{"id":47813,"date":"2011-07-27T08:50:22","date_gmt":"2011-07-27T08:50:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47813"},"modified":"2011-07-27T08:50:22","modified_gmt":"2011-07-27T08:50:22","slug":"tako-govorase-boljsevik-krleza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/27\/tako-govorase-boljsevik-krleza\/","title":{"rendered":"Tako govora\u0161e ‘bolj\u0161evik’ Krle\u017ea…"},"content":{"rendered":"

Kud prije? Zar ve\u0107? Još samo pola godine i navršit \u0107e se cijela tri desetlje\u0107a otkako je Krle\u017ea "odlo\u017een" u svoj mirogojski grob gdje ga je \u010dekala Bela, glumica. Koliko je samo toga od tog vremena u – odlaganju. Koliko iznevjerenih nada u bolje!<\/em> <\/p>\n

Pi\u0161e: Slobodan \u0160najder<\/strong><\/em><\/p>\n

Cijeli "tu\u0111manizam" stane u taj raspon vremena, i još bi preteklo, sa sobom samim, kao vrhovnikom koji se u me\u0111uvremenu doselio u Krle\u017einu blizinu (na koju nema pravo), nakon što su se toliki morali iseliti. I kad nado\u0111u obljetnice koje su dr\u017eavi nesravnjivo va\u017enije, na Krle\u017einu i Belinu grobu ostaju blatni tragovi onih koji dolaze pokloniti se njima mnogo va\u017enijoj sjeni. Tako je to. Gu\u017eva je na ulazima u hrvatski "onaj svijet". Va\u017eni su pokojnici i svoj lik i svoje djelo ostavili nedovršenim. U posve razli\u010ditom smislu rije\u010di, ovo vrijedi i za Tu\u0111mana i za Krle\u017eu. Prekju\u010der bio je Krle\u017ein ro\u0111endan. On nije bio tako "okrugao" kao što \u0107e ove godine biti Krle\u017ein smrtni dan. Nije bilo vatrometa.<\/p>\n

Duh vremena u\u010dinio je od Krle\u017ee sablast. Ali nama koji su Krle\u017eu tu i tamo \u010ditali upravo se taj duh vremena doima sablasno.<\/p>\n

Tko \u0107e pomiriti naše rogove u vre\u0107i?<\/p>\n

Krle\u017ea sanjao je o "ju\u017enoslavjanskoj sintezi". Jedan lik iz "Zastava", zatravljen ljepotom, gleda freske po manastirima "slavjanskoga jugoistoka" da bi uskliknuo: "I sve je to naše!" Ispada da nije. Svak je pokupio svoje svece i svoje ikone u svoju vre\u0107u. Umjesto sinteze, analiza (raš\u010dlamba). Svatko je otišao na svoju stranu, pun gnjeva na sve što je bilo, ili je moglo biti, zajedni\u010dko. Za polupane lon\u010di\u0107e kako-tako. Ali njih dvijestotine tisu\u0107a moralo je "na onaj svijet", a mnogima se ne zna ni groba. Dva milijuna ih je "stavljeno u pokret" i još i danas oni \u017eive svoje "nomadske egzistencije". To su uistinu bajni uspjesi jednoga politi\u010dkog programa koji se doduše povremeno kleo i u Krle\u017eu, ali koji je u biti jako daleko od svega do \u010dega je Krle\u017ei bilo uistinu stalo.<\/p>\n

– Velik pisac, \u010duo sam od svojih najboljih prijatelja, ali šteta što je bio boljševik!<\/p>\n

\u010cuo sam to mnogo ranije no što je Krle\u017eina "ju\u017enoslavjanska" sinteza, bogumilska, plebejska izašla na tako zao glas. Bila je to kao neka varnica koju sam vrlo rado odmah zaboravio; da bih po\u010detkom devedesetih shvatio što se time htjelo re\u0107i: Ono što je "pjesnik htio re\u0107i", tojest Miroslav Krle\u017ea, odsad \u0107e biti "operirano" od svog politi\u010dkog smisla, i Krle\u017ea \u0107e smjeti biti još samo pjesnik koji ni sam nije razumio što je htio re\u0107i.<\/p>\n

Tako je to: Neka vrsta lobotomije. U rituale "presvla\u010denja na otvorenoj sceni" spadalo je i javno odbacivanje krle\u017eijanstva kao zablude, mladala\u010dkog grijeha. Ljudi su se upisivali u nove odanosti. Elite tra\u017eile su nove gospodare kojima bi mogle iznajmiti svoje usluge. Intelektualci su proizvo\u0111a\u010di ideja. Doduše, u devedesetim nisu proizvedene ama baš nikakve nove ideje, štoviše, neispitane ideje mogle su pri\u010diniti štetu koja se ne bi dala kontrolirati. Valjalo je o\u017eivjeti stare ideje. Valjalo je evocirati stvarnosti koje kao stvarnosti nikada nisu postojale. Valjalo je zazvati sablasti iz povijesnog mraka, malo ih umiti, tu i tamo preobu\u0107i (ako i to), i poslati na "liniju razgrani\u010denja". Što bi na sve to rekao Miroslav Krle\u017ea da je mogao ustati iz groba?<\/p>\n

