{"id":48805,"date":"2007-07-15T21:39:04","date_gmt":"2007-07-15T21:39:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48805"},"modified":"2007-07-15T21:39:04","modified_gmt":"2007-07-15T21:39:04","slug":"cudo-a-nase","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/07\/15\/cudo-a-nase\/","title":{"rendered":"\u010cudo, a na\u0161e"},"content":{"rendered":"<p>Ima li u Crnoj Gori gra\u0111evinskih poduhvata koji bi&nbsp;bili vrijedni \u010du\u0111enja, makar u regionalnim razmjerama?<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: PCNEN i &#8230;<\/strong><\/em><\/p>\n<p>U glavnom gradu Portugalije, Lisabonu, nedavno je <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/detail.php?module=2&amp;news_id=24279\">izabrano<\/a>&nbsp;sedam novih svjetskih arhitektonskih \u010duda. <\/p>\n<p>U susjednoj Hrvatskoj su ve\u0107 reagovali na ovu planetarnu akciju tako &scaron;to su otkrili vlastita arhitektonska \u010duda. Ta\u010dnije, u\u010dinila je to splitska Slobodna Dalmacija u tekstu pod naslovom: <em><a href=\"http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/20070710\/mozaik01.asp\">Dalmacija je \u010dudo jedno<\/a>!<\/em><\/p>\n<p>PCNEN nudi svojim \u010ditaocima\/posjetiocima da zajedno poku&scaron;aju otkriti ima li u Crnoj Gori gra\u0111evinskih poduhvata koji bi&nbsp;bili vrijedni \u010du\u0111enja, makar u regionalnim razmjerama.<\/p>\n<p>O\u010dekujemo va&scaron;e predloge i, naravno, fotografije. Tekstove i fotografije mo\u017eete poslati na e-mail adresu koja se nalazi <a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/index1.php?module=12&amp;menu=2\">ovdje<\/a>.<\/p>\n<p>***<\/p>\n<p><strong><em>Predla\u017ee: Rajko Mili\u0107<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Kod nas se, za razliku od susjedne Hrvatske, (potencijalna) cuda nalaze diljem dr\u017eave. Evo mojih prijedloga: <\/p>\n<p>1) HUSEIN PASINA DZAMIJA u Pljevljima, izgra\u0111ena izme\u0111u 1573. i 1594.<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"208\" alt=\"Husein pa&scaron;ina d\u017eamija u Pljevljima (Preuzeto sa:http:\/\/www.survival-pljevlja.org)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/husein_pasina_dzamija.jpg\" width=\"200\" align=\"right\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/> godine. Uz ju\u017enu stranu prizidan je minaret, koji je poslije udara groma 1911. godine, prezidan u vitkiji i vi&scaron;i i danas je jedan od najvi&scaron;ih minareta na Balkanu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>2) CRNO JEZERO kod \u017dabljaka, na 1.417 metara nadmorske visine ostavlja bez daha sve posjetioce. Karakteristi\u010dnog oblika, opasano gustom &scaron;umom, pravi je raj za ljubitelje prirode i izletnike, kojih je pod Durmitorom sve vi&scaron;e. <\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"155\" alt=\"Most na Tari (Preuzeto sa: http:\/\/www.trekearth.com)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/most_na_tari.jpg\" width=\"200\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>3) MOST NA \u0110UR\u0110EVI\u0106A TARI &#8211; &Scaron;ta re\u0107i o velelepnom zdanju, osim citata Du&scaron;ana Kosti\u0107a: &bdquo;Treba vidjeti, bar jednom u \u017eivotu prekrasni most na \u0110ur\u0111evi\u0107a Tari, onaj luk nad kamenim ambisom, ono \u010dudo ispu&scaron;teno iz ruku graditelja: betonska pista koja lebdi sto pedeset metara nad rijekom, \u010dvrsto vezuju\u0107i obale kanjona, elegantna, vitka; preko tri sle\u0111ena vodoskoka. Nezaboravan most.