Narodni plesovi u Hercegovini identi\u010dni onima karakteristi\u010dnim za Troju.<\/p>\n
Istori\u010dar i istra\u017eiva\u010d Roberto Salinas Prajs, koji je prije dvadeset godina uzdrmao svjetsku javnost tvrde\u0107i da se drevna Troja ili Ilij nalazi u Gabeli kod \u010capljine, izjavio je sarajevskom Dnevnom avazu<\/em> da je u svojoj novoj knjizi "Homerovi šapta\u010di" donio nove dokaze koji anti\u010dku Troju smještaju na lokaciju ovog hercegova\u010dkog gradi\u0107a.<\/p>\n "U novoj knjizi sam nastojao lingvisti\u010dkim dokazima kazati kako se Troja zapravo nalazi u Gabeli u Hercegovini, a ne u Maloj Aziji, kako tvrde mnogi nau\u010dnici, istori\u010dari i istra\u017eiva\u010di. Nisam odustao od svoje tvrdnje da su drevni Trojanci \u017eivjeli na ovim prostorima, i u knjizi sam to jasno dokazao", rekao je Prajs.<\/p>\n Govore\u0107i o dokazima, koji potvrdjuju njegovu tvrdnju, on je rekao da su to stari narodni plesovi, koji se i danas izvode u ovom mjestu, identi\u010dni onima koji su bili karakteristi\u010dni za narod Troje što govori o povezanosti Troje i Hercegovine.<\/p>\n "Osim toga u svojoj knjizi dokazujem da je jedino iz Gabele mogu\u0107e vidjeti istu astronomsku platformu kakvu opisuje Homer u Ilijadi i Odiseji. Iz Male Azije se ta platforma ne vidi, a ona je iz Gabele jasna kao dan", tvrdi Prajs. On je poru\u010dio mještanima Gabele da insistiraju na pokretanju arheoloških istra\u017eivanja na lokaciji Starog grada, koja \u0107e potvrditi njegove tvrdnje. <\/p>\n Komentarišu\u0107i istra\u017eivanja piramida u Visokom, Prajs je kazao kako ne postoji mogu\u0107nost da piramide budu igdje u Evropi.<\/p>\n "Odgovorno tvrdim da piramide ne mogu biti u Evropi, pa tako ne vjerujem ni da su piramide u Visokom stvarne. Mislim da su ljudi koji tra\u017ee piramide u BiH na pogrešnom tragu", rekao je Prajs, navode\u0107i da su nalazišta u Visokom "obi\u010dne naslage zemlje i kamena". <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Narodni plesovi u Hercegovini identi\u010dni onima karakteristi\u010dnim za Troju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48968","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48968","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48968"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48968\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48968"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48968"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48968"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}