{"id":47786,"date":"2011-07-03T09:23:34","date_gmt":"2011-07-03T09:23:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47786"},"modified":"2011-07-03T09:23:34","modified_gmt":"2011-07-03T09:23:34","slug":"paravinja-paradigma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/07\/03\/paravinja-paradigma\/","title":{"rendered":"Paravinja – paradigma"},"content":{"rendered":"

Kako se oteti dojmu da ima sistema u tome što višestruki silovatelj mo\u017ee s par dr\u017eavljanstava eskivirati sve pravne mehanizme? Paradigmatski slu\u010daj Paravinje povezan je i sa zaštitom koju u\u017eivaju mnogi drugi kriminalci, dok vlasti ne znaju zaštititi \u017ertve silovanja, pa \u010dak ni organizirati pristojan javni transport<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Kome je ponajve\u0107ma koristio raspad Jugoslavije? Vjerujemo mnogima i na razne na\u010dine, ali za sada se \u010dini ponajviše ratnim zlo\u010dincima, kriminalcima raznih vrsta, švercerima, silovateljima i sli\u010dnom društvu. Zavladala je demokracija, srušili se okovi Jugoslavije, uklonjena je jedna, ali teška granica. Nasuprot tome, uspostavljen je pluralitet granica, s time i prikladan pluralitet pasoša, pa je sve skupa otvorilo nevi\u0111en pluralitet mogu\u0107nosti. Sude ti, recimo, za neke ve\u0107 zlo\u010dine, prema netom navedenoj preliminarnoj listi, u okviru jedne dr\u017eave i njezinih granica, a ti lijepo pasoš druge dr\u017eave u ruke i proše\u0107i pokraj ljubazne policije.<\/p>\n

Ovu pak mrzi da pogleda da li si mo\u017eda lice s tjeralice, ili \u010dak s više njih, kojemu iz d\u017eepa vire najmanje dva pasoša. Pa da onda makar, ako te ve\u0107 zakonski ne mogu zaustaviti, povedu ra\u010duna o tebi dok slu\u010dajno ili po izbjegli\u010dkoj nu\u017edi boraviš u njihovoj, u stvari – prema domovnici koju posjeduješ – tako\u0111er svojoj domovini. Koliki su se naši heroji rata i\/ili rada, nakon što su se našli pred pravomo\u0107nom presudom, što zbog klanja a što zbog kranja, fino odšetali preko granice, sjeli na dvadeset metara od nje, da budu bli\u017ee domovini, i veselo isplazili jezik u pravcu iste. I obrnuto, naši njihovi ili samo njihovi, ali opet prema pasošu, njihovi naši, kad tamo preko zagusti, eto ih k nama i odmah postanu ugledni i dragi sugra\u0111ani, rado vi\u0111eni od svih osim od policije.<\/p>\n

Što je u tome svemu Paravinja? Paravinja ispada nešto kao paradigma za Hrvatsku. U Srbiji bi bio to isto da mu je negdje usred autoputa, recimo na putu od Beograda do Novog Sada, došlo da siluje, a djevojci koju je pokupio baš nije bilo drago. Ostatak u\u017easne pri\u010de znamo.<\/p>\n

Punopravni gra\u0111anin \u010dak dviju dr\u017eava, istovremeno serijski silovatelj, lice izvan zakona, višestruko osu\u0111ivan i tra\u017een putem nekoliko tjeralica, jednom od njih i Interpolovom. Sve to Hrvatska policija dobro zna, ali ne \u010dini ništa. Govore danas da nisu mogli ništa jer Hrvatska i Srbija ne mogu, prema zakonu, izru\u010diti svoje gra\u0111ane drugoj dr\u017eavi. Ma koliko ta druga dr\u017eava bila tako\u0111er dr\u017eava tog istog gra\u0111anina. Gadarija sama po sebi, no to i nije kraj policijske odgovornosti. Kako je mogu\u0107e da osoba za kojom je izdano nekoliko tjeralica dobije potvrdu o neka\u017enjavanju, da bi se mogao zaposliti?<\/p>\n

