{"id":48251,"date":"2010-04-19T22:18:13","date_gmt":"2010-04-19T22:18:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48251"},"modified":"2011-07-31T23:39:42","modified_gmt":"2011-07-31T21:39:42","slug":"sta-je-dobit-od-he-moraca-i-cija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2010\/04\/19\/sta-je-dobit-od-he-moraca-i-cija\/","title":{"rendered":"Sta je dobit od HE Moraca? I cija?"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: \u010cajo<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Tema o branama na Moraci nije nova. O tome se govori vec godinama. Medjutim, najnovija diskusija je bitno razlicita. Vlasti su ovaj put krenule odlucno, i utisak je da ovog puta nemaju namjeru odustati. Nezavisno od toga, mislim da je, zbog javnosti, vazno postaviti odredjena pitanja. Prvo i osnovno je: Sta je stvarna dobit od HE Moraca? I cija?<\/p>\n<p>Na osnovu onog sto se moze saznati iz sajta o He Moraca (www.he-moraca.me\/) jasno je da se vlast oprijedilala za BOT (Build, Operate, Transfer) model. Taj model djeluje, na prvi pogled, atraktivno. Investitor ulaze kapital i tehnologiju, koristi izgradjeni objekat odredjeni broj godina kako bi vratio ulozeni capital i nesto zaradio, a zatim se objekat predaje u vlasnistvo drzave. Drzava ne ulaze nista, a dobija gotovu infrastrukturu.<\/p>\n<p>Ipak, nije sve tako dobro kao sto izgleda na prvi pogled. Investitori cesto, narocito kada ulazu u slabo razvijene zemlje, zahtijavuju od drzave domacina da ulozi odredjeni \uff4bapital kako bi na taj nacin dobila ili ojacala politicku podrsku za projekat. Drzave domacini cesto pristaju na to, iako im to ucesce ne daje prakticno nikakvu kontrolu nad projektom. Zato ne iznenadjuje da se pojavio iznos od 118 miliona eura koje u HE Moraca treba da ulozi Crna Gora, od ukupnog iznosa od 543 miliona dolara. To znaci da bi ucesce Crne Gore bilo nesto preko 25%. Treba biti jasno da ulaganjem tih 25% nece znaciti da ce Crna Gora imati kontrolu nad branama. Branama ce upravljati onaj ko ulozi vecinski kapital.<\/p>\n<p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Veliki projekti, kao sto su hidrocentrale, nose brojne rizike. Ovakvi projekti cesto nanose veliku stetu prirodi, ukljucujuci biljni i zivotinjslki svijet. Posebne probleme donosi lokalnom stanovnistvu, koje se mora iseliti sa vjekovnih ognjista, ostaviti za sobom imanja u koja su generacije ulagale, kuce, groblja. Investitor obicno ne zeli da se bavi tim problemima i prebacuje ih na drzavu domacina. Naravno, drzava je po zakonu duzna da naknadi eksproprisanu imovinu. Zato cudi odgovor koji se moze naci na sajtu www.he-moraca.me\/ da ce drzava preuzeti obavezu naknade jer gradjani Gornje Morace to zahtijevaju. Da to gradajani ne zahtihjevaju, da li to znaci da bi drzava obavezu placanja naknade prebacila na investoitora? Pa valjda je jasno da investitor nema obavezu placanja onima kojima budu eksproprisana imanja i kuce, jer eksproprijaciju ne sprovodi investitor, nego drzava.<\/p>\n<p>Poseban problem jeste stanje u kojem ce se predati objekat nakon isteka koncesije. Glavni cilj investitora jesete profit, tako da on nema poseban interes da objekat preda drzavi u besprekornom stanju nakon isteka koncesije. Normalno je da ugovor predvidja predaju objekta u ispravnom stanju.i. Ali, niko ne moze garantovati da ce koncesionar uopste postojati kroz 30 godina, a kamoli da li ce i u kojoj mjeri ispostovati obaveze iz ugovora. U svakom slucaju, veoma je vjerovatno da bi brane zahtijevale znacajna ulaganja od strane drzave nakon sto budu predate u njeno vlasnistvo. <\/p>\n<p>Dakle, u BOT-u se, u stvari, ne dobija nista besplatno. Najprije treba uloziti znacajna sredstva. I laici znaju da iznos od 118 eura danas nece imati istu vrijednost kao kroz 30 godina. Uprkos tom znacajnom ulaganju, Crna Gora nece imati kontrolu nad projektom. Na kraju kada brane budu predate Crnoj Gori, drzavu ce cekati novo ulaganje.