Sre\u0107a je njegova što to nije mogao. Kad je "odlagan" u svoju grobnicu, bez posebnih politi\u010dkih oznaka pripadnosti (kao što ni Titova grobnica nema nikakvih sli\u010dnih oznaka), mnoštvo je došlo vidjeti ho\u0107e li ona biti dobro zalivena. Devedesetih se našlo i takvih koji bi rado bili potegnuli kolce "za upokojiti" boljševi\u010dkog vampira.<\/p>\n

Deklarativnih "krle\u017eijanaca" doduše uvijek je bilo; stvarni mogu se danas nabrojati na prste jedne ruke invalida.<\/p>\n

Što bi, dakle, bilo da je Krle\u017ea mogao \u017eiv svjedo\u010diti posljednjem balkanskom fratricidu u devedesetim godinama? Teško nam je o tome i misliti, premda mo\u017eemo zamisliti.<\/p>\n

Kad umiraše A. G. Matoš, teško i bolno, Krle\u017ea je Rabija kojemu se ina\u010de divio posje\u0107ivao. Ali kad je Matoš umro, Krle\u017ea nije hodio za njegovim lijesom. Njegovo obrazlo\u017eenje upisao sam si u zalihu najdragocjenijih intimnih uputa i zapisaka. On je u tom povodu, u kojem je hrvatsko op\u0107instvo moglo vje\u017ebati svoj ukus, napisao: "Nisam išao, JER JA ZNAM KAKO SE TRUJU NARODNI BUNARI."<\/p>\n

Što je sve u novije doba bacano u "narodne bunare" danas svi znamo, u devedesetim su tek rijetki imali hrabrosti dr\u017eati o\u010di otvorenima. U "narodnim bunarima" danas je više otrova no što ga je bilo – "kad Matoš umiraše". To su eminentni uspjesi "tu\u0111manizma"; tim se trova\u010dima, njemu i njegovima, dolazi pokloniti mnoštvo, u va\u017enijim obljetnicima, u povodu va\u017enijih smrti naših besmrtnika, i pri tome mnoštvo blati Krle\u017ein i Belin grob. Tako je to.<\/p>\n

"Od raznih vjera i vjerovanja da se ovaj svijet mo\u017ee poboljšati, vjera u poslanstvo ljepote, kao u nešto što bi moglo poslu\u017eiti doista kao poboljšanje stvarnosti, mo\u017eda je bezazlena, ali nije lišena svake vjerodostojnosti." Tako govoraše "boljševik Krle\u017ea" davne 1922., pet godina poslije Oktobra, a u povodu praizvedbe "Golgote", koja je bila bolje sre\u0107e od "Galicije", te je uistinu izvedena (vidio ju je i Stanislavski na svojem proputovanju kroz Zagreb). "Poboljšanje stvarnosti", stoji tu, i uistinu, cijelo je Krle\u017eino djelo pro\u017eeto velikom nervozom na stvari boljeg svijeta. Ve\u0107 iz ovog malog citata razvidno je kako su besmislene redukcije Krle\u017ee na politiku, ma što ona bila. "Boljševik" ovdje izri\u010de skrivenu pohvalu Friedrichu Nietzscheu koji je mislio da za svijet kakav jest nema nikakvog opravdanja, osim ako ga se promatra kao estetski fenomen; pa makar to bilo "virtuozno kreketanje \u017eaba u mo\u010dvari". Makar to bila "mjese\u010dina kao intimni pogled na svijet".<\/p>\n

Krle\u017ea je, ako to nije surovo re\u0107i, umro nekako na vrijeme: to\u010dna smrt. S krle\u017eijanstvom, s njegovim golemim opusom, vladaju\u0107a šutljiva ve\u0107ina ne zna što bi po\u010dela, kao što to nije znala ni za njegova \u017eivota.<\/p>\n

Krle\u017ea ostao je autor "sporednih ulica", a ima ih koji bi njegovo ime najradije dali slijepim ulicama. Nije se Krle\u017ea "obrodio", kao Vladimir Nazor, Ko\u010da Racin, Hanibal Luci\u0107 – sve su to imena prekrasnih brodova "bijele flote" koja je, kao i Krle\u017eina ju\u017enoslavjanska utopija, odvu\u010dena u nekakvo rezalište.<\/p>\n

To su, sje\u0107ate se, oni lijepi brodovi koji su nas razvozili po otocima kao \u0111ake i maturante, na \u010dijim smo gornjim palubama svirali gitare, pjevali i bili mladena\u010dki sretni, i nitko od nas nije smatrao da je obavezno naroljati se do besvijesti u svrhu svojega odrastanja. Danas brodovi slu\u017ee za prijevoz automobila, a prijevoz veselih \u0111aka tek je usputna funkcija.<\/p>\n

Tako i u krle\u017eijanstvu ima sporednih tokova koje šutljiva ve\u0107ina mo\u017ee priznati kao vrijednu, \u010dak kao veliku knji\u017eevnost, ali bit krle\u017eijanstva davno je odvu\u010dena u rezalište nakon \u010dega je prodana za bakšiš, za šaku Judinih srebrnjaka.<\/p>\n

Uistinu, mi \u017eivimo u prilikama kao da Krle\u017ea nije napisao ni jednu jedincatu rije\u010d.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kud prije? Zar ve\u0107? Još samo pola godine i navršit \u0107e se cijela tri desetlje\u0107a otkako je Krle\u017ea "odlo\u017een" u svoj mirogojski grob gdje ga je \u010dekala Bela, glumica. Koliko je samo toga od tog vremena u – odlaganju. Koliko iznevjerenih nada u bolje!<\/em> <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47813","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47813"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47813\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}