{"id":48821,"date":"2009-11-11T11:54:19","date_gmt":"2009-11-11T11:54:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48821"},"modified":"2009-11-11T11:54:19","modified_gmt":"2009-11-11T11:54:19","slug":"bosanski-muslimani-prijetnja-ili-sansa-za-evropu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/11\/11\/bosanski-muslimani-prijetnja-ili-sansa-za-evropu\/","title":{"rendered":"Bosanski muslimani: prijetnja ili \u0161ansa za Evropu?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sabina Nik\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Ponekad, kada putuje avionom, Aidu Begi\u0107 pogledi drugih putnika podsjete na u svijetu prisutne strah i sumnju spram islama. <\/p>\n

Ova poznata bosanskohercegova\u010dka rediteljka putuje na filmske festivale širom svijeta odjevena moderno, ali i islamski, s maramom na glavi i garderobom koja se\u017ee do \u010dlanaka na njenim rukama i nogama. <\/p>\n

"Ako imaš maramu, ljudi odmah smatraju da si neobrazovana seljanka", ka\u017ee ova tridesettrogodišnjakinja \u010diji je prvi igrani film "Snijeg" 2008. godine premijerno prikazan na festivalu u Cannesu. <\/p>\n

Globalni strah od letenja s muslimanima postao je dio njenoga svakodnevnog \u017eivota, ali Begi\u0107 negira da postoji bilo kakav sukob izme\u0111u njene vjere i njenog uva\u017eavanja zapadne kulture. <\/p>\n

"Dio mene je i evropski identitet, evropska knji\u017eevnost, umjetnost i muzika. (Kompozitor Johann Sebastian) Bach je dio moga identiteta kao i (islamski pjesnik i mistik Mevlana D\u017eelaluddin) Rumi", ka\u017ee Begi\u0107.<\/p>\n

Zapravo, neki stru\u010dnjaci smatraju da muslimanske zajednice na Balkanu, \u010dija se islamska vjera razvijala u evropskom okru\u017eenju, mogu poslu\u017eiti kao most ime\u0111u islamskog Istoka i krš\u0107anskog Zapada. <\/p>\n

Ali odanost bosanskih muslimana svakom od ovih svjetova nedavno je stavljena na tešku kušnju. Oni osje\u0107aju da ih je Evropa izdala tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, te da ih i dalje odbacuje. S druge strane, dio pomo\u0107i koju su im tada ponudili muslimani iz inostranstva stigao je uz odre\u0111enu cijenu.<\/p>\n

Veoma evropski islam<\/strong><\/p>\n

Islam je u BiH stigao 1463. godine sa osmanskim osvajanjem i širio se kako je lokalno slavensko stanovništvo prihvatalo novu vjeru. Me\u0111utim, iako je BiH više od 400 godina bila pod vlaš\u0107u Osmanlija, muslimani su ostali samo jedna od mnogih grupa, dijele\u0107i zemlju s pravoslavcima, katolicima i malom jevrejskom zajednicom. <\/p>\n

"U Bosni su stotinama godina neprestano prisutne bar \u010detiri religije", objašnjava Jusuf \u017diga, profesor na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Sarajevu. "Smjenjivale se vojske, smjenjivali se re\u017eimi, ali to se ne mijenja." <\/p>\n

Kada su Osmanlije u 19. stolje\u0107u istisnute iz BiH od Austrougara, zemlja je potpala pod upravu Dvojne monarhije. Odsje\u010deni od islamskoga svijeta, bosanski su muslimani po\u010deli tragati za vlastitim identitetom u dominantno krš\u0107anskom, evropskom okru\u017eenju. <\/p>\n

Ova je potraga dobila novi zamah na kraju 20. stolje\u0107a, nakon dramati\u010dnih politi\u010dkih i ideoloških promjena u regionu. <\/p>\n

Debata o ulozi religije u društvu, koja je manje-više obustavljena u periodu komunisti\u010dke vladavine, intenzivno je obnovljena. Mustafa D\u017eeko, kojem su danas 72 godine, sje\u0107a se kako je njegova religioznost u doba komunizma šokirala njegove radne kolege. U to su vrijeme mnogi muslimani napustili prakticiranje vjere i biti musliman za njih je predstavljalo etni\u010dki, a ne vjerski identitet. <\/p>\n