<\/p>\n<p>Osim ovih problema finansijskog karaktera, treba reci da se pozitivne strane BOT-a mnogo jasnije vide kada se ulaze, recimo, u puteve, aerodrome, ili u deponije smeca, jer je prakticna korist za drzavu i stanovnistvo nastupa cim se projekat zavrsi: gradjani mogu putovati novoizgradjenim putevima, koristiti aerodrome, problem sa smecem se rjesava. Kada je rijec o izgradnji hidrocentrala, situacija je kvalitativno drugacija. Crna Gora ce moci raspolagati strujom koju proizvodi HE Moraca tek kroz 30 godina. Dotad ce tu struju placati onom cija je HE Moraca &#8211; stranoj kompaniji. Ovim se dovodi u pitanje osnovna postavka obradjivaca projekta da se izgradnjom rjesava pitanje elektricne energije. O rjesavanju problema elektricne energije moze se govoriti tek kroz 30 godina, kada brane budu prenesene u vlasnistvo Crne Gore. Osim toga, prakticno je izvjesno da kroz 30 godina nece postojati KAP, koji, navodno, trosi pola ukupne potrosnje struje u Crnoj Gori. Dakle, Crna Gora ce dobiti HE kada vise, vjerovatno, nece ni postojati problem elektricne energije. Ili, barem, ne ovako izrazen kao sto je sada. Kakvo je, onda, to rjesavanje problema struje u Crnoj Gori? Ovu pricu o rjesavanju problema elekticne energije bi svakako bilo lakse prihvatiti ako bi Crna Gora sama gradila HE Moraca. <\/p>\n<p>Najveca realna korist Crne Gore bice usteda na troskovima prenosa, kao i odredjena naknada koju koncesionar bude placao Crnoj Gori po osnovu koncesije. Te su naknade obicno simbolicne. Na drugoj strani, gubi se jedan izuzetni prirodni pejsaz, kanjon Morace, koji cini Crnu Goru prepoznatljivom i znacajno doprinosi njenom imidzu kao zemlje obdarene prirodom. Unistavanje kanjona pratice i druge kolateralne posljedice, kao sto je ugrozavanje Manastira Morace, jednog izuzetno vrijednonog dijela kulturne bastine Crne Gore koji ce se naci na samo dva metra iznad ogromne vodene mase. Stanovnistvo ce morati napustiti svoja vjekovna ognjista, imanja, grobove predaka. Zatim, postoje znacajne posljedice po biljni i zivotinjski svijet, itd. Uz to, Crna Gora ce morati uloziti znacajna sredstva za izmjestanje puteva i gradnju novih, kao i za placanje kompenzacije po osnovu eksproprijacije. Ti troskovi bice pokriveni iznosom od 118 miliona eura kojim Crna Gora treba da pomogme projekat. Samo taj iznos ce, moguce, znacajno premasiti svu dobit koju ce Crna Gora imati po osnovu naknade za koncesiju i usteda po osnovu neplacanja troskova prenosa struje! Pa koji je, onda, zaista interes Crne Gore? Da li je to prava investicija ako ce strani investitor iznijeti mnogo vise novca iz Crne Gore nego sto ce ga unijeti? A po svoj prilici to bi bilo izvjesno. Iz postojecih informacija nije sasvim jasno da li ce Crna Gora raspolagati sa dogovarajucim procentom prozivedene struje. Na tome Crna Gora svakako mora insistirati. Za Crnu Goru bi bilo veoma stetno ako bi ulozila preko 25% ukupno potrebnog kapitala, ako ne bi u istom, ili cak vecem procentu ucestvovala u proizvedenoj struji. To bi za Crnu Goru bila neuporedivo povoljnija varijanta od dobijanja fiksne naknade po osnovu koncesije. Ako bi Crna Gora potpisala ugovor po kojem ne bi imala pravo na barem tih 25% proizvedene struje, to bi se moglo smatrati stetnim ugovorom. Jer, Crna Gora ne bi ulozila samo tih 118 miliona eura: Crna Gora bi u ovaj projekat ulozila i ljepote kanjona Morace, Mrtvice i Male Rijeke, koji znacajno doprinose njenom imidzu kojim se promovise turizam i Crnoj Gori sa sloganom &quot;Wild Beauty&quot;. Kako opravdati taj imidz, kada se betonom i vjestackim jezerima ukrote ti kanjoni? Time bi Crna Gora svijetu pokazala kakav ima odnos prema prirodi kojom je obdarila priroda.