U dokumentu u koji su autori ovog teksta imali uvid, ANB kao najfrekventnije narko trase navodi kanale i rute u blizini grani\u010dnih prelaza sa Albanijom<\/p>\n
Pi\u0161e: Petar Komneni\u0107, Nedjeljko Rudovi\u0107 i Bojana Stani\u0161i\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n Organizovani kriminalni klanovi u Crnoj Gori su se nakon ere šverca kafom, naftom, oru\u017ejem i cigaretama uglavnom koncentrisali na rizi\u010dniju, ali isplativiju robu – narkotike. Od tog posla dio kola\u010da ubiraju sve kriminalne grupe kojih, sude\u0107i po analizi Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), u Crnoj Gori ima osam. Po dvije u Podgorici, Baru i Ro\u017eajama i po jedna u Nikši\u0107u i Beranama. <\/p>\n Crna Gora je našla mjesto u me\u0111unarodnom lancu šverca droge. Dva putna pravca, tzv. sjeverni i ju\u017eni koridor su od strane ANB identifikovana kao posebnog zna\u010dajna. Frekventnosti „ju\u017enog koridora", navedeno je u dokumentu ANB, posebno pogoduje pomorska povezanost luke Bar sa albanskom lukom Dra\u010d i italijanskom Bari. <\/p>\n U dokumentu u koji su autori ovog teksta imali uvid, ANB kao najfrekventnije narko trase navodi kanale i rute u blizini grani\u010dnih prelaza sa Albanijom, a posebno se navodi „koridor" Bridja-Tamara-Seace-Ješnica-Rikava\u010dko jezero, odakle se, prema saznanjima ANB, droga distribuira dalje prema Podgorici. <\/p>\n Skadarsko jezero takodje predstavlja raj za švercere, koji za obavljanje nelegalnih aktivnosti naj\u010deš\u0107e koriste pravce Gostiljska rijeka-Balabani, Šarova topola – Matagu\u017ei, \u017dbelj-Nizamski most, te Ponari-desna obala Mora\u010de. <\/p>\n Na švercerskoj ruti nezaobilazni su i grani\u010dni prelazi u nikši\u0107koj opštini, Vra\u0107enovi\u0107i i Vilusi kojima se, prema informacijama ANB, roba transportuje prema Sarajevu, Banjaluci i Zagrebu, odakle putuje za Italiju i Švajcarsku. <\/p>\n Na sjeveru dr\u017eave se za ilegalni transport narkotika najviše koriste putni pravci prema tromedji Crne Gore, Kosova i Albanije.<\/p>\n Berane i Ro\u017eaje lideri<\/strong><\/p>\n Zahvaljuju\u0107i ovakvoj poziciji Crne Gore na narko mapi, neki ovdašnji momci zauzeli su mo\u0107ne pozicije u narko-kartelima širom svijeta. Vijest da je u Amsterdamu nedavno uhapšen Beranac Kemal Rastoder,<\/strong> pod optu\u017ebom da je u vrhu kriminalne grupe koja je na evropsko tr\u017eište prokrijum\u010darila stotine kilograma kokaina, nije iznenadila njegove sugra\u0111ane.<\/p>\n Ime Kemala Rastodera odavno je na spiskovima crnogorske policije i ANB. Ubilje\u017een je kao bezbjednosno-interesantna osoba koja povremeno boravi u Crnoj Gori, a \u017eivi i obavlja sumnjive poslove vani. Ljudi tog profila, ka\u017eu naši dobro obaviješteni sagovornici, davno su napustili Crnu Goru i priklju\u010dili se grupama koje djeluju na podru\u010dju Zapadne Evrope i Skandinavije. Ve\u0107ina u matici nema dosije, a ku\u0107i dolaze punog d\u017eepa i \u017eeljni bezbri\u017enog provoda. <\/p>\n Ti Crnogorci ipak su va\u017eni posrednici izme\u0111u me\u0111unarodnih i lokalnih klanova koji usmjeravaju velike pošiljke ka inostranstvu. Crna Gora je kao malo tr\u017eište, ka\u017eu naši sagovornici, nezanimljiva kao odredište u svjetskoj mre\u017ei puteva droge, ali je vrlo primamljiva kao tranzitna stanica. <\/p>\n Više krakova vodi preko ovog podru\u010dja. Prvi se pru\u017ea iz Turske preko Bugarske, Kosova i Srbije, a završava u Novom Pazaru i sjevernim crnogorskim opštinama. Tim kanalom mahom putuje heroin visokog procenta \u010disto\u0107e, koji se dalje šalje ka Bosni i zemljama Zapadne Evrope. Izvori bliski policiji tvrde da jedna ro\u017eajska grupa ima i direktnu isporuku iz Turske, u koju heroin sti\u017ee iz Avganistana i Pakistana. Ta grupa, navodno, odr\u017eava vezu sa mo\u0107nim sarajevskim podzemljem koje je zadu\u017eeno za dalju distribuciju.