Francuskom moreplovcu, zainteresovanom za istoriju pomorstva, bila je potrebna pomo\u0107. Svi njegovi dotada\u0161nji napori da otkrije \u0161ta se desilo sa jahtom \u201cSant Mikael III\u201d od kada je otplovila iz Nanta (Nantes) za Crnu Goru bili su uzaludni.<\/p>\n
Gospodin Valetu je znao gdje je i za koga sagradjena jahta, kome je, potom, prodata i kako je, krajem Devetnaestog stolje\u0107a, povezala biografije crnogorskog Knjaza Nikole (docnije Kralja) i slavnog francuskog pisca nau\u010dne fantastike \u017dila Verna (Juliusa Vernea).<\/p>\n
Valetu je poku\u0161avao da od svojih kolega pomoraca sa ovih prostora dozna ne\u0161to vi\u0161e, ali oni su znali manje od njega.<\/p>\n
S.O.S poruka je stigla do dr \u010caslava Pejovi\u0107a, profesora pomorskog prava na privremenom radu u Japanu (Kyushu University), a on je proslijedio PCNEN-u.<\/p>\n
Traganje za jahtom je nastavljeno udru\u017eenim snagama. Paralelno se po\u010dela ispredati zanimljiva pri\u010da o samoj potrazi, u koju su se uklju\u010dile kolege iz dva glasila u Hrvatskoj \u2013 rije\u010dkog \u201cNovog lista\u201d i \u201cGlasa Istre\u201d.<\/p>\n
\u201cDodje iz Nanta crnogorski jaht \u2018Sybil\u2019, kapetan Savo Petkovi\u0107. Bo\u017ee daj u budu\u0107nosti da se vije na\u0161a zastava u dosta daljnjim mjestima\u201d, razglasio je svojim \u010ditaocima \u201cGlas Crnogorca\u201d od 22.aprila 1886. godine.<\/p>\n
Rije\u010d je upravo o jahti za \u010diju sudbinu je zainteresovan gospodina Valetu. Preimenovana je, po svemu sude\u0107i, odmah nakon kupovine u Nantu po \u017eelji samog Knjaza, koji je ranije imao manju jahtu istog imena.<\/p>\n
U \u201cHistoriji pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine\u201d, \u010diji je autor Dinko Franetovi\u0107 i koja je \u0161tampana 1960. u Titogradu (Podgorica), pi\u0161e da je \u201cluksuznu jahtu na vijak\u201d sagradio za sebe markiz Preliks An\u017eevin (Preaulx Angevin), pomorski istra\u017eiva\u010d. Taj podatak navodi i gospodin Valetu u jednom svom tekstu, s tim \u0161to dodaje pikantan detalj, da je markiz bio jedino zainteresovan za brodove i \u017eene.<\/p>\n
I jedan i drugi autor navode da je markiz jahtu prodao nakon procjene da mu ne odgovara njena veli\u010dina. Kupac je bio \u017dil Vern, koji je jahti nadjenuo ime \u201cSveti Mihailo\u201d (Sankt Mika\u00ebl III). Sinu slavnoga pisca, navodi Valetu, bilo je ime Mika\u00ebl, a ono III zna\u010di da je ve\u0107 imao dvije jahte istog imena.<\/p>\n
Jahta je kupljena za 60.000 franaka, pi\u0161e Franetovi\u0107.<\/p>\n
\u017dil Vern je jahtu prodao 13. marta 1886. godine. Valetu navodi da su novine \u201cThe Yacht\u201d objavile vijest da je kupac Crnogorski Princ i da \u0107e ona uskoro isploviti iz \u201cNantesa za Dulcigno\u201d(Ulcinj).<\/p>\n
Od Franetovi\u0107a saznajemo da je kapetanu Savu Petkovi\u0107u bilo povjereno da Knjazu doveze jahtu.<\/p>\n
U \u201cHistoriji pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine\u201d navedeno je da je Knjaz Nikola sigurno unaprijed znao da Vern prodaje jahtu, da je ve\u0107 imao njegovu ponudu, te da je, radi kupovine, u Nant poslao kapetane Sava Djurkovi\u0107a i Iliju Mihajlovi\u0107a.<\/p>\n
\u201cA vjerojatno je Knezu Nikoli imponovalo i to \u0161to je jahta pripadala glasovitom francuskom romanopiscu\u201d, pi\u0161e Franetovi\u0107.<\/p>\n