Ostali su, me\u0111utim, razvili osje\u0107aj solidarnosti s komšijama drugih vjeroispovijesti, koji su se tako\u0111er borili da sa\u010duvaju vlastiti vjerski identitet uprkos ideološkoj represiji. "Ro\u0111en sam u patrijarhalnoj muslimanskoj porodici, ali mene je moj babo rahmetli tjerao da ustanem na noge kada se na crkvi oglase zvona; toliko je to poštovanje bilo", prisje\u0107a se D\u017eeko. <\/p>\n

Povratak religije<\/strong><\/p>\n

Religija se trijumfalno vratila na javnu scenu nakon pada komunizma u zadnjoj deceniji prošlog stolje\u0107a. Nove su nacionalne vo\u0111e po\u010dele manipulirati potisnutim vjerskim i nacionalnim osje\u0107anjima svojih naroda, podstrekavaju\u0107i strahove da bi druge etni\u010dke grupe mogle ostvariti prevlast. <\/p>\n

"Prestala je da postoji jedna dr\u017eava u koju su ljudi vjerovali i trebalo je pod hitno izmisliti nešto novo, vratiti Boga u funkciju", ka\u017ee Aida \u010corovi\u0107, sociologinja iz Novog Pazara, ve\u0107inski muslimanskog grada u Sand\u017eaku u Srbiji. <\/p>\n

Vjerske su zajednice u BiH spremno prihvatile priliku da se uspostave kao društvena snaga nakon decenija provedenih u zape\u0107ku. <\/p>\n

Gotovo preko no\u0107i, biti vi\u0111en u crkvi ili d\u017eamiji postalo je podjednako \u010din politi\u010dkog oportunizma kao i vjerskog uvjerenja. "Ljudi su stajali u prvom safu u Begovoj d\u017eamiji (u Sarajevu) kako bi dobili dozvolu da otvore zelenaru", sje\u0107a se Adnan Silajd\u017ei\u0107, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.<\/p>\n

Bu\u0111enje nacionalizama je otvorilo put raspadu Jugoslavije kroz seriju ratova u devedesetim godinama prošlog stolje\u0107a. Rat se iz Hrvatske 1992. godine proširio na Bosnu, nedugo nakon što je ova zemlja proglasila nezavisnost uprkos protivljenju ve\u0107ine bosanskih Srba, koji su \u010dinili oko tre\u0107inu populacije.<\/p>\n

Rastu\u0107i broj dokaza da Srbija i Hrvatska namjeravaju podijeliti BiH izme\u0111u sebe, naveo je bosanske muslimane da je po\u010dnu svojatati kao svoju nacionalnu dr\u017eavu. <\/p>\n

Politi\u010dke vo\u0111e bh. muslimana su 1993. godine odabrale novo nacionalno ime za svoju zajednicu – Bošnjaci – i po\u010deli su je sve naglašenije identificirati sa islamom. <\/p>\n

Ovo je pokrenulo borbu unutar zajednice bosanskih muslimana. Borbu izme\u0111u duhovnog i politi\u010dkog islama. Usred ovog sukoba našli su se mnogi Bošnjaci koji cijene vlastito islamsko kulturno naslije\u0111e ali odbacuju i religiju i nacionalizam. <\/p>\n

Kao ve\u0107ina politi\u010dki liberalnih Bošnjaka ateista, Jasmila \u017dbani\u0107, tako\u0111er svjetski priznata rediteljka, optu\u017euje bošnja\u010dke nacionalne vo\u0111e da zloupotrebljavaju religiju kako bi produbili podjele me\u0111u ljudima i ostali na vlasti. <\/p>\n

"Jako dugo se radilo na izgradnji Bošnjaka kao \u017ertve, i ono što se nudi kao identifikacijski element za biti Bošnjakom jeste biti vjernik. To je poslu\u017eilo kao identifikacijsko sredstvo, jer se ne nudi druga opcija, opcija pluralnog društva", ka\u017ee \u017dbani\u0107.<\/p>\n