<\/p>\n Tokom akcije Sablja<\/em>, srbijanska policija je tvrdila da je Safet Kali\u0107<\/strong> iz Ro\u017eaja jedan od glavnih narko-bosova na Balkanu. Kali\u0107 je, navodila je srpska policija, zemunski klan snabdijevao stotinama kilograma narkotika. Te optu\u017ebe nikada nijesu dokazane. Nikada nije razjašnjeno ni porijeklo imovine porodice Kali\u0107 \u010duvene po bogatstvu u najsiromašnijoj crnogorskoj opštini. <\/p>\n Kali\u0107i su vlasnici velike benzinske pumpe M petrol<\/em> u Ro\u017eajama, u \u010dijem su sklopu fri-šop i restoran, a posjeduju i pumpu u Podgorici. Na Kali\u0107evom spisku imovine je i preduze\u0107e Turjak<\/em>, kome pripadaju dva atraktivna hotelska objekta. U sklopu te firme, koja je procjenjivana na oko \u010detiri miliona eura, su još dva restorana u Ro\u017eajama i odmaralište na Ulcinjskoj pla\u017ei. Sedamdeset odsto akcija tog preduze\u0107a porodica Kali\u0107 uspjela je da otkupi za svega 165 hiljada eura. Kali\u0107 va\u017ei za \u010dovjeka sa mo\u0107nim prijateljima u policiji i vlasti, a ‘šuška’ se da je nesebi\u010dno pomagao izborne trke "omiljene partije".<\/p>\n Ro\u017eaje je samo jedan od crnogorskih gradova na me\u0111unarodnom putu droge. Od po\u010detka devedesetih razradio se još jedan krak koji iz Albanije vodi preko Tuzi, ka Bosni, Hrvatskoj i Sloveniji. Tim kanalom prebacuju se uglavnom heroin, kokain i marihuana. <\/p>\n Ta maršuta je, tvrde naši izvori, znatno oslabljena nakon što je policija u prošlogodišnjoj akciji Poskok<\/em> presrela grupu Albanaca iz Tuzi. U toj akciji, kada je zaplijenjeno oko šest kilograma heroina, uhapšena su bra\u0107a Leon<\/strong> i Viktor Drešaj<\/strong>, Maljota \u0110uraševi\u0107<\/strong> i više albanskih dr\u017eavljana. <\/p>\n Leon Drešaj, bivši vlasnik podgori\u010dke diskoteka Manija,<\/em> više je puta hapšen pod sumnjom za šverc droge, ali je uvijek ostajao na slobodi zbog nedostatka dokaza. <\/p>\n Morska trasa<\/strong><\/p>\n Tre\u0107i put šverca droge kroz Crnu Goru vodi – preko mora. Ti tovari se, tvrde naši izvori, uglavnom ukrcavaju u Ju\u017enoj Americi, a istovaraju u jadranskim lukama, odakle se droga distribuira dalje. Ovaj kanal slu\u017ei za transport kokaina, a destinacija su bogate evropske zemlje sa visokoplate\u017enim mušterijama koje mogu priuštiti cijenjeni opijat.<\/p>\n U januaru 2007. godine, makedonska policija je na granici zaplijenila \u010dak pola tone kokaina \u010dija je vrijednost procijenjena na oko 40 miliona eura. Ispostavilo se da je droga brodom stigla iz Venecuele preko evropskih luka, a da je iskrcana u Baru. U crnogorsku luku kokain je dopremljen iz Italije hrvatskim brodom Lošinj<\/em>, a nije utvr\u0111eno kako je pošiljka prošla sve carinske i policijske kontrole – do Makedonije. <\/p>\n To nije prvi put da je preko Bara u region uplovila rekordna koli\u010dina narkotika. U januaru 2005. novosadska policija zaplijenila je oko 12 kilograma kokaina koji je bio sakriven u kamionu ispod krovne tegole. Ispostavilo se da je to samo zanemarljiv dio tovara koji je prvo presrela italijanska policija. Najve\u0107i dio prona\u0111enog kokaina, oko 190 kilograma, porijeklom iz Venecuele, zaplijenjen je u italijanskoj luci \u0110oja Tauro, a ostatak je propušten kako bi se otkrili naru\u010dioci i organizatori posla. <\/p>\n Za to djelo pred crnogorskim Višim sudom vodi se postupak protiv Beranaca Vuksana Cemovi\u0107a<\/strong> i Vuka Vulevi\u0107a<\/strong>, vlasnika firme Montplus companz,<\/em> koja je naru\u010dila tovar u kome je bila sakrivena mnogo vrjednija pošiljka. Vuksan Cemovi\u0107 poti\u010de iz ugledne beranske familije, a u momentu hapšenja bio je bez posla, nakon što je nekoliko mjeseci ranije otpušten iz Uprave carina, sa terminala u Luci Bar<\/em>. Pretpostavlja se da je Cemovi\u0107 na tom radnom mjestu i uspostavio kontakt sa doma\u0107im i me\u0111unarodnim krijum\u010darima, a naši izvori vjeruju da su tim kanalom i ranije prolazile ogromne koli\u010dine ju\u017enoameri\u010dke droge koje su izmakle carinicima i policiji.