U Franetovi\u0107evoj knjizi nije pomenuto koliko je jahta pla\u0107ena, ali jeste koliko je crnogorskog knjaza ko\u0161tala posada i ko je sa\u010dinjavao. Pozivaju\u0107i se na \u201cGlas Crnogorca\u201d od 22.IV.1886. godine, on navodi imena posade i iznose plata u forintama: Savo Petkovi\u0107, kapetan (100), Jovo Mazar, strojar (90), Luka Bali\u0107, lo\u017ea\u010d (45), Luka Popovi\u0107, lo\u017ea\u010d (35), Vaso Bali\u0107, konobar (30), Stevo Mitrovi\u0107, vo\u0111a palube (32), Bogdan \u0110uranovi\u0107, mornar (30), Luka Pavlovi\u0107, mornar (30), Spiro Bali\u0107, mornar (30), Veselin Pavlovi\u0107, mornar (30) i Milan Petkovi\u0107, mornar (15 forinta).<\/p>\n
Jahta je bila usidrena u Bijeloj, koja je u to vrijeme pripadala Austro-Ugarskoj, \u010dija \u017eandarmerija, kako pi\u0161e Franetovi\u0107, nije dozvoljavala \u010dlanovima posade da na kopnu nose crnogorske kape na kojima su bili inicijali Knjaza Nikole.<\/p>\n
Razlozi koji su naveli Knjaza Nikolu da ve\u0107 1889. godine razmi\u0161lja o prodaji jahte \u201cSybil\u201d nijesu poznati istori\u010daru Franetovi\u0107u, ali jedno pismo kapetana Slava \u0110urkovi\u0107a nekom Niku upu\u0107uje na to da bi visoki tro\u0161kovi odr\u017eavanja jahte mogli biti presudni. Prema drugom izvoru (neimenovani kapetani) kojim je raspolagao Franetovi\u0107, Knjazu Nikoli jahta nije odgovarala za duga putovanja.<\/p>\n
Jahta je prodata 19. februara 1891. godine u Trstu za 12.500 forinti, \u0161to Franetovi\u0107 rekonstrui\u0161e na osnovu jednog telegrama. On, tako\u0111e, otkriva da se jahta od po\u010detka 1891. godine nalazi u posjedu Hrvatskog obalnog parobrodarskog dru\u0161tva u Senju, pod imenom \u201cSokol\u201d, iako je navodno bila prodata nekome u Marselj. \u010cetiri godine docnije (1895.) jahta je, pod istim imenom, pre\u0161la u vlasni\u0161tvo Ugarsko-Hrvatskog parobrodarskog dru\u0161tva na Rijeci, gdje ostaje sve do 1913. godine.<\/p>\n
Franetovi\u0107 pri\u010du o nekada\u0161njoj jahti \u017dil Verna i Knjaza Nikole zavr\u0161ava podatkom da je, pod imenom \u201cSokol\u201d, do\u0161la u posjed Marka Martinoli\u0107a sa Malog Lo\u0161inja. Novi vlasnik joj je, po toj pri\u010di, na\u0111enuo ime \u201cToto\u201d.<\/p>\n
Preostalo je da se uputi novi S.O.S signal.<\/p>\n
Za pomo\u0107 smo se obratili Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci, odakle nam je ubrzo stigao ljubazan ali ne i naro\u010dito obe\u0107avaju\u0107i odgovor.<\/p>\n
\u201cIzvje\u0161\u0107ujemo Vas da nismo u mogu\u0107nosti obaviti zatra\u017eeno istra\u017eivanje u arhivskoj gra\u0111i, jer bi to zahtjevalo znatni utro\u0161ak radnog vremena, a rezultati bi bili upitni\u201d, pisalo je na po\u010detku poruke gospodina Ivana Perani\u0107a. Jahta \u201cSybila\u201d, prema Perani\u0107u, nije upisana u Registrima brodova tamo\u0161njeg arhivskog fonda.<\/p>\n
\u201cU literaturi smo pak prona\u0161li brod \u2018Sybil\u2019 (Sibyl) i \u2018Sokol\u2019, i potonji je sigurno brod \u2018Sokol\u2019 iz Va\u0161e molbe, ali ako je \u2018Sybil\u2019 jednako \u2018Sybila\u2019 tada se radi o dva broda?\u201d, sugerisao je gospodin Perani\u0107.<\/p>\n
Rije\u010d je bila o godi\u0161njaku \u201cBijela flota hrvatskoga Jadrana\u201d (Radojica Fran Barbali\u0107, Ivo Marendi\u0107), \u0161tampanom u Rijeci 1997. godine. U tom spisu, \u010dije je djelove fotokopirao i PCNEN-u poslao gospodin Perani\u0107, pominje se mali parobrod \u201cSokol\u201d, koji je, zajedno sa parobrodom \u201cZvonimir\u201d, otkupilo 1894. godine Ugarsko-hrvatsko parobrodarsko dru\u0161tvo. Podatak se podudara sa onim iz knjige Dinka Franetovi\u0107a, s tim \u0161to Franetovi\u0107 navodi 1895. godinu.<\/p>\n
