Iako se ponekad \u010dini da u Crnoj Gori ima više automobila nego stanovnika, zvani\u010dna statistika prikazuje nešto više od 166 hiljada registrovanih vozila. Zbog pozamašnog voznog parka, koji, u skladu sa \u017eivotnim standardom, \u010dine i oronuli old tajmeri i najnoviji luksuzni modeli, u gradskim zonama i na zakr\u010denim crnogorskim drumovima tijesno je i pješacima i vozilima. <\/p>\n
| \n Izvještavanje u kriznim situacijama je izborni predmet na drugoj godini Fakulteta politi\u010dkih nauka u Podgorici – Akademski studijski program za sticanje diplome: NOVINARA, koji realizuje gostuju\u0107a predava\u010dica, docentkinja Dubravka Vali\u0107 Nedeljkovi\u0107<\/strong>. Izborni predmeti, prema Bolonjskoj reformi visokog školstva, trebalo bi da studente bolje upute u oblasti kojima \u017eele da se bave u budu\u0107oj profesiji. Imaju\u0107i tu ideju u vidu, ishodište izbornog predmeta Izvještavanje u kriznim situacijama su tri samostalna, \u017eanrovski raznolika, novinarska teksta koje studenti realizuju za objavljivanje. Osnovna tema prvog su elementarne nepogode i radi se u \u017eanru intervjua ili bilješke, drugog su krizne situacije u kojima su ugro\u017eeni ljudski \u017eivoti nebrigom ili namjerom (‘saobra\u0107ajke’ i bezbjednost u saobra\u0107aju uopšte) u \u017eanru \u010dlanka, a tre\u0107eg reporta\u017ea iz oblasti krvnih delikata, ali i po\u017eari, demonstracije, sportski susreti visokog rizika, teroristi\u010dke akcije. <\/p>\n PC NEN je otvoren za podršku i objavi\u0107e neke od ‘ranih radova’ budu\u0107ih novinara\/novinarki.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Op\u010dinjenost limuzinama pla\u0107a se desetinama hiljada eura, a sklonost ka brzoj vo\u017enji i nepoštovanju saobra\u010dajnih propisa, na\u017ealost, ljudskim \u017eivotima. U svijetu godišnje u saobra\u0107ajnim nesre\u0107ama pogine milion i 200 hiljada ljudi, u Evropi oko 127 hiljada, u Crnoj Gori, prema podacima Uprave policije, posljednjih godina na drumovima smrtno strada više od stotinu osoba. Crna statistika pokazuje da svakog tre\u0107eg dana jedna porodica u našoj dr\u017eavi u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i izgubi jednog \u010dlana. O\u010dekivanja da \u0107e novi Zakon o bezbjednosti saobra\u0107aja, usvojen u martu 2006. godine, uticati na smanjenje broja nesre\u0107a i njihovog tragi\u010dnog u\u010dinka – nijesu ispunjena.<\/p>\n Policijski komesar Dragan Klikovac ka\u017ee da je u minule tri godine bilo više od 26 hiljada saobra\u0107ajnih nesre\u0107a u kojima je smrtno stradalo 318 osoba, a povrijedjeno 7200 gradjana. U prethodnom trogodišnjem periodu, od 2003. do 2006. godine, registrovano je oko 11 i po hiljada nesre\u0107a, u kojima je \u017eivot izgubilo 270, a povrijedjeno više od tri hiljade u\u010desnika u saobra\u0107aju.<\/p>\n Na pitanje treba li za ove porazne pokazatelje kriviti novi Zakon, Klikovac navodi da je tokom posljednje tri godine primjene starog Zakona zabilje\u017een neuobi\u010dajeno mali broj saobra\u0107ajnih nesre\u0107a, kojih je u ranijem periodu bilo više. "I 1998. i ‘99. godine u saobra\u0107aju je ginulo oko 200 ljudi godišnje. Treba uzeti u obzir i \u010dinjenicu da je posljednjih godina naglo pove\u0107an broj automobila u Crnoj Gori, te da tokom turisti\u010dke sezone imamo poja\u010danu frekvenciju stranih vozila i sve ve\u0107e optere\u0107enje saoba\u0107ajnica". <\/p>\n Policijski komesar takodje