{"id":48961,"date":"2006-09-24T11:32:29","date_gmt":"2006-09-24T11:32:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48961"},"modified":"2006-09-24T11:32:29","modified_gmt":"2006-09-24T11:32:29","slug":"i-bijelo-grozde-cuva-srce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2006\/09\/24\/i-bijelo-grozde-cuva-srce\/","title":{"rendered":"I bijelo gro\u017e\u0111e \u010duva srce"},"content":{"rendered":"<p>I ogoljeno zrno i poko\u017eica sadr\u017ee antioksidantna jedinjenja. <\/p>\n<p>Po\u010detkom pro&scaron;log decenije jedno nau\u010dno istra\u017eivanje razveselilo je vinoljupce &scaron;irom svijeta: umjereno pijenje crnog vina smanjuje izglede da se do\u017eivi sr\u010dani udar. Imamo dodatak: ni bijelo mnogo ne zaostaje.<\/p>\n<p>Rezultati novog prou\u010davanja pokazuju da bijelo vino &scaron;titi srce, barem kod pacova. Najnovije izu\u010davanje, koje je djelimi\u010dno potpomogla vinarska industrija, otkriva da u gro\u017e\u0111u ima vi&scaron;e za&scaron;titnih hemikalija nego &scaron;to su nau\u010dnici pretpostavljali.<\/p>\n<p>Godine 1992. istra\u017eiva\u010di su objavili da Francuzi koji piju dosta crnog vina manje pate od sr\u010danih tegoba nego ljudi u zemljama u razvoju, iako se smatra da je francuska hrana masna kao sve ostale. Da bi objasnili ovu pojavu, nazvanu &quot;francuski paradoks&quot;, prepoznali su u crnom gro\u017e\u0111u i vinu jedinjenja koja onemogu\u0107uju kiseonikove radikale, &quot;hemijske sabotere&quot; &scaron;to u srcu o&scaron;te\u0107uju klju\u010dne \u0107elijske sastojke.<\/p>\n<p>Nazvani su rezveratrol i antocijanins, a nalaze se u poko\u017eici zrna. Zbog toga se vjerovalo da bijelo vino, koje se cijedi bez ko\u017eice, ne &scaron;titi srce. Ali su 2002. Dipak Das, kardiovaskularni stru\u010dnjak s Medicinskog fakulteta Univerziteta Konektikat, i saradnici izvijestili da neka bijela vina &scaron;tite srce pomenutih oglednih \u017eivotinjica kao i crna.<\/p>\n<p>Pokrenuli su novo ispitivanje da bi shvatili za&scaron;to se to doga\u0111a. Osim uobi\u010dajene hrane, pacovima su davali gro\u017e\u0111anu ko\u017eicu, ogoljeno zrnce ili mje&scaron;avinu vode i &scaron;e\u0107era. Potom su ih \u017ertvovali, a u ure\u0111ajima s hranjivim rastvorom odr\u017eavali srca. Da bi ustanovili koliko je ishrana &scaron;titila srca, do\u010darali su sr\u010dani udar prekidom dotoka hranjivih tvari 30 minuta, a potom nastavili da o\u017eivljavaju srce.<\/p>\n<p>U nekoliko mjerenja gro\u017e\u0111ane ko\u017eice i zrna su podjednako &scaron;titili srce: vje&scaron;ta\u010dki izazvani sr\u010dani udar uni&scaron;tio je, prosje\u010dno, 35 odsto sr\u010danog mi&scaron;i\u0107a pacova hranjenog &scaron;e\u0107ernom vodom, a samo oko 20 posto sabra\u0107e koja su jela olju&scaron;tena zrna i ko\u017eice. A srca prehranjivana gro\u017e\u0111em zadr\u017eala su dvostruku mo\u0107 pumpanja u pore\u0111enju s kontrolnim.<\/p>\n<p>Hemijskim ra&scaron;\u010dlanjivanjem \u010detiri razli\u010dite vrste gro\u017e\u0111a na Univerzitetu u Milanu potvrdili su da se u ko\u017eici nalazi ve\u0107ina rezveratrola i antocijaninsa. Izvatci iz ko\u017eice i zrnevlja su podjednako dobro vezali posebno opasne kiseonikove radikale. To zna\u010di da gro\u017e\u0111ano meso ima druga\u010dije antioksidante. <\/p>\n<p>Biohemi\u010dar D\u017eozef Vu iz Medicinskog koled\u017ea Valhala u Njujorku smatra da je to va\u017eno otkri\u0107e i istra\u017eivanje je nazvao temeljitim. <\/p>\n<p>Za sada nije poznato kako se &scaron;titi srce.<\/p>\n<p><em>Preuzeto iz Politike<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>I ogoljeno zrno i poko\u017eica sadr\u017ee antioksidantna jedinjenja. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}