{"id":47795,"date":"2011-07-11T14:46:39","date_gmt":"2011-07-11T14:46:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47795"},"modified":"2011-07-11T14:46:39","modified_gmt":"2011-07-11T14:46:39","slug":"nova-%e2%80%98velika-igra-oko-afganistana","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/11\/nova-%e2%80%98velika-igra-oko-afganistana\/","title":{"rendered":"Nova \u2018Velika igra’ oko Afganistana"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: DWW<\/strong><\/em><\/p>\n

Još u XIX stolje\u0107u su se oko utjecaja u sirovinama bogatom Afganistanu nadmetali Rusija i Velika Britanija – bila je to "Great Game". Sada je u tijeku nova "Velika igra" – izme\u0111u SAD-a i Kine.<\/p>\n

Procjenjuje se da su afganistanske sirovine vrijedne više tisu\u0107a milijardi dolara, a energetski potencijali drugih centralno-azijskih zemalja još znatno ve\u0107i. Do sada je to bio u najve\u0107em dijelu "netaknuti kola\u010d". Iran, Pakistan, Indija, Rusija a prije svih Sjedinjene Dr\u017eave i Kina najve\u0107i dio tog "kola\u010da" \u017eele za sebe. Mnogi stru\u010dnjaci govore da se u pozadini rata protiv terorizma u stvari krije rat za prirodne resurse.<\/p>\n

Amerikanci su najavili povla\u010denje svojih vojnika iz Afganistana – ali njihovi interesi tu i dalje ostajuAmerikanci su najavili povla\u010denje svojih vojnika iz Afganistana – ali njihovi interesi tu i dalje ostaju<\/p>\n

Ali pristup sirovinama, po mišljenju docenta na Fakultetu politi\u010dkih nauka pri Slobodnom univerzitetu u Berlinu, Tomasa Grevena nije dovoljno reguliran: "Prema ‘najgorem scenariju’, ako bi dakle došlo do regionalnog sukoba, ne mo\u017ee se ra\u010dunati na ugovore o eksploataciji sirovina. U tom slu\u010daju bi pristup rudnim bogatstvima morao da bude osiguran vojnim sredstvina koja uklju\u010duju izgradnju novih vojnih baza i suradnju snaga sigurnosti."  <\/p>\n

Tko kontrolira sirovine, kontrolira svijet<\/strong><\/p>\n

Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Kina posljednjih se desetak godina intenzivno nadme\u0107u u pokušajima osiguranja premo\u0107i nad rudnim nalazištima u svijetu. Obje zemlje su svjesne da direktan pristup sirovinama istovremeno zna\u010di i osigurane uvjete za daljnji napredak. Tako nova "Velika igra" zapravo odlu\u010duje \u010diji \u0107e utjecaj u biti ja\u010di u 21. stolje\u0107u – kineski ili ameri\u010dki, smatra Greven.<\/p>\n

„Sjedinjene Dr\u017eave nisu ravnodušne na mogu\u0107nost dobijanja sirovina iz Afganistana ili pak drugih zemalja središnje Azije. Kina ne sudjeluje u me\u0111unarodnim vojnim akcijama, u konkretnom slu\u010daju u brobi protiv terorizma, a istovremeno Kina osvaja ekonomska tr\u017eišta. Peking se tridi svojim poduze\u0107ima osigurati koncesije", uvjeren je njema\u010dki znanstvenik.<\/p>\n

Kineski in\u017eenjeri ve\u0107 su 2007. po\u010deli istra\u017eivati mjesto budu\u0107eg rudnika bakra za koji su kupili koncesijuKineski in\u017eenjeri ve\u0107 su 2007. po\u010deli istra\u017eivati mjesto budu\u0107eg rudnika bakra za koji su kupili koncesijuVelike kineske investicije<\/p>\n