Taman da potvrdu izdaje društvo za zaštitu ptica pjevica, podatke o neka\u017enjavanju \u0107e ipak na kraju pribaviti od policije. A ona, niti same ne kriju, sve zna. Glasnogovornik policije Borovec ka\u017ee \u010dak da takvih ima više u Hrvatskoj. Policijska evidencija ka\u017ee 288, dan kasnije 311, od toga nekoliko desetaka teških nasilnika i silovatelja. Da nije niti jedan više, u što valja sumnjati, previše je, jer je previše i jedan jedini. Ne ka\u017ee me\u0111utim ništa o tome što su eventualno poduzeli da ih nadziru, kontroliraju. Ka\u017eu da po zakonu za to nemaju mogu\u0107nost. Blago kriminalcima, narod \u0107e se ve\u0107 nekako sna\u0107i.<\/p>\n

No nije sve niti na policiji. Tko je donosio i dalje odr\u017eava zakone koji osiguravaju kriminalcima svih vrsta da še\u0107u kako im se svidi od jedne otu\u017ene dr\u017eave do druge? Donosili su ih oni kojima, barem kad je Hrvatska u pitanju, trebaju dvostruki pasoši jer vlasnik pasoša je ujedno i izborni glas. K tome, dvostruki pasoš poma\u017ee i našim ratnim vitezovima (malo poflekanima zlo\u010dinom), poma\u017ee i njihovim vitezovima, jest da smo se me\u0111usobno mlatili, ali ovakvo viteštvo se me\u0111usobno cijeni, podr\u017eava, pa i kad se robija za me\u0111usobno po\u010dinjene zlo\u010dine, po zatvorima europskog standarda igra se šah ili košarka jedno sa drugim, nikako više jedno protiv drugih, tempi pasati… Kuhaju u zatvorskoj dokolici jedni drugima ve\u010dere sa škampima… Poma\u017ee se eto i kamiond\u017eijama, što za kra\u0111u i šverc, što eto i za silovanje i tko zna za što sve još.<\/p>\n

Ima još. Ti isti koji njeguju zakone koji omogu\u0107uju propusnost za kriminal i kriminalce, trude se odr\u017eati ili barem odlo\u017eiti promjene onih zakona kojima bismo, primjerice, slobodno razmjenjivali knjige (da ne spominjemo druge stvari, korisnije od kriminalaca). Još da se ovi dosjete pa krenu u novu granu šverca, s knjigama. Ne\u0107e iz toga u ovim otu\u017enim prostorima izbiti mnogo para, ali svaka dobro do\u0111e.<\/p>\n

Isti, koji ne \u010dine ništa na prevenciji zlo\u010dina, ne \u010dine ništa ni u svojem javnom poslu. Ka\u017ee primjerice majka nestale Antonije Bili\u0107 (nije ni trebala re\u0107i, ZNA SE) da je Antonija morala autostopirati jer nema autobusa, odnosno vrlo su rijetki. Iz istih razloga autostopirala je i Kristina Šušnjara (sje\u0107a li se itko kako je stravi\u010dno završila?). Za elementarnu ljudsku potrebu nema para, za pristojnu prometnu povezanost – tko mari? Sigurno ne oni koje voze slu\u017ebeni šoferi. A nije išla u no\u0107ni provod (a i da jest, što onda?) ve\u0107 usred dana, na posao. Slu\u017ebenog niti ikakvog šofera nema, a nema niti automobil.<\/p>\n

Isti koji glatko prepuštaju odgoj omladine crkvi, koja sigurno ne\u0107e djevojkama savjetovati, kad se ve\u0107 dogodi napad te vrste, da je bolje sa\u010duvati \u017eivot i procijeniti kad je bolje ne opirati se da bi ga se sa\u010duvalo. Ali to bi ve\u0107, ah u\u017easa, bio feminizam. Nego \u0107e savjetovati obranu "\u010dasti" do herojske smrti. Lijepo se to vidjelo u slu\u010daju Kristine Šušnjare, koju su, nakon što je \u017eivotinjski umla\u0107ena, proglašavali malne sveticom, jer je sa\u010duvala svoju nevinost, obranila ju po cijenu vlastitog \u017eivota. \u017divot sâm tu malo zna\u010di i svakako je drugorazredan. Nakon toga \u0107e djevojkama, \u017eenama savjetovati da se nikuda ne kre\u0107u, da ne hodaju polugole, da se ne ma\u017eu, da ne ulaze strancima u aute, da idu u društvu muškog vlasnika (oca, brata, mu\u017ea).<\/p>\n