podsje\u0107a da su kazne za saobra\u0107ajne prekršaje nesavjesnim voza\u010dima ranije napla\u0107ivane "na licu mjesta", a sada dugi i neefikasni prekršajni postupci odla\u017eu sankcionisanje prestupa. <\/p>\n "Zbog neefikasnosti sudova pooštrena kaznena politika, propisana novim Zakonom, nije dala o\u010dekivane rezultate, iako saobra\u0107ajna policija godišnje, u prosjeku, podnese više od sto hiljada prijava", navodi Klikovac i dodaje da mnogi voza\u010di prodju bez kazne, što ih navodi da ponovo prave iste prekršaje.<\/p>\n Pojašnjavaju\u0107i zašto je Crna Gora pri vrhu "crne liste" evropskih zemalja kada je rije\u010d o broju poginulih u odnosu na broj stanovnika, u Upravi policije podsje\u0107aju da su ovdje automobili glavno prevozno sredstvo zato što nema metroa, tramvaja, trolejbusa, a kao klju\u010dni razlog za pove\u0107anje broja nesre\u0107a na drumovima isti\u010du lošu putnu infrastrukturu u našoj dr\u017eavi. <\/p>\n Isti stav iznosi i vještak za saobra\u0107ajne nezgode Milenko \u010cabarkapa koji ka\u017ee da se bezbjednost u saobra\u0107aju ne mo\u017ee kvalitetno i trajno unaprijediti bez pobljšanja kvaliteta saobra\u0107ajnica. <\/p>\n "Drumski saobra\u0107aj u Crnoj Gori prati trend evropskih zemalja, ali takav dinami\u010dan razvoj nije pra\u0107en izgradnjom i poboljšanjem puteva. Putevi su previše ‘tromi’ za jake mašine, zbog \u010dega je osnovni uzrok saobra\u0107ajnih nezgoda neprilagodjena brzina", ka\u017ee sudski vještak i ukazuje da neke analize zasnovane na rezultatima vješta\u010denja nezgoda u sudskim postupcima "pokazuju da se put kao razlog udesa javlja od 20 odsto slu\u010dajeva". <\/p>\n "Brza vo\u017enja pod dejstvom alkohola, opojnih supstanci, premor, nedostatak koncentracije, nepoznavanje saobra\u0107ajnih pravila – naj\u010deš\u0107i su razlozi. U svakom slu\u010daju, problem je subjektivne prirode", isti\u010de sudija Pejovi\u0107.<\/p>\n U Crnoj Gori ne postoje takozvane crne ta\u010dke na kolovozima, jer se nesre\u0107e, bez izuzetka, dogadjaju svuda. Voza\u010di ne kriju ogor\u010denje zbog loših drumova i rezignirano podsje\u0107aju da ve\u0107 punu deceniju \u010dekaju da se ostvari obe\u0107anje vlasti o izgradnji autoputa. <\/p>\n "Ako do\u010dekam taj put, mo\u017eda \u0107u tek tada uvidjeti da vo\u017enja mo\u017ee biti i zadovoljstvo, a ne samo stres", ka\u017ee naš sagovornik, dodaju\u0107i da podr\u017eava oštre kaznene mjere propisane novim Zakonom o bezbjednosti saobra\u0107aja. <\/p>\n Sli\u010dno mišljenje imaju i ostali anketirani – pozdravljaju nova zakonska rješenja i vjeruju da \u0107e na du\u017ei rok dati bolje rezultate. Ka\u017eu da su se privikli na novine, iako priznaju da ih nerviraju sigurnosni pojasevi i da se teško odri\u010du koriš\u0107enja mobilnih telefona tokom vo\u017enje. <\/p>\n U Crnoj Gori ima oko 230 hiljada voza\u010da. Iako statisti\u010dari nijesu izbrojali pješake, izvjesno je da nevoza\u010da ima mnogo više. Novi Zakon brine i o njihovoj bezbjednosti i saobra\u0107ajnoj kulturi, i pogrešan korak na pogrešnom mjestu ili u pogrešno vrijeme sankcioniše nov\u010danim kaznama do 30 eura. I pored toga, slobodu kretanja pješaka, bez obzira na rizik, \u010desto ne mo\u017ee ograni\u010diti ni crveno svjetlo na semaforu. Zbog toga je u Crnoj Gori prošle godine poginulo 16 pješaka, a prethodne \u010dak 25. <\/p>\n O bezbjednosti na crnogorskim drumovima brine oko 500 ovlaš\u0107enih policijskih