Najnovija nastojanja astronoma nijesu potvrdila nade da na Mjesecu postoje ve\u0107e koli\u010dine leda, što bi olakšalo uspostavljanje budu\u0107e lunarne baze.<\/p>\n
Takva baza je dugoro\u010dni cilj ameri\u010dkog svemirskog programa kao polazište za nove svemirske misije sa ljudskim posadama. <\/p>\n
Na osnovu ranijih satelitskih istra\u017eivanja 1990-ih godina, upotrebom radara i gama-zraka, pretpostavljalo se da bi na Mjesecu mogle da postoje znatne koli\u010dine leda. Me\u0111utim, novo istra\u017eivanje, pomo\u0107u d\u017einovskog radara u Portoriku, utvrdilo je da na Mjesecu ne postoji voda, odnosno led, ili da su njegove koli\u010dine neznatne. Tim istra\u017eiva\u010da sa institucije "Smitsonian" u Vašingtonu došao je do zaklju\u010dka da je led u najboljem slu\u010daju prisutan samo u zrncima u Mjese\u010devim stijenama. Stoga se postavlja pitanje odakle poti\u010de vodonik \u010dije prisustvo na Mjesecu je utvr\u0111eno tokom jedne od ranijih satelitskih misija 1998. <\/p>\n
Alan Bajnder, direktor Instituta za istra\u017eivanje Mjeseca u Arizoni smatra de je vodonik mogao da bude ugra\u0111en u stijene zahvaljuju\u0107i sun\u010devom vjetru – sna\u017enom i kontinuiranom mlazu subatomskih \u010destica sa Sunca. On tvrdi da bi budu\u0107i posjetioci Mjeseca mogli da koriste taj vodonik da bi proizveli vodu, pošto na zemljinom satelitu postoji i kiseonik. Imaju\u0107i u vidu da su oba elementa sastavni djelovi raketnog goriva, Mjesec bi zaista mogao da poslu\u017ei kao baza za budu\u0107e misije u cilju istra\u017eivanja Sun\u010devog sistema.<\/p>\n
"Stijene na Mjesecu sadr\u017ee oko 40 do 43 odsto kiseonika. Stoga smo planirali da ih razbijemo da bismo došli do metala i kiseonika", ka\u017ee Bajnder.<\/p>\n
Me\u0111utim, drugi nau\u010dnici smatraju da je jedini na\u010din da se sigurno utvrdi prisustvo leda na Mjesecu upu\u0107ivanje robotskih istra\u017eiva\u010da koji bi mogli da ispitaju i dublje slojeve. NASA planira da do 2008. pošalje satelit koji bi se zario u njegovu površinu i zatim ispitao i materijal ispod površine. Istom raketom bio bi lansiran i drugi satelit koji bi kru\u017eio oko Mjeseca u cilju izrade mapa visoke rezolucije i preciznijeg utvr\u0111ivanja hemijskog sastava materijala na površini i ispod nje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Najnovija nastojanja astronoma nijesu potvrdila nade da na Mjesecu postoje ve\u0107e koli\u010dine leda, što bi olakšalo uspostavljanje budu\u0107e lunarne baze.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48981","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48981","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48981"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48981\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48981"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48981"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48981"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}