&quot; <\/p>\n<p>4) CAREV MOST, u blizini Nik&scaron;i\u0107a, izgra\u0111en je 1896.godine, a po nekim <img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" style=\"width: 180px; height: 120px\" height=\"120\" alt=\"Carev most (Preuzeto sa: http:\/\/www.niksic.cg.yu)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/carevmost.jpg\" width=\"180\" align=\"right\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>podacimakao godina njegove izgradnje navodi se i 1894. Carev most je najve\u0107i gra\u0111evinski poduhvat onog vremena. Gra\u0111en je uz pomo\u0107 ruskog cara Aleksandra III, po kome je i dobio ime. Plan za gradnju mosta preko Slivlja, po nalogu knjaza Nikole, izradio je dr.Josip Slade. Most je sa\u010dinjen od tesanog kamena u duzini od 269m, a na sredini je visok preko 13m. Most je podignut na svodovima koji cine 18 okana. <\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"384\" alt=\"Manastir Ostrog (Preuzeto sa: http:\/\/www.visit-montenegro.org)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/manastir_ostrog.jpg\" width=\"250\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>5) MANASTIR OSTROG kod Nik&scaron;i\u0107a, prema nekim podacima, poslije Hristovog groba i Svete gore, tre\u0107e najposje\u0107enije svetili&scaron;te u hri&scaron;\u0107anskom svijetu. Pribijen uz ogromnu kamenu gromadu brda Ostrog, manastir impresivno djeluje na svakog ko skrene pogled prema njemu. \\&quot;Must see\\&quot; mjesto svakog posjetioca, ma koje vjere bio. To Be Continued&#8230;<\/p>\n<p><em>Napomena PCNEN:<\/em> <em>Namjerno nijesmo postovali fotografiju Crnog jezera, zbog toga &scaron;to ono nije djelo ljudskih ruku, ali nijesmo \u017eeljeli da ga izdvojimo iz spiska predloga gospodina Mili\u0107a.<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drugi dio: (od istog autora)<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"356\" alt=\"Duklja (Preuzeto sa: www.montenegro.yu)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/duklja.jpg\" width=\"240\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>6) DUKLJA, arheolo&scaron;ko nalazi&scaron;te u blizini Podgorice, sa ostacima masivnih zidova, ru&scaron;evinama palata, sarkofazima sa bareljefima, nadgrobnim plo\u010dama, tragovima mosta preko Mora\u010de. . U vrijeme Rimljana, Duklja je bila najnapredniji grad na teritoriji dana&scaron;nje Crne Gore, po kojem je cijela oblast nazvana Duklja. Pretpostavlja se da je imala oko 10.000 stanovnika. Ne zna se ta\u010dno kad je opustjela, ali jedan od vajve\u0107ih udaraca nanijeli su joj Goti krajem V vijeka, kao i katastrofalni zemljotres 518. godine. <\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>7) NJEGO&Scaron;EV MAUZOLEJ na Lov\u0107enu, smje&scaron;ten je na samoj &quot;kapi&quot; Jezerskog<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"165\" alt=\"Njegosev mauzolej (Preuzeto sa:www.forum-kroatien.de)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/njegoev_mauzolej.jpg\" width=\"220\" align=\"right\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/> vrha, na nadmorskoj visini od 1675 metara. Njegovi temelji su \u010dak &scaron;est metara duboko u planinskoj stijeni. Do veli\u010danstvenog zdanja vodi dvadesetak kilometara duga cesta iz Cetinja, ali i ta\u010dno 461 stepenica. 