<\/p>\n<p>Prica o turizmu zasluzuje posebnu paznju. Na sajtu o HE Moraca se iznosi pretpotstavka da bi izgradnju HE Moraca pratio nagli razvoj turizma u rejonu HE Moraca,. Pominje se cifra od 16.000 lezajeva koji bi se, pretpotstavka je, nalazili u hotelima izgradjenim uz HE Moraca. Na sajtu HE Moraca u odjeljku &quot;Ekonomija&quot; pominju se razvoj flasiranja vode, rast agro-biznisa i turisticko-rekreativnih potencijala, izgradnja izvidjackih kampova, formiranje naucno-istrazivackih centara, medjunarodnih naucnih kampova I tome sl. Koliko je ovo nerealno dovoljno govori primjer Pivskog jezera. Gdje se to flasira voda u okolini Pivskog jezera? Gdje je agro-biznis? Gdje su hiljade kreveta? Gdje su izvidjacki kampovi? Naucno-istrazivacki centri? Da li je ikad za ovih trideset godina organizovan ijedan medjunarodni naucni kamp? Ako nista od toga nije uradjeno na Pivskom jezeru, kojom se to analizom doslo da ce sve to biti moguce na vjestackim jezerama u Moraci? Cemu iskustvo, ako se nista iz njega nije naucilo? Kako to da bi turizam bio mnogo razvijeniji na vjestackim jezerima, nego sto je na Skadarskom jezeru? Zasto bi se neko odlucio da uziva u carima prirode na vjestackim jezerima, ako na dohvat ruke postoji Skadarsko jezero, koje je pravi dragulj Crne Gore, a na njem turizam nije razvijen ni priblizno projekcijama na HE Morace? Ako na se HE Moraca planira 16.000 kreveta, koliko bi trebalo da ih ima na Skadarskom jezeru? Gdje su te hiljade kreveta? Naravno, obradjivac moze reci da je to samo projekcija. Jednako se moze reci da je takva projekcija vrijedjanje zdravog razuma. Ako je svaka projekcija o HE Moraca ovakva, neka nam Bog bude u pomoc.<\/p>\n<p>Utisak je da se uslo u ovaj projekat bez dovoljno temeljne analize projekta, njegovih prednosti i nedostataka, alternativni rjesenja. Ulog je suvise veliki da bi se olako donosile odluke. Jer, kad se jednom naprave brane, popravke vise nema. Kljucno pitanje koje se postavlja jeste da li je Crna Gora spremna da plati ovako visoku cijenu za tako malu dobit? Pitanje HE Moraca je veoma vazno i ima dalekosezne posljedice. Od odgovora na to pitanje zavisice mnoge stvari u Crnoj Gori. Ako je strategijski cilj Crne Gore da razvija turizam bazirajuci tu strategiju na prirodnim ljepotama, eko-turizmu i&nbsp; netaknutoj prirodi, onda bi odluka da se gradi HE Moraca znacilo da Crna Gora kida jednu od veoma vaznih grana na kojoj pociva ta strategija, pa i buducnost Crne Gore\u3002 Ostaje nada da u crnogorskoj vladi postoje razumni ljudi koji nece dozvoliti da se donese ovako nerazumna odluka.<\/p>\n<p>Poseban aspekt ove teme jeste nacin donosenja odluke. Veoma je vazno postici konsenzus i ne dijeliti ponovo Crnu Goru, kao sto je to mnogo puta radjeno u proslosti. Kao ilustracija nacina na koji ne treba raditi moze posluziti odluka o nacionalnim simbolima Crne Gore. Posljedice takvog nacina donosenja odluke su jos uvijek veoma stetne za Crnu Goru. Projekat HE Moraca, umjesto da ponovo izaziva konfrontaciju i podjele u Crnoj Gori, treba dati primjer nacina na koji se u Crnoj Gori moze postici konsenzus. U ovaj projekat se ne bi smjelo uci prije nego se postigne barem minimalni konsenzus oko kljucnih stvari. Ako se taj minimalni konsenzus ne moze postici, onda treba pokusati naci kompromis oko najvaznijih rjesenja. Naravno, pretpostavka za ovo je da niko nema interes da pravi podjele u Crnoj Gori i po ovom pitanju. To, svakako, nije i ne moze biti interes Crne Gore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: \u010cajo Tema o branama na Moraci nije nova. O tome se govori vec godinama. Medjutim, najnovija diskusija je bitno razlicita. Vlasti su ovaj put krenule odlucno, i utisak je da ovog puta nemaju namjeru odustati. Nezavisno od toga, mislim da je, zbog javnosti, vazno postaviti odredjena pitanja. Prvo i osnovno je: Sta je stvarna [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-48251","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-huskanje-na-dijalog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48251","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48251"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48251\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48251"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48251"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48251"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}