"Barem 80 posto vjernika s kojima sam razgovarala nije temeljito pro\u010ditalo Kur'an. Radi se o jednoj potrebi za religijom, religijskim konceptom da je sve, \u010dak i patnja, dobro zato što je dio višeg plana", dodaje \u017dbani\u0107.<\/p>\n

Bošnjaci su, u smislu brojnosti, bili daleko najve\u0107e \u017ertve rata. Oko 80 procenata od nekih 100.000 ljudi ubijenih tokom rata u BiH bili su Bošnjaci. <\/p>\n

Ujedinjene nacije su u zemlju poslale mirovne trupe i humanitarnu pomo\u0107, ali me\u0111unarodna je zajednica u\u010dinila jako malo da zaustavi masovnu kampanju "etni\u010dkog \u010diš\u0107enja", uglavnom vo\u0111enu od Srba, a kao rezultat koje su stotine hiljada muslimana protjerane iz svojih domova. <\/p>\n

Embargo na uvoz oru\u017eja nametnut od Zapada dao je prednost dobro naoru\u017eanim Srbima i ugrozio slabo opremljene Bošnjake, koji su ostali u okru\u017eenju neprijateljskih snaga.<\/p>\n

Ekstremisti nude pomo\u0107<\/strong><\/p>\n

Patnja ove "izvorno evropske" muslimanske zajednice privukla je pa\u017enju islamskih ekstremista širom svijeta. <\/p>\n

Prema stru\u010dnim procjenama, izme\u0111u 3.000 i 5.000 stranih dobrovoljaca, uglavnom Arapa, pristiglo je na Balkan u periodu od 1992. do 1995. godine kako bi se borili zajedno s bosanskim muslimanima. <\/p>\n

Oni su sa sobom donijeli vehabizam, radikalnu interpretativnu praksu islama poteklu u Saudijskoj Arabiji, a koju bosanski muslimani prethodno nisu poznavali. <\/p>\n

Ovo uskogrudo tuma\u010denje islama, koje ne samo da zabranjuje \u017eenama da samostalno napuštaju ku\u0107u, voze automobil i dru\u017ee se s muškarcima s kojima nisu u rodu, ve\u0107 tako\u0111er ohrabruje muslimane da izbjegavaju društvo "nevjernika", inicijalno je privuklo neke Bošnjake koji su se borili uz Arape. <\/p>\n

"Nije bilo šanse da oni (Zapad) nisu vidjeli šta se ovdje dešavalo… ali samo su oni (arapski dobrovoljci) došli da nam pomognu. Na kraju, ti ljudi postaju teroristi", prigovara tridesetdevetogodišnji Semin Rizvi\u0107.<\/p>\n

Rizvi\u0107, koji je prije rata pjevao po kafanama u centralnoj Bosni, donio je odluku da prigrli konzervativni islam bore\u0107i se uz Arape u toku rata. Zbog njegove duge brade i \u010dinjenice da mu je \u017eena sasvim pokrivena, ve\u0107ina Bosanaca danas bi ga opisala kao vehabiju.<\/p>\n

"Terorista za Zapad sam prvo ja, a poslije toga \u0107ete biti vi (tradicionalni bosanski muslimani)", predvi\u0111a Rizvi\u0107.<\/p>\n

Po okon\u010danju rata, religijski fundamentalisti nastavili su prodirati u rastureno bh. društvo. Saudijska Arabija je finansirala niz humanitarnih organizacija koje su nastojale ubijediti tradicionalne bosanske muslimane da napuste vlastito tuma\u010denje islama. <\/p>\n

U ratom razorenoj zemlji, u kojoj se stopa nezaposlenosti kretala izme\u0111u 80 i 90 procenata, ekonomska pomo\u0107 koju su nudile ove organizacije mnoge je navela da prihvate "jedino pravo" tuma\u010denje islama. <\/p>\n

Dok se Islamska zajednica BiH, predvo\u0111ena reisul-ulemom Mustafom Ceri\u0107em, fokusirala na politi\u010dki \u017eivot, vehabijski su misionari propovijedali svima onima koji su se osje\u0107ali zanemarenim od društva – mladim, neobrazovanim, siromašnim i zbunjenim. <\/p>\n

