Planeta Zemlja je zašla u "ekološko crveno", zonu koja zna\u010di da je \u010dovje\u010danstvo premašilo granicu potrošnje prirodnih resursa, izra\u010dunatu za ovu godinu.<\/p>\n
Sve što se od 9. oktobra troši na Zemlji od prirodnih resursa, direktno uvla\u010di \u010dovje\u010danstvo u "dugovanje" i tra\u017ei iznala\u017eenje novih izvora kako bi se nadomjestilo ono što je prekomjerno potrošeno.<\/p>\n
\u010covje\u010danstvo je premašilo dopuštenu granicu potrošnje prirodnih resursa za 25 procenata, saopšteno je iz Svetskog fonda divlje prirode (WWF).<\/p>\n
"Ve\u0107 danas mi trosimo 25 procenata više, nego što je naša planeta sposobna da obnovi. To se odnosi i na šume, i na vazduh, i na vodu", rekao je u direktor WWF Rusije Igor \u010cestin, citirala je agencija RIA Novosti<\/em>.<\/p>\n U izvještaju WWF-a "\u017diva planeta – 2006", u kome se podrobno analizirano stanje prirodne sredine na planeti i uticaj \u010dovjekove djelatnosti na nju, naglašeno je da se pokazatelj uticaja \u010dovjeka na planetu od 1961. pove\u0107ao za više od tri puta.<\/p>\n Istovremeno je iznijeta sumorna prognoza da sadašnji tempo uništavanaj resursa prirode ozbiljno ugri\u017eava opstanak ljudi na Zemlji.<\/p>\n Pojava novih bolesti, nestanak kvalitetne pija\u0107e vode, stvaranje "mrtvih ziona" du\u017e obala, kolaps ribarstva, promjena klime, širenje pustinja… – sve su to posledice prekomjerne \u010dovjekove potrošnje prirodnih resursa naše planete.<\/p>\n Na primjer, na planeti Zemlji pija\u0107e vode ima samo 2,5 odsto u prostranstvu vodenih resursa, slana voda \u010dini 97,5 odsto, a 0,3 odsto su rijeke i jezera. Pritom, u gle\u010derima ima, ka\u017eu eksperti, "zarobljene" vode \u010dak 68,9 odsto, dok se ispod Zemljine kore, u dubini, krije još oko 30,8 odsto neuiskoriš\u0107enih podzemnih voda.<\/p>\n Do koje mjere \u010dovjek uništava planetu na kojoj \u017eivi svjedo\u010de podaci WWF-a kako se eko-sistem u poslednjih 50 godina do te mjere izmijenio da je došlo do izumiranja nekih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. <\/p>\n Uzroci tome su porast stanovništva i prate\u0107a rastu\u0107a potra\u017enja za hranom, pija\u0107om vodom, vlaknima, gorivom, drvetom…<\/p>\n Samo zbog proizvodnje hrane je od pedesetih godina prošlog vijeka do danas više zemljišta iskr\u010deno i pretvoreno u njive nego u cijelom 19. i 20. vijeku. Istovremeno je, takodje radi ve\u0107e proizvodnje hrane, po\u010dela primjenjena vešta\u010dkih azotnih djubriva (prvi put je upotrebljeno 1913.), \u010dime se direktno narušava eko-sistem.<\/p>\n Ve\u0107 danas je došlo do zna\u010dajnog gubitka \u017eivota na Zemlji – od 10 do 30 odsto \u017eivotinja, ptica i amfibijskih vrsta je pred istrebljenjem.<\/p>\n Promene u eko-sistemima (iskorjenjivanje šuma, na primjer) uti\u010de na razvoj patogena, malarija i kolera i stvara opasnost od novih bolesti.<\/p>\n Nau\u010dnici predvidjaju da \u0107e se Zemlja dodatno zagrijati izmedju 1,4 i 5,8 stepeni Celzijusovih do 2100, što \u0107e dodatno pogoršati situaciju u kojoj \u010dovje\u010danstvo ve\u0107 nemilice troši prirodne resurse. <\/p>\n U cijelom tom "zamešateljstvu" najviše trpe gladni u svijetu \u010diji broj ionako neprestano raste: prora\u010duni UN upozoravaju da \u0107e taj broj porasti sa 315 miliona (1999.) na 404 miliona do 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Planeta Zemlja je zašla u "ekološko crveno", zonu koja zna\u010di da je \u010dovje\u010danstvo premašilo granicu potrošnje prirodnih resursa, izra\u010dunatu za ovu godinu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48985","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48985"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48985\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}