{"id":47996,"date":"2005-01-15T11:36:58","date_gmt":"2005-01-15T11:36:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47996"},"modified":"2011-07-31T23:43:30","modified_gmt":"2011-07-31T21:43:30","slug":"zavrsna-rijec-predlagaca-deklaracije-o-zastiti-tare","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2005\/01\/15\/zavrsna-rijec-predlagaca-deklaracije-o-zastiti-tare\/","title":{"rendered":"Zavrsna rijec predlagaca Deklaracije o zastiti Tare"},"content":{"rendered":"<p>Za sve poslanike u Skupstini nasa zavrsna poruka je: Ono sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!<\/p>\n<p>Postovani predsjednice skupstine, postovani poslanici, postovani gradjani Crne Gore!<\/p>\n<p>Rijeci jedne stare molitve kazu:<\/p>\n<p>\u201e Boze, daj mi mirnocu da podnesem stvari koje ne mogu promijeniti, daj mi hrabrost da promijenim stvari koje mogu promijeniti, i daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga. Neka ne budem zasticen od opasnosti vec da se bez straha suocim s njom. Neka ne preklinjem za spas od straha vec za nadu da osvojim svoju slobodu\u201d.<br \/>\nPostovani gradjani imali ste i mudrost i hrabost i dokazali  po ko zna koji put koliko se sloboda iznad svega cijeni u Crnoj Gori.<br \/>\nSvjesni da posle niza preteskih godina napokon zapocinje privredni oporavak, upravo insistiramo na cinjenici da se taj oporavak ne moze ciniti tako sto ce se bez ikakve kontrole i smisla graditi i u pogon pustati sve sto bilo ko ponudi. Naprotiv, bas u situaciji kakvoj jesmo, mora se upravo u ovom trenutku napraviti jasna strategija razvoja, moraju se postaviti jasni parametri kako ne bi za par godina postali \u201esmetliste\u201d Evrope,  zemlja koja ce u istoriju uci kao  primjer drzave koja nije umjela da vodi racuna o samoj sebi.<br \/>\nZivimo u vremenu koje namece strahovit ritam zivljenja, svijet koji sa gradovima megalopolisima lici na paralelni svijet, svijet koji gubi svoju prepoznatljivost. U takvom jednom vapaju za prirodom i Tara i Crna Gora ce imati sve vecu cijenu.<br \/>\nNema dileme da li treba da budemo zemlja industrije ili mediteranska turisticka meka.<br \/>\nUz Taru gravitira vise opstina i svaka je razvojno naslonjena na kanjon.<br \/>\nOdrzivi razvoj, turizam i poljoprivreda, eko\u2013seoski turizam najveci su potencijali za razvoj ovog prostora. Nista ovdje nije predimenzionirano! Tara je zbog svoje vrijednosti ukljucena u svjetske rezerve biosfere kao mjesto koje je ostavljeno za cijelo covjecanstvo, rezerva koju ne treba dirati.<\/p>\n<p>Podatke iz mnogih turistickih vodica opet cu ponoviti: stanovnika 662 000, povrsina 13 812 km2, duzina morske obale 283km, duzina plaza 73, najvisi vrh Bobotov kuk , najvece jezero Skadarsko , najdublji kanjon \u2013 Rijeka Tara, najveci zaliv \u2013 Boka Kotorska, najveca plaza \u2013 Velika plaza Ulcinj 12 km<br \/>\nKarakteristike turisticke zemlje iz snova, put koji nema alternative i potencijal koji obecava mnogo veci standard  njenih stanovnika od sadasnjeg. Sve ovo namece  obavezu da Crnu Goru sacuvamo i nedirnutu predamo buducim generacijama. Danas je Tara u opasnosti ali sjutra treba da postupimo isto ako bude ugrozen jos neki biser iz ovog niza\u2026<br \/>\nRatovi su prosli i turisti ce se vracati u Crnu Goru.<br \/>\nGodine 1989. ostvarivali smo najveci devizni priliv u turizmu, cemu je Tara posebno doprinijela!<br \/>\n  I marketinski i financijski i geografski ona ce biti centralna figura u buducnosti ove zemlje. Danas znakove UNESCO-a ne znamo iskoristiti  ni na reklamnim materijalima, danas izgleda puno toga ne  umijemo iskoristiti  i zato cijenu nemanja strategije placamo godinama!<\/p>\n<p>Odluka o izgradnji HE \u201cBuk Bijela\u201d predstavljala bi povredu mnogih  preuzetih obaveza koje proizlaze iz medjunarodnih konvencija, u prvom redu Konvencije o zastiti prirodne i kulturne bastine, kao i povredu Ustava i nacionalnih propisa Republike Crne Gore.<br \/>\nReferati nauke nedvosmisleno ukazuju da bi izgradnja HE \u201cBuk Bijela\u201d dovela do katastrofalne devastacije zivog svijeta, nestanka mnogih zasticenih i rijetkih  vrsta i narusavanja ekoloske ravnoteze na prostoru kanjona rijeke Tare i sireg podrucja Crne Gore. <\/p>\n<p>POGLAVICA CREE INDIJANACA REKAO JE BIJELCIMA: KAD SRUSITE I POSLJEDNJE STABLO, ISUSITE I POSLJEDNJU RIJEKU, TEK TADA CETE SHVATITI DA SE NOVAC NE MOZE JESTI.