{"id":48207,"date":"2009-04-13T08:03:25","date_gmt":"2009-04-13T08:03:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=48207"},"modified":"2011-07-31T23:39:44","modified_gmt":"2011-07-31T21:39:44","slug":"moje-videnje-odnosa-crne-gore-i-nato-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/04\/13\/moje-videnje-odnosa-crne-gore-i-nato-a\/","title":{"rendered":"Moje vi\u0111enje odnosa Crne Gore i NATO-a"},"content":{"rendered":"

Crna Gora danas nije neko ko \u0107e slu\u017eiti interesima velikih sila, ve\u0107  formirana dr\u017eava, zreo subjekat medjunarodnih odnosa, sposobna da sama donosi odluke presudne za budu\u0107nost njenih gradjana<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Ivana Garda\u0161evi\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n

Obnavljanjem crnogorske dr\u017eavnosti, njenim medjunarodnim priznanjem kao i prijemom u organizaciju UN, a nakon toga i u program Partnerstvo za mir, stekli su se uslovi da se Crna Gora mo\u017ee posvetiti procesu ulaska u NATO. <\/p>\n

Vojno uklju\u010divanje Crne Gore u evroatlantske integracije  doima se kao "diskutabilno", ali i sasvim izvjesno. U osnovi aktuelne "upitnosti" ne nalazi se tradicija: Crna Gora nikada u svojoj istoriji – od kralja Bodina, kome su kod Dra\u010da 1081. godine Vizantijci bili saveznici u borbi protiv Normana, preko Kandijskog i Morejskog rata, te balkanskih ratova i Prvog i Drugog svjetskog rata, do najnovijeg vremena – nije zazirala od vojnih saveza, a ima i iskustvo u\u010desnika u medjunarodnim mirovnim misijama (crnogorski odred od 80 ljudi je, na zahtjev velikih sila, boravio tokom 1897-1899. godine na Kritu, kao dio medjunarodne mirovne misije).<\/p>\n

Zašto onda danas, kada savremeni društveni tokovi kao jednu prirodnost i nu\u017enost name\u0107u priklju\u010divanje evropskim i evroatlantskim integracijama, u Crnoj Gori postoji toliko dilema i prelamanja povodom ovih pitanja koja joj, kao što je i pomenuto, ni u prošlosti nijesu bila strana? <\/p>\n

Odgovor, \u010dini se, treba potra\u017eiti u aktuelnim protivurije\u010dnostima doma\u0107ih politi\u010dkih pulsacija, koje sa sobom povla\u010de masovno odbijanje i same pomisli na ovu temu, a koje su, o\u010digledno, rezultat  nedovoljno objektivnog sagledavanja i temeljne analize istog. Tako, postoje oni koji iz puke politi\u010dke  ostraš\u0107enosti i apsolutne predanosti nekada aktuelnoj ali ne i zaboravljenoj zaštitnici Rusiji, svoje protivljenje ulasku Crne Gore u NATO zasnivaju na tezi o monopolizaciji ameri\u010dke politike  i pot\u010dinjavanju isklju\u010divo njenim spoljnopoliti\u010dkim interesima  i do\u017eivljavaju ga kao svojevrsno "nevjerstvo" onoj prvoj. Ovo neodoljivo podsje\u0107a na, u istoriji dobro poznatu borbu guvernadura, koji su se zalagali za kona\u010dni preokret u crnogorskoj politici i okretanje ka Mleta\u010dkoj Republici, i ku\u0107e Petrovi\u0107a, koji su bili i ostali odani tradicionalnoj pokroviteljici- majci Rusiji. <\/p>\n

Istorija se ponavlja. No, Crna Gora danas nije neko ko \u0107e slu\u017eiti interesima velikih sila, ve\u0107  formirana dr\u017eava, zreo subjekat medjunarodnih odnosa, sposobna da sama donosi odluke presudne za budu\u0107nost njenih gradjana. Stoga, tvrdnje o "odanosti" više ne stoje u savremenom svijetu u kom se odlu\u010duje na osnovu sopstvenih interesa. <\/p>\n