8) TVR\u0110AVA KOSMA\u010c, nalazi se u blizini sela Braji\u0107i izme\u0111u Cetinja i Budve. Utvr\u0111enje je podigla austrijska vojska polovinom XIX vijeka i predstavljalo je zvani\u010dnu granicu izme\u0111u Austrije i tada&scaron;nje Crne Gore. <\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"165\" alt=\"Katedrala Sv. Tripuna (Preuzeto sa:www.discover-montenegro.com)\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/crkve_sv._tripuna.jpg\" width=\"220\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>9) KATEDRALA SVETOG TRIPUNA u Kotoru predstavlja najzna\u010dajniji spomenik srednjovjekovnog Kotora. Podignuta je na starijem kulturnom mjestu, na kome je \u010dak 809. godine bila izgra\u0111ena omanja preromani\u010dka crkva posve\u0107ena istom svetitelju. Njen ktitor je bio kotorski gra\u0111anin Andrea Sara\u0107enis, &scaron;to potvr\u0111uje i sarkofag sa pomenom njegovog imena. Katedrala se gradila vi&scaron;e decenija, a kona\u010dan oblik dobila je 1166. godine, kada je i osve\u0107ena. O cijeloj istoriji ovoga zdanja postoje pisana svjedo\u010danstva. Uz Husein Pa&scaron;inu d\u017eamiju i Manastri Ostrog, Katedrala Svetog Tripuna predstavlja jedan od tri najzna\u010dajnija svetili&scaron;ta tri civilizacijska kruga. <br \/><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"150\" alt=\"Gospa od Skrpjele\" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/gospaodskrpjela.jpg\" width=\"240\" align=\"left\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/>10) CRKVA GOSPE OD &Scaron;KRPJELA je podignuta 1630. godine na vje&scaron;ta\u010dki formiranom ostrvcu ispred Perasta u Bokokotorskom zalivu. Prema kzivanju legendi, peraski ribari su, nakon brodoloma, na morskoj hridi prona&scaron;li ikonu Bogorodice sa Hristom i zavjetovali se da \u0107e na tom mjestu sagraditi crkvu, posve\u0107enu ovoj ikoni Bogorodice, za&scaron;titnice pomoraca i ribara. U \u010dast Gospi i ribarima koji su napravili ostrvce, svake godine 22. jula se organizuje manifestacija Fa&scaron;inada, kada konvoj barki, oki\u0107enih jablanovim granama i napunjenih kamenjem i me\u0111usobno povezanih ide do Crkve i izbace kamenje oko ostrva. <\/p>\n<p>UMJESTO CRNOG JEZERA: &#8211; \u017dABLJAK CRNOJEVI\u0106A: Na osnovu nekih izvora, grad<img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" height=\"293\" alt=\"\u017dabljak Crnojevi\u0107a ((Preuzeto sa: www.uom.cg.yu) \" hspace=\"2\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/images\/16\/zabljak_crnojevica.jpg\" width=\"300\" align=\"right\" vspace=\"1\" border=\"0\" \/> se pominje ve\u0107 u X vijeku, za vrijeme prve dinastije koja je vladala prostorom tada&scaron;nje Duklje, dinastije Voislavljevi\u0107a. Mjesto je, me\u0111utim, poznatije kao prijestoni grad dinastije Crnojevi\u0107a, prvo Stefana, a potom Ivana Crnojevi\u0107a, sve do 1478., kada ga zauzimaju Turci. \u017dabljak u turskim rukama ostaje sve do 1878. godine, odnosno Berlinskog Kongresa i me\u0111unarodnog priznanja Crne Gore. Od zna\u010dajnijih monumenata, u gradu se nalazi dvorac Ivana i crkva svetog \u0110or\u0111a, a na arhitekturi su vidljivi venecijanski uticaji iz ranih perioda nastanka grada, kao i turski iz perioda njihove dominacije. Danas predstavlja atrakciju za goste, uprkos dru&scaron;tvenom nemaru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ima li u Crnoj Gori gra\u0111evinskih poduhvata koji bi&nbsp;bili vrijedni \u010du\u0111enja, makar u regionalnim razmjerama?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-48805","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-istrazivanja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48805","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48805"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48805\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48805"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48805"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48805"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}