U današnje vrijeme malo ko mari za hronobiološke probleme. Ipak, organizam sve pamti i kad-tad \u0107e uzvratiti.<\/p>\n
Sljede\u0107i put kad budete ostali na poslu do kasnih sati, ili gledali TV u dva ujutro, ili provjeravali mejl ili stanje na bankovnom ra\u010dunu preko interneta u pono\u0107 – znajte da, mo\u017eda, pla\u0107ate ve\u0107u cijenu nego što mislite! Naime, u tim trenucima ne pitate svoje tijelo mo\u017ee li da se adaptira na potrebe i zahtjeve preoptere\u0107enog \u017eivotnog stila. <\/p>\n
Moderni ideal preduzetnika koji radi, kupuje i aktivan je 24 sata dnevno mo\u017ee da izgleda dobro u svijetu profesionalizma, ali nova istra\u017eivanja pokazuju da ometanje prirodnog dnevnog ritma tijela sa sobom nosi ozbiljne rizike za psihi\u010dko, mentalno, pa i emotivno zdravlje. Premorenost se povremeno mo\u017ee sebi dopustiti, ali konstantni prekovremeni rad ili promjene satnice mogu da izazovu dugoro\u010dne poreme\u0107aje sna, gastrointestinalne poreme\u0107aje, pa \u010dak i kardiovaskularne bolesti. <\/p>\n
Studija Centra za hronobiologiju na Univerzitetu Surej otkrila je da promjene radne satnice stvara tempiranu bombu za zdravlje. Prema posljednjim prora\u010dunima, oko 3,5 miliona Britanaca radi regularno no\u0107nu smjenu, ali milioni više rade prekovremeno.<\/p>\n
– Troškovi za zdravlje naroda zbog rada preko vremena i u neskladu sa biološkim satom, nemjerljivi su – tvrdi dr Santa Rad\u017earatnam, koautor studije s profesorom D\u017eozefin Erendt. <\/p>\n
– Znamo da to kratkoro\u010dno uti\u010de na probleme sa snom i \u017eelucem, kao i na socijalne veze. Ro\u0111aci i porodica, tako\u0111e, pate zbog prekovremenog rada njihovih bli\u017enjih, a u Japanu su zabilje\u017eeni i slu\u010dajevi smrti od preforsiranja koji su završili milionskom odštetom izborenom na sudu – objašnajva dr Santa Rad\u017earatnam.<\/p>\n
Ipak, ako ste prinu\u0111eni da radite no\u0107ne smjene treba da se pridr\u017eavate nekih prvila. Bilo bi dobro da konzumirate niskokalori\u010dne namirnice, vje\u017ebate (fizi\u010dki umor proizlazi iz psihi\u010dkog, a ne obratno), izla\u017eete se svjetlu dana – jer manjak svjetla vodi depresiji, padu koncentracije, umoru i gubitku pam\u0107enja.<\/p>\n
Iako danas veliki broj ljudi jure\u0107i za novcem ne vodi ra\u010duna o hronobiološkim problemima, ipak je bitno paziti na stanje tijela, kao i mentalno zdravlje, ako \u017eelite da vam produktivnost ostane na visini. Budu\u0107i da je svako sebi najbolji ljekar, u doba ovih nesnosnih vru\u0107ina, u\u010dinite nešto za sebe prije nego što bude prekasno. <\/p>\n
| \n IZ SATA U SAT<\/p>\n Po u\u010denju drevnih Kineza, protok vremena, odnosno smjenjivanja dana i no\u0107i, Janga i Jina, uti\u010de na biološke procese. Po njima, svaki ljudski organ u razli\u010dito vrijeme ponaša se druk\u010dije. <\/p>\n 1 sat <\/strong><\/p>\n U ovo doba radna sposobnost je na minimumu. Poslije pono\u0107i tako drasti\u010dno opada pa\u017enja da i najbolji radnici \u010dine vrlo glupe greške. <\/p>\n 2 sata <\/strong><\/p>\n U to vrijeme doga\u0111a se najve\u0107i broj saobra\u0107ajnih nesre\u0107a. Voza\u010di sporije zapa\u017eaju i reaguju. <\/p>\n 3 sata <\/strong><\/p>\n Izme\u0111u 2 i 3 sata \u010dovjek je sposoban samo za spavanje. Depresivne su osobe u to vrijeme budne (najve\u0107i broj samoubistava doga\u0111a se u to doba). <\/p>\n 4 sata<\/strong> <\/p>\n U organizmu dolazi do pomaka energije (baterije su napunjene tokom no\u0107i). Ve\u0107ina smrtnih presuda izvršava se u to vrijeme. Mnogo djece ra\u0111a se baš oko 4 sata ujutro. <\/p>\n 5 sati<\/strong> <\/p>\n Proizvodnja testosterona je maksimalna. Kora nadbubre\u017ene \u017elijezde proizvodi kortizon u koncentraciji šest puta ve\u0107oj od normale. <\/p>\n 6 sati<\/strong> <\/p>\n Povišena koncentracija kortizona djeluje na tijelo kao budilnik, podsti\u010de se metabolizam. Sada je pravo vrijeme za bu\u0111enje. <\/p>\n 7 sati<\/strong> <\/p>\n Prelaz iz svijeta snova u realnost. <\/p>\n 