Kada je rije\u010d o NATO-u, valja znati da se radi o savezu \u010dija je politika i struktura od vremena Hladnog rata evoluirala kako bi odrazila promjene u evropskom politi\u010dkom i vojnom okru\u017eenju, kao i pojavu novih prijetnji po bezbijednost. Osim toga, proširen je i koncept odbrane kako bi u sebe uklju\u010dio i dijalog i prakti\u010dnu saradnju sa drugim zemljama van Alijanse kao jedan od najboljih vidova ja\u010danja Evropsko atlantske bezbijednosti. Struktura NATO-a omogu\u0107ava neprekidne konsultacije, koordinaciju i saradnju izmedju \u010dlanica u vezi sa politi\u010dkim, vojnim, ekonomskim i drugim aspektima bezbijednosti, kao i saradnju na ne-vojnom polju, kao što su nauka, informacije, pitanja \u017eivotne sredine i ubla\u017eavanja posljedica nesre\u0107a. I pored toga što rukovodi krizama i  doprinosi efikasnoj prevenciji sukoba koji kao krajnje sredstvo rješavanja medjunarodnih sporova još uvijek nijesu iscrpljeni, NATO se danas suo\u010dava i sa drugim rizicima i neizvjesnostima, uklju\u010duju\u0107i tu etni\u010dke sukobe, kršenje ljudskih prava, politi\u010dku nestabilnost i ekonomsku krhkost. <\/p>\n

Sve ovo veoma je zna\u010dajno za budu\u0107nost Crne Gore, i slu\u017ei kao garancija u nemogu\u0107nost destabilizacije zemlje na unutrašnjem planu, s obzirom ma to da ni prošlost ovih prostora nije bila poštedjena sukoba. Dalje, Alijansa se bazira na zajedni\u010dkoj predanosti medjusobnoj saradnji, što se ogleda i u nepostojanju glasa\u010dkih procedura ve\u0107 donošenju odluka na bazi konsenzusa i opšte saglasnosti. Tu su i politi\u010dke konsultacije koje omogu\u0107avaju zemljama \u010dlanicama da istra\u017ee dosege za donošenje sporazuma i formulisanje dugoro\u010dne politike. Ukoliko se desi da ve\u0107ina zemalja ima zajedni\u010dki stav po pitanju odredjenog problema, ali jedna ili više njih ima druga\u010dije mišljenje, \u010dine se napori da se jaz smanji i dostigne kompromis. U slu\u010daju da razlike ne mogu da se usklade, pojedina\u010dna zemlja je slobodna da nastavi sa svojom izabranom aktivnoš\u0107u. Dakle, nijedna zemlja nije primorana da preduzme akcije ili da donese odluke protiv svoje volje, što je u suprotnosti sa tvrdnjama da bi \u010dlanstvom Crna Gora \u017ertvovala svoje dr\u017eavne interese. <\/p>\n

S obzirom na to da je demokratija jedan od osnovnih principa na kojima se NATO alijansa zasniva, veliki broj reformi koji name\u0107e samo priklju\u010denje upravo je posve\u0107en ovom domenu. Kao primjer mogu se navesti parlamentarna kontrola nad oru\u017eanim snagama, kao i jasna zakonodavna raspodjela odgovornosti u lancu komandovanja. Ve\u0107a demokratizacija politi\u010dkog sistema i unaprijedjenje civilno-vojnih odnosa upravo su teme koje na našim prostorima zavrijedjuju punu pa\u017enju. <\/p>\n

