnjaci tuma\u010dili da se radi o obi\u010dnoj kiši obojenoj prašinom iz arapskih pustinja. <\/p>\n
Medjutim, nau\u010dnik Godfri Luis smatra da se dogodilo nešto mnogo neobi\u010dnije, prenosi BBC.<\/p>\n
Navodno, nije samo Luis ustanovio da je kiša sadr\u017eavala biološke \u0107elije, ali ono što je najneobi\u010dnije u cijeloj pri\u010di jeste da \u0107elije nisu sadr\u017eale DNA, osnov \u017eivota na zemlji.<\/p>\n
Za Godfrija je, dakle, jedini logi\u010dan zaklju\u010dak da se radi o uzorku vanzemaljskog \u017eivota! "Verovatno se radi o dokazu vanzemaljskog \u017eivota. Svjestan sam da se radi o hrabroj pretpostavci, ali podr\u017eavaju je sva mogu\u0107a ispitivanja koja smo izvršili", ka\u017ee Luis.<\/p>\n
Njegov rad je ustalasao nau\u010dnike širom svijeta koji sada raspravljaju o porijeklu neobi\u010dnih \u0107elija.<\/p>\n
Pretpostavke poput Luisove obi\u010dno nailaze na ismijavanje struke, ali ovog puta je rije\u010d o ideji koju su još 1960. godine iznijela dva slavna britanska nau\u010dnika. Fred Hojl i profesor Kandra Vikramašin prvi su oblikovali zamisao "Panspermije", ideje po kojoj je \u017eivot na našu planet stigao iz svemira, sa nekog drugog, vanzemaljskog svijeta.<\/p>\n
Oni su iznijeli teoriju po kojoj je \u017eivot na zemlju stigao sa kometama koje su svoje putovanje svemirskim prostranstvima završile udarom u Zemlju. U posljednjih desetak godina ta teorija je ponovno vrlo aktuelna i uzima se u obzir ozbiljnije nego ikada.<\/p>\n
Rezultat toga je, izmedju ostalog, neobi\u010dno pove\u0107anje zanimanja NASA-e za potragu za vanzemaljskim \u017eivotom. Tako trenutno u jednom jezeru u Teksasu traje testiranje robotske podmornice, koja bi trebalo da bude poslata u misiju istra\u017eivanja okeana na Jupiterovim prirodnim satelitima.<\/p>\n
Mogu\u0107i pronalazak bilo kakve vrste \u017eivota negdje u Sun\u010devom sistemu bio bi klju\u010dni dokaz u prilog teoriji "Panspermije". Drugi dio NASA tima usmjeren je na istra\u017eivanje bakterija pronadjenih na Zemlji, koje pre\u017eivljavaju u ekstremnim uslovima.<\/p>\n
\u010cinjenica da takve bakterije pre\u017eivljavaju na Zemlji upu\u0107uje na zaklju\u010dak da sli\u010dni mokroorganizmi mogu pre\u017eivjeti i u još nepovoljnijim uslovima koji vladaju u svemiru, npr. na meteorima, kometama i asteroidima.<\/p>\n
"Bakterije o\u010digledno na neki na\u010din mora da mogu da pre\u017eive nezamislivu hladno\u0107u svemira, vakuum, ultravioletno zra\u010denje, rendgenske zrake. To zvu\u010di previše, ali bakterije to mogu i \u010dine, one su pravi svemirski putnici", tvrdi Vikramašin.<\/p>\n
On je prošlog ljeta otputovao još jednom u Indiju da bi se pozabavio ovim fenomenom. Tamo je zajedno sa Luisom posjetio ljude koji su bili svjedoci ove pojave.<\/p>\n
Tada se upoznao i sa Luisovim radom koji pokazuje da je crvena kiša sadr\u017eala spojeve koji omugu\u0107avaju da mikroorganizmi pre\u017eive ekstremne temperature.<\/p>\n
Bakterije mogu da pre\u017eive putovanja svemirom, zaklju\u010dila su oba nau\u010dnika, a Vikramašin je zaklju\u010dio da je crvena kiša bila ništa manje nego oblik vanzemaljskog \u017eivota. "\u017divot dolazi iz svemira, poslednja crvena kiša je novi dokaz, radi se o pravoj invaziji mikroba iz svemira", ka\u017ee on.<\/p>\n
Mnogi nau\u010dnici su još uvijek sumnji\u010davi. Ipak, ako su Luis i Vikramašin u pravu, bi\u0107e to klju\u010dan dokaz u korist teorije "Panspermije", teorije prema kojoj \u017eivot dolazi na kometama, što bi zna\u010dilo da su sva zemaljska bi\u0107a, pa i ljudi, vanzemaljskog porijekla.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U julu 2001. godine \u010dudna crvenkasta kiša zasula je jug Indije. Lokalno stanovništvo je bilo uvjereno da je to predznak smaka svijeta, dok su stru\u010dnjaci tuma\u010dili da se radi o obi\u010dnoj kiši obojenoj prašinom iz arapskih pustinja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-49004","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=49004"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/49004\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=49004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=49004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=49004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}