<\/p>\n Narkotici u Crnu Goru sti\u017eu raznim prevoznim sredstvima – brodovima, gliserima, vozom, automobilima, zapre\u017enim kolima, na magarcima… Interesantno je, skre\u0107u pa\u017enju naši izvori, da nijedna zaplijena nije obavljena u avio saobra\u0107aju, koji mo\u017ee biti vrlo pogodan za prevoz ove ilegalne robe. <\/p>\n Djeli\u0107 velikih tovara droge koji promi\u010du kroz Crnu Goru zadr\u017eava se i na njenoj teritoriji – za lokalne korisnike. Uglavnom se, tvrde naši izvori, radi o manjim koli\u010dinama koje prodaje druga ruka – lokalni dileri koji su \u010desto i sami ovisnici. Najviše ima heroina koji na ulicu dospijeva uprljan raznim dodacima – od staklene prašine, do še\u0107era i mišomora. Prodaje se po cijeni od 15 do 30 eura po gramu, zavisno od stepena \u010disto\u0107e. Kokain je rijedak i znatno skuplji. Uobi\u010dajena prodajna cijena je oko 75 eura, a iz prve ruke mo\u017ee se na\u0107i i za 50 eura po gramu. Trava se mo\u017ee svuda na\u0107i i cijeni se pet eura po šibici.<\/p>\n Posljednjih godina crnogorsko tr\u017eište preplavile su i sinteti\u010dke droge, a najviše ima ekstazija koji se prodaje pet eura – po tableti. Sintetika se proizvodi u ilegalnim laboratorijama isto\u010dnoevropskih zemalja, a prisustvo joj se pove\u0107ava u ljetnjim mjesecima kada je dileri iz regiona dopremaju na Crnogorsko primorje. Jedna od ve\u0107ih laboratorija otkrivena je, podsjetimo, i u Srbiji. Tada su uhapšeni dr Milan Zarubica <\/strong>i njegovi saradnici koji su osu\u0111eni na višegodišnje zatvorske kazne zbog proizvodnje oko 30 miliona tableta, na ra\u010dun kojih su zaradili preko 17 miliona dolara. <\/p>\n Veljovi\u0107: Nijesmo dr\u017eava organizovanog kriminala<\/strong><\/p>\n Uprkos ovoj faktografiji, direktor policije Veselin Veljovi\u0107 tvrdi da Crna Gora nije dr\u017eava organizovanog kriminala.<\/p>\n On je na konferenciji za novinare saopštio da "postoje pojedinci i organizovane grupe, "kao i bilo gdje drugo, pa i u društvima i dr\u017eavama sa osvojenim visokim standardima demokratije i razvoja", koji se bave organizovanim kriminalom i \u010dine krivi\u010dna akta.<\/p>\n "Tome policija, u saradnji sa drugim institucijama sistema, efikasno, profesionalno i uspješno suprotstavlja, otkrivaju\u0107i i identifikuju\u0107i nosioce takvih kriminalnih radnji i procesuira ih nadle\u017enim organima", naveo je Veljovi\u0107.<\/p>\n Prema njegovim rije\u010dima, u 2007. otkriveno je i procesuirano 535 krivi\u010dnih djela u vezi sa opojnim drogama, što je za 22 odsto više nego u prethodnom periodu. <\/p>\n "Nadle\u017enim tu\u017eiocima podnesene su 332 krivi\u010dne prijave, kojima je prijavljeno 461 lice, pod sumnjom da su po\u010dinila ova krivi\u010dna djela", kazao je direktor Uprave policije. <\/p>\n Kada je rije\u010d o suzbijanju organizovanog kriminala, Veljovi\u0107 je rekao da je Specijalnom tu\u017eiocu podnijeto 12 krivi\u010dnih prijava, kojima je obuhva\u0107eno 76 lica, zbog osnovane sumnje da su po\u010dinila 1.136 krivi\u010dnih djela.<\/p>\n "Materijalna šteta pri\u010dinjena bud\u017eetu Crne Gore vršenjem krivi\u010dnih djela organizovanog kriminala iznosi oko 4.8 miliona EUR", rekao je Veljovi\u0107.<\/p>\n *<\/strong>Napomena: Istra\u017eivanje je ura\u0111eno uz podršku SCOOP-a, danskog projekta za podršku istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu u jugoisto\u010dnoj Evropi<\/em> <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U dokumentu u koji su autori ovog teksta imali uvid, ANB kao najfrekventnije narko trase navodi kanale i rute u blizini grani\u010dnih prelaza sa Albanijom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-48809","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48809","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48809"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48809\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n