Protivnici priklju\u010denja \u010dvrsto zastupaju tezu o ogromnim bud\u017eetskim izdacima za odbranu, ne uvidjaju\u0107i šta Crna Gora dobija zauzvrat, kao i to da pripadnost kolektivnom sistemu odbrane podrazumijeva smanjenje pomenutih izdataka, jer, u tom slu\u010daju, dr\u017eava ne bi pokrivala sve segmente odbrane. Ovo se ne odnosi samo na tehni\u010dka sredstva, ve\u0107 i uštedu u obuci, edukaciji, institucionalnu organizaciju i sli\u010dno. Tu su i  materijalna, finansijska i stru\u010dna podrska za reformu sistema odbrane, rjesavanje problema viškova naoru\u017eanja i municije, kao i za prekvalifikacija viška vojnog kadra i prenamjene vojnih objekata i postrojenja, kao i efikasnija kontrola granica kroz regionalnu saradnju.<\/p>\n

Pri\u010da o neutralnosti Crne Gore gubi smisao pred svim prethodno navedenim, naro\u010dito njeno poredjenje sa Austrijom i Švajcarskom u bilo kom smislu (ekonomskom, politi\u010dkom i geografskom). Obje ove dr\u017eave imaju veoma blisku saradnju sa svim \u010dlanicama NATO, a uz to su i oduvijek bile zapadno orjentisane, što nije slu\u010daj sa Crnom Gorom. Tu je i pitanje u\u010deš\u0107a naših vojnika u medjunarodnim misijama, koje protivnici priklju\u010denja koriste kao jedan od glavnih argumenata, a za koji bi valjalo znati da se zasniva na principu dobrovoljnosti. Naime, u zakone koji regulisu pitanja slu\u017ebe u oru\u017eanim snagama \u010desto se stavljaju odredbe koje, s jedne strane, tra\u017ee saglasnost vojnika za upu\u0107ivanje u medjunarodne operacije ili potpisivanje neke vrste ugovorne obaveze, a s druge strane, ograni\u010davaju mogu\u0107nost njihovog upu\u0107ivanja u medjunarodne operacije s obavezom da izmedju dva upu\u0107ivanja provedu odredjeno vrijeme na du\u017enostima u zemlji. <\/p>\n

Kao jedan od razloga za \u010dlanstvo svakako je priliv stranih direktnih investicija, s obzirom na to da iste zavise od stepena stabilnosti zemlje u koju se investira. \u010clanstvo nam ujedno nudi i ve\u0107i rejting kod medjunarodnih finansijskih institucija i privatnih investitora, što je odlu\u010duju\u0107e za dalji razvoj zemlje.<\/p>\n

Na kraju, smatram da su razlozi za protivljenje evroatlantskim integracijama zanemarljivi u odnosu na beneficije koje Crna Gora mo\u017ee dobiti \u010dlanstvom u NATO. Pitanje je samo, koliko \u0107emo naporno raditi na implementaciji sprovedenih reformi i na njihovoj harmonizaciji sa NATO standardima, jer, kao što ka\u017ee Chris Donnelly, bivši Specijalni Savjetnik Generalnog Sekretara NATO-a: "Oni koji misle da je PzM sala za \u010dekanje veoma griješe. PzM je više poput gimnasti\u010dke dvorane u kojoj rezultate posti\u017eu samo oni koji tokom dugog perioda naporno vje\u017ebaju. Druga\u010dije ne mo\u017ee ni biti".<\/p>\n

* Esej Ivane Gardaševi\u0107 je dobio tre\u0107u nagradu na konkursu koji su organizovali Alfa Centar i Nansen dijalog centar na temu "Moje vi\u0111enje odnosa Crne Gore i NATO-a". Konkurs je bio otvoren od 23. marta do 06. aprila 2009. godine.<\/em> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crna Gora danas nije neko ko \u0107e slu\u017eiti interesima velikih sila, ve\u0107  formirana dr\u017eava, zreo subjekat medjunarodnih odnosa, sposobna da sama donosi odluke presudne za budu\u0107nost njenih gradjana<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-48207","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-huskanje-na-dijalog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48207","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=48207"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/48207\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=48207"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=48207"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=48207"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}