Novouspostavljene male, ali veoma glasne vehabijske zajednice odlu\u010dno su napadale tradicionalnu vjersku praksu bosanskih muslimana. Ovo je bilo uzrok mnogim sva\u0111ama po d\u017eamijama, gdje su tradicionalni bh. muslimani nekada pribjegavali i fizi\u010dkoj sili kako bi istjerali sljedbenike vehabizma koji su ih optu\u017eivali za "la\u017enu" vjeru. <\/p>\n

"Bosanski su muslimani bili veoma uvrije\u0111eni", prisje\u0107a se \u017diga. "Nisu bili spremni prihvatiti te vucibatine koje sebe Bogom zamišljaju i \u017eenu u baju pretvaraju."<\/p>\n

Ozbiljnost sukoba me\u0111u pripadnicima dviju razli\u010ditih interpretacija islama jasno je naglašena nakon što je srbijanska policija 2007. godine u Sand\u017eaku uhapsila dvanaest navodnih vehabija. <\/p>\n

U julu 2009. ovi su muškarci osu\u0111eni pred sudom u Beogradu na ukupno 60 godina zatvora zbog planiranja teroristi\u010dkih napada i atentata, uklju\u010duju\u0107i i atentat na duhovnog vo\u0111u muslimana Sand\u017eaka, Muamera Zukorli\u0107a, koji je blisko povezan sa Islamskom zajednicom BiH. <\/p>\n

"Oni su trebali destabilizovati našu Islamsku zajednicu, što im je u jednom trenutku gotovo pošlo za rukom", ka\u017ee Zukorli\u0107ev saradnik Rešad Plojovi\u0107.<\/p>\n

Vehabizam u povla\u010denju<\/strong><\/p>\n

Islamska zajednica u BiH se suo\u010dava sa sve brojnijim kritikama liberalnih i sekularnih Bošnjaka koji je optu\u017euju da je diskretno podr\u017eavala uspon vehabizma. <\/p>\n

"Mo\u017ee biti da je reis Ceri\u0107, ponukan filozofijom koju propagiraju i za koju se zala\u017eu pripadnici vehabijskog pokreta, od \u010dijeg se pogubnog djelovanja Islamska zajednica nikada nije distancirala, budu\u0107nost bh. muslimana prepoznao u pravilima koja propagiraju vehabije", izjavio je novinar Damir Kaletovi\u0107 u nedavnom izdanju popularnog TV magazina "60 minuta".<\/p>\n

Ceri\u0107 odlu\u010dno odbacuje takve navode i opisuje kriti\u010dare kao ljude "koji \u017eive u fosiliziranoj misli iz komunizma i koji se boje vlastitog identiteta". On tako\u0111er dodaje da "nema vehabija u cijeloj Bosni koliko ih ima u Be\u010du".<\/p>\n

Neki sigurnosni eksperti i u\u010denjaci se sla\u017eu i tvrde da su navodi o opasnosti od porasta religijskog radikalizma u BiH \u010desto bili prenapuhani. <\/p>\n

Oni smatraju da su napadi na islamsko rukovodstvo reakcija na Ceri\u0107eva nastojanja da oja\u010da ulogu religije u bh. društvu. <\/p>\n

"Muslimani se ovdje bore više za etni\u010dki i dr\u017eavni nego za religijski identitet", smatra Dino Abazovi\u0107, sociolog religije iz Sarajeva. <\/p>\n

"Akumulirano iskustvo \u017eivota u sekularnoj dr\u017eavi je mnogo va\u017enije za bh. muslimane nego religijske debate koje su vo\u0111ene u ovom kratkom postkomunisti\u010dkom periodu", dodaje Abazovi\u0107. <\/p>\n

Vehabijska mre\u017ea u BiH po\u010dela je da se osipa paralelno s postepenom normalizacijom situacije u ratom razorenoj zemlji. Ekstremistima je zadat još jedan udarac kada su bh. vlasti, nakon teroristi\u010dkih napada na Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave 11. septembra 2001. godine, zatvorile niz organizacija sponzoriranih od Saudijske Arabije. <\/p>\n

Danas su se neke bivše vehabije vratile tradicionalnoj bosanskoj islamskoj praksi, a drugi nastoje ostvariti odnos sa širom zajednicom bh. muslimana, koju su svojevremeno odbacivali. <\/p>\n

