Emisije metana iz sibirskih jezera koja le\u017ee na vje\u010dno zamrznutom tlu permafrostu, koji su topi usled globalnog zagrijevanja, pet puta su ve\u0107e nego što se dosad smatrano.<\/p>\n
Metan ima 23 puta ve\u0107i efekat staklene bašte nego ugljen-dioksid, navodi se u studiji u nau\u010dnom \u010dasopisu Nej\u010der<\/em>. <\/p>\n Metan se zato mo\u017ee smatrati tempiranom klimatskom bombom jer se emituje iz jezera na permafrostu koji se topi usled pove\u0107anja temperature. Ve\u0107a koncentracija metana doprinosi globalnom zagrijevanju što rezultira daljim topljenjem vje\u010dno zamrznutog tla, pa se stvara za\u010darani krug iz kojeg je teško na\u0107i izlaz. <\/p>\n Dosadašnji podaci o koli\u010dini metana koji se emituje iz jezera nijesu bili precizni. Poznato je da se metan emituje iz sibirskih jezera, ali nije bilo lako utvrditi koli\u010dine budu\u0107i da ne postoji konstantna emisija metana s jedne lokacije, ve\u0107 se on kroz mjehuri\u0107e osloba\u0111a na razli\u010ditim mjestima. Me\u0111unarodna grupa nau\u010dnika na \u010delu s Kejti Valter sa Univerziteta na Aljasci zimi je potra\u017eila mjesta u kojima se pod ledom skupljaju mjehuri\u0107i metana koji su negdje bili toliko jaki da su odmrzli zale\u0111enu površinu. <\/p>\n Nau\u010dnici su zimi obilje\u017eili 16 mjesta, a u prolje\u0107e dodali još 25 i na njima postavili "zamke" za hvatanje gasa kako bi utvrdili koliko se metana zapravo osloba\u0111a. Tim nau\u010dnika je tako\u0111e ispitao površinu 35 drugih jezera i iz vazduha snimio još 60 sibirskih jezera kako bi se utvrdilo da ona koja su odabrana za istra\u017eivanje nijesu izuzeci. Utvr\u0111eno je da se u sjevernom Sibiru emituje 3,8 miliona tona metana iz jezera, pet puta više nego što se dosad smatralo. Ovaj udio zasad je mali s obzirom da industrija i prirodni izvori godišnje emituju izme\u0111u 410 i 660 miliona tona metana. Udio metana iz sibirskih jezera \u0107e, me\u0111utim, po svoj prilici porasti. U periodu od 1974. do 2000. godine temperatura u podru\u010dju jezera koja se tope porasla je za 14,7 odsto, što je \u010dak 58 odsto uve\u0107alo emisije metana, procjenjuju nau\u010dnici. Sibirska oblast zale\u0111enog tla krije milijarde tona metana, smatra Valter i ka\u017ee da je to "tempirana bomba". Sibirski permafrost znatno je mo\u0107niji izvor metana nego zale\u0111eno tlo Sjeverne Amerike i Zapadne Evrope jer je prije nastupanja prethodnog ledenog doba Sibir bio zelena oblast bujne prirode. Tokom procesa topljenja bakterije napadaju te materije organskog porekla i stvaraju metan. <\/p>\n Pove\u0107anje temperature u nekom trenutku \u0107e dovesti do otapanja permafrosta, pa \u0107e i jezera nestati, a sa njima i njihove emisije metana. Suvi permafrost emituje ugljen dioksid, a ukoliko permafrost le\u017ei pod jezerima, u atmosferu stigne kao metan. Permafrost je izvor ogromnih koli\u010dina ugljen dioksida i metana, ali ga nau\u010dnici dosad nijesu ura\u010dunavali u mra\u010dne prognoze o budu\u0107nosti klime na zemlji. <\/p>\n Nau\u010dnici ka\u017eu da se gasovi ne\u0107e odjednom osloboditi, ali upozoravaju da \u0107e pove\u0107anje temperature doprinijeti topljenju permafrosta, pa \u0107e i emisije gasova postepeno rasti. Metan ima znatno ja\u010di efekat od ugljen- dioksida, ali se poslije desetak godina razgradi, dok ugljen-dioksid zadr\u017eava toplotu pribli\u017eno jedan vijek.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Emisije metana iz sibirskih jezera koja le\u017ee na vje\u010dno zamrznutom tlu permafrostu, koji su topi usled globalnog zagrijevanja, pet puta su ve\u0107e nego što se dosad smatrano.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48952","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48952","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48952"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48952\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48952"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48952"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48952"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}