Osim \u0161to potraga nije urodila plodom, javila se i nedoumica da li smo na dobrom tragu. Ohrabrenja su stigla iz Rijeke i sa Malog Lo\u0161inja.<\/p>\n
Kolega Branko \u0160ulji\u0107 iz rije\u010dkog \u201cNovog lista\u201d je javio da se pridru\u017euje potrazi, a iz Turisti\u010dke zajednice Grada Malog Lo\u0161inja su obavijestili da su poruku proslijedili tamo\u0161njem povjesni\u010daru Julijanu Sokoli\u0107u, koji bi mogao da nam pritekne u pomo\u0107.<\/p>\n
Kolega \u0160ulji\u0107 je odmah potvrdio da se \u201cSokol\u201d nalazio u posjedu Ugarsko – hrvatskog parabrodarskog dru\u0161tva iz Rijeke, i da je u po\u010detku odr\u017eavao liniju Senj – Bakar – Rijeka.<\/p>\n
U tekstu koji je kasnije objavio u \u201cNovom listu\u201d, \u0160ulji\u0107 je naveo da se \u201cu raspolo\u017eivoj literaturi poslije rata\u201d ne pominju ni \u201cSokol\u201d niti \u201cToto\u201d.<\/p>\n
\u201cMogu\u0107e je da je brod kupio Marko Martinoli\u0107. On je u Malom Lo\u0161inju bio veliki brodograditelj tog vremena, poznat i po tome \u0161to je kupovao stare brodove, pa ih detaljno obnavljao i potom prodavao\u201d, pi\u0161e \u0160ulji\u0107 u tekstu \u010diji nadnaslov glasi: \u201cNa\u0161 list uklju\u010duje se u me\u0111unarodno istra\u017eivanje\u201d.<\/p>\n
Prema \u0160ulji\u0107evim izvorima u Malom Lo\u0161inju, Marka Martinoli\u0107a je na \u010delu brodogradili\u0161ta naslijedio sin Nikola, koji ga je uo\u010di Drugog svjetskog rata prodao.<\/p>\n
\u201cPoslije rata, dolaskom Jugoslavije, brodogradili\u0161te je nacionalizirano, a njegova arhiva uni\u0161tena. Vjerojatno se tu gubi trag i Sokolu\u201d, napisao je \u0160ulji\u0107, ostavljaju\u0107i mogu\u0107nost da \u0107e naknadno ne\u0161to poku\u0161ati doznati od supruge Nikole Martinoli\u0107a, koja u svojim poznim godinama \u017eivi u Trstu.<\/p>\n
Pri\u010du je iz \u201cNovog lista\u201d preuzeo \u201cGlas Istre\u201d. Tamo postoji i dodatni razlog zanimanja za sve \u0161to je u vezi sa \u017dilom Vernom, otkrio nam je novinar Davor \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
\u201cCijela me ova prica jako zanima, a evo za\u0161to: u Pazinu, gdje ja \u017eivim i radim, od 1998. godine imamo \u2018Jules Verne Klub\u2019, udrugu koja se bavi prou\u010dvanjem i populariziranjem djela ovog pisca, i istra\u017eianjima o njegovoj vezi s na\u0161m krajevima. Jedna takva veza, roman \u2018Mathias Sandorf\u2019 iz 1885. u kojoj se radnja, uz ostale dijelove Mediterana, odvija u Pazinu, Rovinju, Dubrovniku i Boki Kotorskoj, je i neposredni povod da smo osnovali Klub i po\u010deli se time baviti\u201d, pi\u0161e \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
Kolega iz \u201cGlasa Istre\u201d je naveo da je i sam, prije nekoliko godina, poku\u0161ao da traga \u201cza brodom koji bi mogao biti \u2018St. Michel\u2019, potaknut vije\u0161\u0107u na radiju da je u jednoj srednjojadranskoj luci ne\u0161to bilo, neka zapljena ili globa, s brodom koji je nekad pripadao knezu Nikoli\u201d.<\/p>\n
Njegova potraga je bila bezuspje\u0161na po\u0161to mu ni \u201cstrucnjaci za pomorstvo ni lu\u010dke kapetanije u Zadru i Splitu nisu mogle dati neki konkretni podatak\u201d.<\/p>\n
\u201cVi\u0161e ljudi zajedno vi\u0161e mo\u017ee i uraditi, a meni je vrlo fascinantno \u0161to je cijela ova tema uop\u0107e i pokrenuta\u201d, napisao je \u0160i\u0161ovi\u0107.<\/p>\n
Kolega \u0160ulji\u0107 iz \u201cNovog lista\u201d je pozvao \u010ditaoce koji ne\u0161to znaju o jahti da mu se jave.<\/p>\n
O\u010dekujemo to i od \u010ditalaca PCNEN-a. S.O.S.<\/p>\n
Dragoljub Du\u0161ko Vukovi\u0107<\/p>\n