No tu crnu bratiju i njihov srednjevjekovni nauk ovaj \u0107emo put ostaviti po strani. Uostalom, sve je to lijepo formulirao i pregnantno sa\u017eeo Paravinja, rekavši tijekom istrage da je "bila … atraktivna i odavala utisak slabog morala". Dovoljno za visokomoralnog višestrukog silovatelja (broji mu se 12 sli\u010dnih napada na \u017eene) da je pokuša silovati, a kad se ova usprotivi, onda je i efikasno i zauvijek smiriti. Mo\u017eda i ne bi tako stravi\u010dno prošla da mu nije, ka\u017ee visokomoralni vlasnik domovnice i još ponekog pasoša, potvrde o neka\u017enjavanju i radne dozvole, opsovala srpsku majku.<\/p>\n

I tu smo na još jednoj to\u010dci ratnog naslje\u0111a od nedavno i patrijarhalnog svjetonazora oduvijek. Za "poštenog" Srbina (ili "poštenog" Hrvata ili nekog, neke tre\u0107e domovine, sina) to je granica koju se ne prelazi. Domovina i majka, dvoje u jednom, i to je nešto \u010dime nam peru mozak ne samo mantijaši s obiju strana, ve\u0107 to \u010dine u tijesnoj suradnji s onima kojima su je ve\u0107 isprali, ako su je ikada i imali, onima na vlasti. Vra\u0107a to jezivi zadah rata, kad se silovalo ne \u017eene ve\u0107 hrvatice\/srpkinje\/bošnjakinje, jer to je za junake – ratnike sa svih strana – va\u017enije što su, koje nacije ili etniciteta, nego njihova ljudskost. On mo\u017ee jebati Hrvaticu\/Srpkinju\/Bošnjakinju, ali ona (neka od tih triju), \u010dak i da je to stvarno rekla, nema pravo, kao što vidimo po cijenu \u017eivota, jebati njegovu srpsku\/hrvatsku\/bošnja\u010dku mater.<\/p>\n

Isti oni \u010dije sudstvo ima veliko razumijevanje za sve vrste nasilja nad \u017eenama, pa u istom mediju u jednom danu mo\u017eemo pro\u010ditati, jedan do drugoga, slijede\u0107e naslove: "Vratili ih ku\u0107ama: obiteljski nasilnici privedeni pa pušteni", potom "Djed pijan baki slomio rebra, sudac ga pusti da se vrati ku\u0107i", "U\u017eas u Splitu: \u017dena ga prijavila za nasilje pa joj smrskao lice". Naravno, sudac\/sutkinja je odlu\u010dio da ga se nakon prijave pusti ku\u0107i.<\/p>\n

Što je na poslijetku Paravinja? Da nam je dr\u017eava, vlast koja ju vodi, iole pristojna, da radi ono što bi trebala raditi i u što se kune, po svoj prilici u nekoj ustanovi zatvorenog tipa bio bi tretiran kao pacijent, to jest bezna\u010dajna egzistencija kakva je uvijek i bio. Nitko i ništa.<\/p>\n

ZaMirZINE<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako se oteti dojmu da ima sistema u tome što višestruki silovatelj mo\u017ee s par dr\u017eavljanstava eskivirati sve pravne mehanizme? Paradigmatski slu\u010daj Paravinje povezan je i sa zaštitom koju u\u017eivaju mnogi drugi kriminalci, dok vlasti ne znaju zaštititi \u017ertve silovanja, pa \u010dak ni organizirati pristojan javni transport<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47786","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47786","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47786"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47786\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47786"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47786"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47786"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}