<\/p>\n<p>Mi kazemo, parafrazirajuci <\/p>\n<p>\u201cZASTITA PRIRODE I PRIRODNIH USLOVA ZIVOTA PRVENSTVENA JE ULOGA SVAKOG COVJEKA KOJI RAZMISLJA O SVOJOJ BUDUCNOSTI I POTOMSTVU. ONA STOJI IZNAD SVIH SEBICNIH MATERIJALNIH INTERESA &#8211; JER BOLESTI, ZEDJ I GLAD, BEZ OBZIRA NA KOLICINU NOVCA NE ZAOBILAZE NIJEDNOG POJEDINCA\u201d.<\/p>\n<p>Nije potreban elaborat o procjeni uticaja izgradnje HE \u201cBuk Bijela\u201d na kanjon Tare, jer medjunarodnim konvencijama nijesu dozvoljene bilo kakve intervencije u podrucjima koje su pod zastitom UNESCO-a i dio su svjetske prirodne bastine. Entiteti sa liste svjetske bastine moraju ostati u istom stanju u kakvom su bili onog trenutka kada su upisani na tu listu.<br \/>\nZastite svjetske kulturne bastine, pitanje ekoloske drzave, i ugrozavanje turizma kao glavne strateske grane razvoja, pitanja su o kojima  mogu odlucivati samo  gradjani.<br \/>\n Podrska ocuvanju Tare od strane velikog broja gradjana, relevantnih domacih i medjunarodnih institucija iz oblasti ekologije i zastite zivotne sredine obavezuje Crnu Goru da ovo pitanje rijesi &#8211; ako mora i referendumskim izjasnjavanjem. <\/p>\n<p>Svi poslanici u ovom domu su predstavnici gradjana sa ogranicenim mandatom i jedina svrha tih mandata je da se djeluje u ime i u interesu gradjana, saglasno njihovom voljom. Ukoliko predstavnici gradjana, oliceni u poslanicima Skupstine ne uzimaju u obzir volju 10.730 biraca, koja je izrazena potpisivanjem peticije protiv izgradnje \u201cBuk Bijele\u201d, niti volju intelektualne elite, Crkvi, akademija, dijaspore i ogromnog broja gradjana svijeta koji su javno istupili protiv potapanja dijela kanjona Tare, onda se namece pitanje legitimiteta ovog saziva Skupstine. Mogu li poslanici, kao predstavnici gradjana, donositi odluke, koje su u suprotnosti sa voljom istih tih gradjana, koji su ih i birali?<br \/>\nOdbijanjem deklaracije imacemo zgrazavanje citavog civilizovanog svijeta!<br \/>\nDecidan je stav predstavnika UNESCO-a da tek posle donosenja nase odluke na scenu stupa svijet. Imamo sansu da usvajanjem Deklaracije iskreno potvrdimo sva nasa zalaganja za Ekolosku drzavu Crnu Goru i Evropske integracije.<br \/>\nPokusaj da se Tara potapa je i pokusaj da se Crna Gora stavi u kolonijalni polozaj.<br \/>\nTara nije privatizacija preduzeca, i naum potapanja Tare bilo bi uvodjenje stecaja nad prirodom.<br \/>\nOvo bi bio direktan udarac u srce Ekoloske drzave i crnogorskog ponosa!<br \/>\nUkoliko postoji dilema, ukoliko postoje razlike u strategijama, ukoliko uopste postoje dvije strane? Za Taru i potapanje Tare prihvaticemo referendum i svaku odluku gradjana .<br \/>\nEvropske drzave pitaju svoje gradjane i za mnogo manje dileme.<br \/>\nOvdje nijesmo iz politickih razloga!<br \/>\nOvdje nijesmo iz licnih interesa!<br \/>\nOvdje smo zbog nazadnog projekta koji je uperen protiv buducnosti ove zemlje i zivotnih interesa njenih gradjana.<br \/>\nEnergija koja je u Crnoj Gori utrosena po pitanju Tare danasnjim usvajanjem Deklaracije usmjerice se  u primjereno rjesavanje energetskog deficita,  razvojne projekte i valorizaciju turistickih potencijala.<br \/>\nNe zelimo da svakih 20 godina raspravljamo o dilemi koja kod ogromne vecine gradjana Crne Gore i ne postoji.Deklaracija ovako koncipirana omogucuje da se  pitanje potapanja Tare konacno skine sa dnevnog reda.<br \/>\nMnogo je razloga da se Deklaracija o zastiti rijeke Tare usvoji i kakvi god bili putevi Crne Gore Tara ce biti njena najveca razvojna snaga.<br \/>\nJedinstvo oko Tare je primjer kako mozemo da se ujedinimo po pitanjima koja su vazna za nasu buducnost.<br \/>\nPostovani poslanici. Kampanja koju smo vodili rezultirala je deklaracijom o kojoj danas odlucujete <\/p>\n<p>Za sve poslanike u Skupstini nasa zavrsna poruka je:<br \/>\nOno sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!<\/p>\n<p>HVALA!<\/p>\n<p>Sinisa Stevovic,<br \/>\nNVO \u201cMOST<br \/>\nCetvrtak, 09. December 2004<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za sve poslanike u Skupstini nasa zavrsna poruka je: Ono sto uradite danas odjekuje u vjecnosti!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[6],"tags":[],"class_list":["post-47996","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-huskanje-na-dijalog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47996","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47996"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47996\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47996"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47996"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47996"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}