Stavovi Semira Imamovi\u0107a, glavnog urednika sedmi\u010dne novine "Saff", nekadašnje vehabijske publikacije koja je prerasla u konzervativni islamski magazin, najbolji su pokazatelj ove promjene. <\/p>\n

"Islamska zajednica je glavna vjerska institucija Bošnjaka-Muslimana koju mi poštujemo", ka\u017ee on. "Svi muslimani su moja bra\u0107a, ali to ne zna\u010di da se u svemu moramo slagati i da se ne mo\u017eemo kritikovati." "Saff" danas \u010desto osu\u0111uje vjerski ekstremizam i podr\u017eava me\u0111uvjerski dijalog. <\/p>\n

Usljed ove promjene, neki se radikalni sljedbenici vehabizma, koji još uvijek sanjaju o \u010disto islamskoj dr\u017eavi, osje\u0107aju ljutito i napušteno. <\/p>\n

"Naravno da je u Bosni mogu\u0107a islamska dr\u017eava", ka\u017ee Senad Huki\u0107, ekonomista tridesetih godina iz sjeveroisto\u010dnog grada Tuzle. "Islamska zajednica sa svojom iskrivljenom slikom islama nikada ne\u0107e donijeti progres BiH."<\/p>\n

Huki\u0107 smatra da jedna od rijetkih preostalih \u010disto vehabijskih zajednica, u Gornjoj Mao\u010di, selu na sjeveroistoku BiH, mo\u017ee poslu\u017eiti kao model za istinski islamsko društvo. <\/p>\n

Ova zajednica ubije\u0111enih fundamentalista \u017eivi u stanju prakti\u010dne izolacije, bez pristupa tako obi\u010dnim ure\u0111ajima kao što su televizor ili telefon, ali i pod budnim policijskim nadzorom. <\/p>\n

Njen navodni vo\u0111a Nusret Imamovi\u0107 odbio je razgovarati sa autoricom ovog teksta. Preko posrednika je poru\u010dio da se "naša poruka uvijek iskrivi". <\/p>\n

Juan Carlos Antunez, španski vojni stru\u010dnjak za religijski ekstremizam s dugogodišnjim iskustvom rada u BiH, smatra da radikalni islam ne predstavlja ozbiljnu prijetnju ovoj zemlji. <\/p>\n

On procjenjuje da od oko dva miliona Bošnjaka, ne više od 3.000 njih slijedi saudijsku interpretaciju islama, a da bi ih samo oko 200 "moglo po\u010deti razmišljati na opasan na\u010din" te ih je potrebno "dr\u017eati pod posebnim nadzorom". <\/p>\n

Antunez upozorava da bi stavljanje svih bh. muslimana pod poseban nadzor poslalo pogrešnu poruku i navelo na zaklju\u010dak da muslimani generalno ne zaslu\u017euju povjerenje. <\/p>\n

"Glavna prepreka širenju radikalnog islama u Bosni nije bio NATO niti Evropska unija niti bilo koja druga me\u0111unarodna organizacija, glavna prepreka su bili muslimani ove zemlje", ka\u017ee Antunez i dodaje: "Bosanski muslimani nisu prijetnja, ve\u0107 šansa za Evropu." <\/p>\n

Ne isklju\u010dujte nas<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na sve me\u0111usobne nesuglasice, religiozni i sekularni Bošnjaci dijele osje\u0107aj da ih Evropa odbacuje u trenutku kada njihova zemlja prolazi kroz jednu od najte\u017eih poslijeratnih politi\u010dkih kriza. <\/p>\n

Oni smatraju da Zapad ponovo zanemaruje radikalni nacionalizam bosanskih Srba, kao i njihove prijetnje otcjepljenjem, te da nastavlja s diskriminacijom bosanskih muslimana. <\/p>\n

Naro\u010dito su ogor\u010deni nedavnom odlukom Evropske komisije da odobri bezvizni re\u017eim za Srbiju, ali ne i za BiH. <\/p>\n

