{"id":48811,"date":"2008-09-09T01:20:33","date_gmt":"2008-09-09T01:20:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48811"},"modified":"2008-09-09T01:20:33","modified_gmt":"2008-09-09T01:20:33","slug":"potraga-za-odgovorima-na-cetiri-osnovna-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/09\/09\/potraga-za-odgovorima-na-cetiri-osnovna-pitanja\/","title":{"rendered":"Potraga za odgovorima na \u010detiri osnovna pitanja"},"content":{"rendered":"

Ako postoji Higz bozon<\/em> (Higgs boson), bi\u0107e dokazan eksperimentom u koga nau\u010dnici pola\u017eu velike nade, a laici ga se pribojavaju<\/p>\n

Pi\u0161e: Dr Ilija Vukoti\u0107, specijalno za PCNEN<\/strong><\/em><\/p>\n

U srijedu 10. Septembra 2008. startova\u0107e sa radom najve\u0107i i najkompleksniji nau\u010dni instrument ikad napravljen. <\/p>\n

\"LHC<\/a>Veliki Hadronski Sudara\u010d (Large Hadron Colider) je akcelerator \u010destica 27 km u obimu i 50 – 150 metara ispod površine zemlje. Nalazi se izmedju Jura planina i \u017denevskog jezera, na samoj granici Švajcarske i Francuske.<\/p>\n

Zadatak LHC-a je da ubrzava dva snopa protona (kasnije i jona) u suprotnim pravcima do energija dosad nevidjenih u eksperimentu. O kolikim energijama se govori, mo\u017eemo ovako do\u010darati: oba snopa protona su debljine pola milimetra, a imaju energiju automobila pri brzini od 1600 km\/h. Protone na kru\u017enoj putanji odr\u017eava 1800 sna\u017enih superprovodnih magneta. Tako ubrzani, protoni se \u010deono sudaraju u \u010detiri ta\u010dke na svojoj putanji. Materija na trenutak postaje 100.000 puta toplija od Sunca, stvaraju\u0107i uslove kakvi su postojali neposredno posle "Velikog Praska", koji je stvorio Svemir prije 13.7 milijardi godina. Proizvodi ovih sudara \u0107e biti biti detektovani i analizirani uz pomo\u0107 \u010detiri gigantska detektora (ALICE, ATLAS, CMS i LHCb), izgradjena oko ovih ta\u010daka. U punoj snazi LHC \u0107e generisati skoro milijardu sudara u sekundi.<\/p>\n

\"ATLAS<\/a> <\/p>\n

Najve\u0107i od detektora, ATLAS, je zapo\u010det 1992. godine, a samo sklapanje je po\u010delo 2003. Sastavljen je od sub-detektora koji omogu\u0107uju da se rekonstruišu putanje i karakteristike ve\u0107ine \u010destica proizvedenih u sudarima. Detektor je veli\u010dine petospratne zgrade, pri \u010demu su djelovi postavljeni sa mikronskom preciznoš\u0107u, otporni na ogromne doze zra\u010denja i izuzetno jako magnetno polje. Sa oko 160 miliona senzora i 40 miliona o\u010ditavanja svake sekunde, proizvodi nevjerovatnu koli\u010dinu od 1 Petabajta\/sekundi. Kako je sve to nemogu\u0107e snimiti, nekoliko nivoa elektronskih filtera i jedna od najve\u0107ih farmi kompjutera na svijetu iz tih podataka skoro trenutno izvla\u010di samo vrlo mali procenat najzanimljivijih i snima brzinom od "samo" 3 milion DVD godišnje. Ovi podaci \u0107e se prosledjivati mre\u017ei instituta i univerziteta na dalju obradu.<\/p>\n

Sa kakvim ciljem se radi sve ovo? \u010cetiri su osnovna pitanja na koja \u0107e ovaj eksperiment pokušati da da odgovore.<\/p>\n

1. Porijeklo mase:<\/strong> sve osnovne \u010destice imaju razli\u010dite mase. Pitanje je zašto su tolike kolike su. Teorija predvidja da je odgovor u postojanje nove \u010destice nazvane Higz bozon<\/em> (Higgs boson), koja \u0107e, ako postoji, biti dokazana ovim eksperimentom.\"higgsboson\"<\/p>\n

2. Antimaterija:<\/strong> Na po\u010detku Svemira, materija i antimaterija su postojale u jednakoj koli\u010dini. Misterija se sastoji u tome što je sve što vidimo danas sastavljeno od materije, a znamo da se u susretu materija i antimaterija potpuno poništavaju daju\u0107i samo energiju.<\/p>\n

3. Tamna materija:<\/strong> samo 6% mase svemira je sastavljeno od uobi\u010dajene materije, dok se ostatak sastoji od tamne energije i tamne materije, o kojima skoro ništa ne znamo. Nau\u010dnici se nadaju da bi otkri\u0107e jedne ili više novih egzoti\u010dnih \u010destica moglo objasniti  barem dio tamne materije.<\/p>\n

4. Postojanje mini crnih rupa<\/strong>, ekstra dimenzija, novih procesa … <\/p>\n

I ovaj, kao i ve\u0107ina velikih projekata, izaziva niz kontraverzi, po\u010dev od tu\u017ebi pred ameri\u010dkim i evropskim sudovima, na osnovu uvjerenja da \u0107e eksperiment uništiti Zemlju ili \u010dak Svemir, predskazanja sudnjeg dana, pa \u010dak do anonimnih prijetnji smr\u0107u nau\u010dnicima uklju\u010denim u projekat. <\/p>\n

Skoro da je suvišno pomenuti, ali ipak: vjerovatno\u0107a da se nešto loše desi kao posledica eksperimenta u CERN-u je astronomski mala. <\/p>\n\n\n\n
\n

LHC u brojevima:<\/strong><\/p>\n

~7 milijardi CHF
obim 27 km
1800 superprovodnih magneta hladjenih superfluidnim helijumom
potrošnja struje 120 MW (koliko i sva doma\u0107inastva u Zenevi zajedno)max energija: 14 TeV
milijardu sudara u sekundi<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/p>\n\n\n\n
\n

ATLAS u brojevima:<\/strong><\/p>\n

veli\u010dina: 46 m x 25 m x 25 m
te\u017eina: 7000 tona
160 miliona senzora
2100 nau\u010dnika iz 167 institucija i 37 zemalja<\/p>\n

Direktan prenos \u0107e biti obezbijedjen na adresi: http:\/\/webcast.cern.ch<\/a> <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

<\/em><\/p>\n

*Autor je fizi\u010dar na postdoktorskim studijama ATLAS<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako postoji Higz bozon<\/em> (Higgs boson), bi\u0107e dokazan eksperimentom u koga nau\u010dnici pola\u017eu velike nade, a laici ga se pribojavaju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-48811","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48811","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48811"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48811\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48811"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48811"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48811"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}