8 sati<\/strong> <\/p>\n Najpovoljnije vrijeme za ljubav, jer je organizam pun hormona, ali ve\u0107ina ljudi je na radnom mjestu i još nije spremna za novi radni dan. Reumati\u010dari u to vrijeme intenzivno osje\u0107aju svoje tegobe. <\/p>\n 9 sati <\/strong><\/p>\n Najbolje vrijeme za parenteralnu terapiju, jer se u to vrijeme doga\u0111a najmanje propratnih pojava, kao što su groznica i otok. <\/p>\n 10 sati<\/strong> <\/p>\n Tjelesna temperatura i radna sposobnost dose\u017eu maksimum. Kratkotrajno "namjensko" pam\u0107enje vrlo dobro funkcioniše. <\/p>\n 11 sati<\/strong> <\/p>\n Duhovne sposobnosti dosti\u017eu maksimum. Izra\u017eena je sposobnost ekstremno brzog ra\u010dunanja. <\/p>\n Sposobnost u\u010denja najve\u0107a je od 9 do 12 sati i od 16.30 do 18 sati. <\/p>\n 12 sati<\/strong> <\/p>\n Koli\u010dina izlu\u010dene \u017eelu\u010dane kiseline raste i javlja se potreba za odmorom. <\/p>\n 13 sati<\/strong> <\/p>\n Radna sposobnost opada za 20 odsto. Svi organi "drijemaju", samo \u017eu\u010dni aparat radi. <\/p>\n 14 sati<\/strong> <\/p>\n Krvni pritisak i nivo hormona u krvi opadaju. Osje\u0107aj umora javlja se ravnomjerno, svaka 4 sata (u 10, 14 i u 18). Za savladavanje umora preporu\u010duje se drijemanje 10-15 minuta. U to vrijeme naš organizam je najmanje osjetljiv na bol (to je vrijeme za stomatološke i hirurške intervencije). <\/p>\n 15 sati<\/strong> <\/p>\n U organizmu se budi novi radni elan i pribli\u017eavamo se novom maksimumu radnih sposobnosti, koji je ni\u017ei od prvog, prijepodnevnog. <\/p>\n 16 sati <\/strong><\/p>\n Krvni pritisak i krvotok su optimalni. Najbolji sportski rezultati posti\u017eu se u to vrijeme (to je najbolje vrijeme za trening sportista). <\/p>\n 17 sati<\/strong> <\/p>\n To je vrijeme popodnevnog maksimuma. Osje\u0107a se porast vitalne snage, volumena srca i potrošnje kiseonika. Kosa i nokti u to vrijeme najviše rastu, a bubrezi rade punim kapacitetom.<\/p>\n 18 sati<\/strong> <\/p>\n Vrijeme introverzije u fizi\u010dkom i psihi\u010dkom smislu. \u010covjek se povla\u010di u sebe, \u010dezne za razgovorom, porodicom, društvom, odre\u0111enom pasivnoš\u0107u. <\/p>\n 19 sati<\/strong> <\/p>\n Sni\u017eava se krvni pritisak i usporava puls. Preparati koji djeluju na centralni nervni sistem imaju najve\u0107i u\u010dinak. <\/p>\n 20 sati<\/strong> <\/p>\n U to vrijeme obi\u010dno se sjedi ispred TV ekrana i doga\u0111aju se dvije promjene u organizmu: koli\u010dina masti u jetri smanjuje se i venozna krv ja\u010de struji prema srcu. <\/p>\n 21 sat<\/strong> <\/p>\n Organi za varenje po\u010dinju no\u0107no mirovanje. Pogrešno je okupljanje oko stola punog hrane, jer \u0107e sistem za varenje primiti hranu, a svari\u0107e je tek idu\u0107eg jutra, što zna\u010di da \u0107e nekoliko sati biti pod optere\u0107enjem. <\/p>\n 22 sata<\/strong> <\/p>\n U to vrijeme radna sposobnost opada, pove\u0107ava se broj leukocita u krvi (organizam sam sebe lije\u010di). Poslije 22 sata, puša\u010di ne bi trebali da puše do jutra, jer se u to vrijeme nikotin mnogo te\u017ee razgra\u0111uje u organizmu. <\/p>\n 23 sata <\/strong><\/p>\n Metabolizam, krvni pritisak, puls i tjelesna temperatura su na minimumu. <\/p>\n 24 sata<\/strong> <\/p>\n Strah od usamljenosti i smrti se poja\u010dava. Naša ko\u017ea no\u0107u se brzo obnavlja.<\/p>\n Preuzeto iz Republike<\/em><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U današnje vrijeme malo ko mari za hronobiološke probleme. Ipak, organizam sve pamti i kad-tad \u0107e uzvratiti.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-48939","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48939","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48939"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48939\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48939"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48939"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48939"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} |