Kako ve\u0107ina bosanskih Hrvata i Srba ima dvojno dr\u017eavljanstvo i pasoše susjednih zemalja, o\u010dekuje se da \u0107e oni biti u prilici da u\u017eivaju sve prednosti bezviznog re\u017eima. Tako \u0107e, zbog nedavne odluke, zapravo samo Bošnjaci biti ostavljeni pred vratima Evrope. <\/p>\n

Iako Bruxelles insistira da je zadatak bh. vlasti da zadovolje sve kriterije neophodne za odobravanje bezviznog re\u017eima, bosanski muslimani u velikom broju sumnjaju u uvjerljivost toga obrazlo\u017eenja. <\/p>\n

Komentiraju\u0107i odluku Bruxellesa, Ceri\u0107 ka\u017ee: "To nas stavlja u poziciju psihološke diskriminacije i stvara nam osje\u0107aj nepo\u017eeljnosti." <\/p>\n

Neki stru\u010dnjaci smatraju da bi osje\u0107aj isklju\u010denosti mogao radikalizirati bh. muslimane, ali pri tome naglašavaju kako je puno vjerovatnije da bi se oni mogli okrenuti sekularnom nacionalizmu nego ka islamskom fundamentalizmu. <\/p>\n

Ša\u0107ir Filandra, predsjednik Bošnja\u010dke zajednice kulture Preporod, vjeruje da Evropa propušta priliku da oblikuje identitet nove generacije bosanskih muslimana. <\/p>\n

"Ako izolirate neku zajednicu i stalno je tretirate kao sumnjivu, ona \u0107e u jednom trenutku sama po\u010deti da gradi takvu svijest o sebi", ka\u017ee on. <\/p>\n

Moramo razgovarati<\/strong> <\/p>\n

Medina Veli\u0107, bosanska muslimanka koja danas \u017eivi u Austriji, sje\u0107a se vlastitog iskustva diskriminacije kada je sa šesnaest godina po\u010dela nositi maramu.  <\/p>\n

"Kada sam došla u školu (s maramom), moja razredna, iako me je poznavala ve\u0107 pet godina, rekla je: ‘Imamo jednu novu u\u010denicu. Da li bi se ti predstavila?'", prisje\u0107a se ova dvadesetdvogodišnjakinja. "Ja za njih više nisam bila ista osoba."<\/p>\n

Veli\u0107 je imala jedanaest godina kada se s porodicom preselila u Be\u010d, gdje je njen otac poslan da radi kao imam, a njena majka kao vjerou\u010diteljica za veliku zajednicu bh. muslimana. <\/p>\n

Unato\u010d \u010dinjenici da su meta "stereotipnih stavova" nekih Evropljana, bosanski muslimani insistiraju da je njihova interakcija sa zapadnom civilizacijom generalno bila obostrano korisna. <\/p>\n

"Veoma je bitno da muslimani stupe u dijalog, da pomognu drugima da ih upoznaju; moramo razgovarati", ka\u017ee Veli\u0107. <\/p>\n

Drugi bh. muslimani koji danas \u017eive u Austriji dijele mišljenje da se islamska vjera i evropske vrijednosti me\u0111usobno ne isklju\u010duju. <\/p>\n

"Mi smo najbolji dokaz da se mo\u017ee biti i musliman i Evropljanin", ka\u017ee \u010detrdesetpetogodišnja Belkisa Bulut. <\/p>\n

"Idemo i na rock koncerte i u teatar, ali i u d\u017eamije", dodaje Bulut. "Naš je islam najbolji primjer evropskog islama."<\/p>\n

Ovaj tekst je rezultat programa Balkanske stipendije za novinarsku izuzetnost, inicijative fondacija Robert Bosch i ERSTE, u saradnji sa Balkanskom istra\u017eiva\u010dkom mre\u017eom, BIRN.<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Sabina Nik\u0161i\u0107 Ponekad, kada putuje avionom, Aidu Begi\u0107 pogledi drugih putnika podsjete na u svijetu prisutne strah i sumnju spram islama. Ova poznata bosanskohercegova\u010dka rediteljka putuje na filmske festivale širom svijeta odjevena moderno, ali i islamski, s maramom na glavi i garderobom koja se\u017ee do \u010dlanaka na njenim rukama i nogama. "Ako imaš maramu, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-48821","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48821\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}