slu\u017ebenika, koji predstavljaju posljednju liniju odbrane od voza\u010da koji uz refren nekadašnjeg hita "Dvjesta na sat" ugro\u017eavaju i svoje i tudje \u017eivote. Sigurnost na gradskim ulicama posebno je ugro\u017eena u kasnim no\u0107nim satima vikendom. Automobili \u010desto imaju mnogo kubika, a vlasnici malo godina, što je \u010desto preduslov za nesre\u0107u. Nova moda da se, naj\u010deš\u0107e pod uticajem alkohola, vozi "br\u017ee od \u017eivota", ubila je desetak mladih ljudi. <\/p>\n "Naj\u010deš\u0107e su to mladi do 30 godina, mada ima i starih osoba, ali najviše voza\u010da koji upravljaju automobilima pod dejstvom alkohola su mladja populacija", potvrdjuje Dragan Klikovac iz Uprave policije i navodi da saobra\u0107ajna policija od 2007. godine vikendom organizuje poja\u010dane kontrole, koje su male pozitivne rezultate zbog \u010dega \u0107e te akcije biti nastavljene. <\/p>\n Više studenata Fakulteta politi\u010dkih nauka sa kojima smo razgovarali osudjuju uli\u010dne trke vikendom. Ka\u017eu da to jesu no\u0107i za provod, opuštanje i koju \u010dašicu, ali i primje\u0107uju da je vo\u017enja taksijem do bilo kojeg odredišta na planeti jeftinija od \u017eivota. Samo malobrojni priznaju da ne mogu odoljeti iskušenju i \u010darima brze vo\u017eenje, pa "nek’ košta koliko košta".<\/p>\n Za sve koji sli\u010dno razmišljaju, Uprava policije je prošlog mjeseca, pod motom "Uspori, \u017eivot je jedan", organizovala tridesetodnevnu kampanju, pokušavaju\u0107i da preventivnom akcijom, tokom koje je podijeljeno 60 hiljada flajera, postavljeno 16 bilborda i 1500 postera, skrene pa\u017enju u\u010desnicima u saobra\u0107aju na posljedice nesre\u0107a i štetnost kršenja saobra\u0107ajnih propisa. <\/p>\n "Tokom jednomjese\u010dne kampanje registrovan je znatno manji broj poginulih, ali to ne mo\u017ee biti siguran pokazatelj, jer je period suviše kratak", ocjenjuje Klikovac i najavljuje nove akcije saobra\u0107ajne policije tokom ljetnje turisti\u010dke sezone i u septembru na po\u010detku školske godine. <\/p>\n Novi crnogorski Zakon o bezbjedosti saobra\u0107aja ni nakon tri godine nije uspio da privoli bahate voza\u010de da poštuju propise i ne ugro\u017eavaju i svoje i tudje \u017eivote. O tome svakodnevno svjedo\u010de napisi u novinama i "krajputaši" sa svje\u017eim cvije\u0107em na mjestu nesre\u0107e. Bez sigurnih puteva i šire društvene preventivne kampanje za podizanje nivoa saobra\u0107ajne kulture, u koju bi bile uklju\u010dene i porodice i školstvo i institucije sistema i bez promjene mentaliteta, shvatanja i navika, misija saobra\u0107ajne policije u Crnoj Gori nosi\u0107e naslov nemogu\u0107e. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tri godine primjene Zakona o bezbjednosti saobra\u0107aja: Svakog tre\u0107eg dana jedna porodica u Crnoj Gori u saobra\u0107ajnoj nesre\u0107i izgubi jednog \u010dlana<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-48813","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48813"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48813\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} |
![\"](\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/37\/40\/nesreca.jpg\")
U blagom nesaglasju sa ovom tvrdnjom su podaci koje je ranije saopštio sudija Osnovnog suda u Podgorici Miladin Pejovi\u0107, koji ka\u017ee da je uzrok saobra\u0107ajnih nesre\u0107a u 99,9 odsto slu\u010dajeva ljudski faktor. <\/p>\n