Kineska vlada je ve\u0107 godinama u ofanzivnoj "kupovnoj" politici u Afganistanu i drugim centralno-azijskim zemljama. Tako je Peking osigurao pravo na eksploataciju najve\u0107eg rudnika bakra na istoku Afganistana, što je prili\u010dno razljutilo Washington. Cijena – prava sitnica: tri milijarde dolara. Cestama koje su izgradili Amerikanci uskoro \u0107e kamioni bakar prevoziti u pravcu Kine.<\/p>\n

Peking slu\u017ebeno odbacuje tvrdnje kako mu je namjera da postane super-sila kako u Afganistanu, tako i u \u010ditavoj regiji. Me\u0111utim, analiti\u010dari smatraju da je kineski cilj ipak dominancija, i to u najmanju ruku u cijeloj Aziji. Juergen Steten, rukovodilac odjeljenja za Aziju zaklade "Fridirh- Ebert" smatra "da je istina negdje u sredini. Kina, \u010dak i ako to \u017eeli, ne mo\u017ee više da negirati \u010dinjenicu da je va\u017ean regionalni igra\u010d."<\/p>\n

Kina je do sada izbjegavala direktne sukobe s Washingtonom, mada ona prisutnost stotinu tisu\u0107a ameri\u010dkih vojnika u svom neposrednom susjedstvu do\u017eivljava kao veliku prijetnju. A ameri\u010dki planovi da u Afganistanu ostanu i nakon 2014. godine izvor su nove zabrinutosti u Pekingu, ka\u017ee Steten: „O\u010digledno je da Kini nije u interesu da bude okru\u017eena ameri\u010dkim vojnim bazama. Kinesko vodstvo tako\u0111a zna da se u nekom doglednom periodu ovakva situacija ne\u0107e mo\u0107i izbje\u0107i. Stoga vjerujem da \u0107e se Kina sada više okrenuti Pakistanu."<\/p>\n

Intenziviranje odnosa dviju zemalja – kineski predsjednik Hu Jintao bio je u svibnju 2010. godine doma\u0107in svom afganistanskom kolegi Hamidu Karsaiju u PekinguIntenziviranje odnosa dviju zemalja – kineski predsjednik Hu Jintao bio je u svibnju 2010. godine doma\u0107in svom afganistanskom kolegi Hamidu Karsaiju u PekinguPakistan – novi prijatelj Kine?<\/p>\n

Blizina Pakistana za Kinu je od višestrukog zna\u010daja. S jedne strane Peking na Islamabad gleda kao na vjernog saveznika protiv Indije, njegovog najve\u0107eg suparnika u regiji. A s druge strane Kina vjeruje da \u0107e uz pomo\u0107 islamske republike Pakistan lakše uspjeti realizirati svoje interese u Afganistanu – a posebno nakon povla\u010denja vojnih snaga SAD-a.<\/p>\n

U vezi sa rezultatom ove nove "Velike igre" Steten ne \u017eeli ništa prognozirati. Još uvijek se ne zna, smatra on, ko \u0107e na kraju iza\u0107i kao pobjednik. Ali, to bi za Afganistan moglo biti katastrofalno, smatra berlinski znanstvenik, "jer, povratak talibana ili sukob izme\u0111u velikih suparnika u regiji, poput Kine, Indije i Sjedinjenih Dr\u017eava, doveo bi do trajnih sukoba u Afganistanu, sukoba iz kojih se ta zemlja zadugo ne bi izvukla."<\/p>\n

DWW<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: DWW Još u XIX stolje\u0107u su se oko utjecaja u sirovinama bogatom Afganistanu nadmetali Rusija i Velika Britanija – bila je to "Great Game". Sada je u tijeku nova "Velika igra" – izme\u0111u SAD-a i Kine. Procjenjuje se da su afganistanske sirovine vrijedne više tisu\u0107a milijardi dolara, a energetski potencijali drugih centralno-azijskih zemalja još […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47795","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47795","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47795"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47795\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47795"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47795"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47795"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}