{"id":47763,"date":"2011-06-10T11:54:52","date_gmt":"2011-06-10T11:54:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=47763"},"modified":"2011-06-10T11:54:52","modified_gmt":"2011-06-10T11:54:52","slug":"jos-jednom-o-herojstvu-i-zlocinima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2011\/06\/10\/jos-jednom-o-herojstvu-i-zlocinima\/","title":{"rendered":"Jo\u0161 jednom o Herojstvu i Zlo\u010dinima"},"content":{"rendered":"<p>Historija nije nit \u0107e biti i&scaron;ta drugo do popri&scaron;te naroda koji \u017eele da uni&scaron;te jedni druge.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Dra\u017een Crnomat<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Treba se jo&scaron; ne&scaron;to re\u0107i o penzionisanom ratnom generalu Ratku Mladi\u0107u, ali ipak, ne o njemu, ve\u0107 pomo\u0107u njega o onoj drugoj strani, o strani koja se pobo\u010duje u moralnu za&scaron;titu i podr&scaron;ku njegovog u\u010de&scaron;\u0107a u ratu. Re\u0107i o jednoj poveznici, iz ugla promatra\u010da, koja ostaje jasna, ali opet, neproturje\u010dno, nevidljiva. Time ta poveznica jeste ukaz na neuspjeh lustracije. Zato treba okrenuti pogled od na&scaron;ih predstava o R. Mladi\u0107u, ugaono se, u vidokrugu, izma\u0107i prema narodu. Tako je. Onom narodu koji podr\u017eava penzionisanog generala i njemu pripisano Herojstvo. Narodu kojeg intelektualno kompromitirani mediji, radi dru&scaron;tveno heteronomijskih ciljeva, korumpiraju i univerzaliziraju u najop&scaron;tiju javnost.<\/p>\n<p>Ne samo da je tako oblikovan narod problemati\u010dan kao iskustvo spoznaje, nego on nema &scaron;ta ni re\u0107i, a &scaron;to ve\u0107 nije poznato, na ovaj ili onaj na\u010din. Zato je on sa svojim glasom perpetuirano ni&scaron;ta, koje mediji i politi\u010dke elite bezrezervno podr\u017eavaju, produciraju i obo\u017eavaju. Politi\u010dke fantazme donjih slojeva i tijela koja se ne pitaju. Nudi im se njihova glasnost kao &scaron;to bitno i dru&scaron;tveno-moralno regulativno. Mediji su jednostavno snishodljivi prema njima i s njima oblikotvorni \u010dinilac. Prvorazredna prevara prosvije\u0107enog uma da zna slobodu.<\/p>\n<p>Takvom \u010dinjeni\u010dkom stanju nasilje je potrebno kao dominantni kulturni mehanizam dru&scaron;tvenih kontakata. Nasilje je utkano u dozvoljene obrasce dru&scaron;tvenog postupanja (ili pona&scaron;anja). Ono je toliko dostupno, toliko prisutno da postaje nevidljivo. Ljudsko oko i refleksi navike su se ve\u0107 toliko navikli na to vi\u0111eno. Dok, na primjer, homoseksualna ljubav nije prihvatljiv ili dopu&scaron;ten obrazac. Ljubav \u0107e &#8211; bila ona individualna ili zajedni\u010dka, naravno, pred nasiljem ustuknuti. Potisnuti se. Tako nasilje predstavlja sveop&scaron;tu formu komunikacije promre\u017eenu kroz \u010ditavo dru&scaron;tvo. Od najneposrednijih kontakata, u stubi&scaron;tu, ulazu, haustoru, saobra\u0107aju, pa do prete\u017eno posrednih kontakata politike, ekonomije, institucija, sve do najvi&scaron;ih slojeva. Ono se prote\u017ee sve do u dijalog i mi&scaron;ljenje. Ono je provu\u010deno i kroz konkretno i kroz apstraktno.<\/p>\n<p>Kada je Dra\u017een Perendija, predsjednik Predsjedni&scaron;tva Bora\u010dke organizacije Republike Srpske, rekao &bdquo;da mu se ne svi\u0111aju izjave onih politi\u010dara koji &#8216;glas i postupke Ha&scaron;kog tribunala smatraju kao jednu neminovnost&#8217;, te im poru\u010dio da moraju znati da sve svoje politi\u010dke funkcije u\u017eivaju zahvaljuju\u0107i radu i rezultatima Ratka Mladi\u0107a, Radovana Karad\u017ei\u0107a i tada&scaron;nje politi\u010dke i vojne garniture&quot;, \u010dovjek je bio u pravu.<\/p>\n<p>I tu ne samo da je potvrdio politi\u010dku tezu o genocidnom nastanku Republike Srpske, nego je zapravo uvezao individualnu odgovornost ili krivnju sa kolektivnom odgovorno&scaron;\u0107u ili krivnjom. Uvezao ono &scaron;to se tako te&scaron;ko poku&scaron;ava razvezati kroz politi\u010dke istupe politi\u010dkih zvani\u010dnika u Republici Srpskoj. Ako Republike Srpske nema bez Ratka Mladi\u0107a i Radovana Karad\u017ei\u0107a, onda nema ni Republike Srpske bez njihovih zlo\u010dina (koji se tek, naime, trebaju dokazati) odnosno njihovih herojstava. <\/p>\n<p>Ukoliko u dru&scaron;tvu nije prisutna lustracija, herojstvo i zlo\u010din ostaju isto. Jedno je ideal, drugo sredstvo. Da nije bilo zlo\u010dina, ne bi bilo ni herojstva. Herojstvo, u ovom diskursu, ne isklju\u010duje zlo\u010din, zlo\u010din povezuje herojstvo. Biti heroj ili zlo\u010dinac, jedno je te isto. I zato su upravo &bdquo;na&scaron;i&quot; heroji zlo\u010dinci, i &bdquo;na&scaron;i&quot; zlo\u010dinci heroji. Na banjalu\u010dkom zidu stoji graffit: &bdquo;Kolji, Ratko kolji!&quot;. Nije Ratko problemati\u010dan zato &scaron;to je heroj, ve\u0107 je problemati\u010dan zato &scaron;to mu se pripisuje da je zlo\u010dinac jer je odgovoran za sistemati\u010dna ubistva velikog broja ljudi. Kakav je to zlo\u010din pobiti hiljade ljudi? Nikakav! To je prvoklasno Herojstvo, \u010din odbrane. To je bio odbrambeni rat! Ono &scaron;to se u ha&scaron;koj sudnici naziva zlo\u010dinom, u nas se naziva mera\u010dkom istinom i slobodom radi za&scaron;tite ugro\u017eenog naroda. Jednostavno herojstvom.<\/p>\n<p>Ali nisu to iluzorne poruke (primjer graffita), one su utkane u medij politi\u010dkog, i narod zna da ih konzumira. Da ih \u010dita i podra\u017eava. A politika da ih koristi i povratno, ohrabruju\u0107i, vra\u0107a u svoje konzumente, pod parolom iskrenih narodnih instikata i pod parolom zabrinute javnosti.<\/p>\n<p>I sad, nema tu ni krsta \u010dasnog ni slobode zlatne. Uop&scaron;teno, ima samo \u017ealosna \u010dinjenica da su oni koji su se borili pod parolama slobode i ugro\u017eenosti, bili ve\u0107 odvi&scaron;e slobodni. Oni su pre&scaron;li prag tolerancije, s onu stranu, u slobodu drugih. U ime slobode, slobodno su ubijali. I sad se mo\u017eemo pitati, &scaron;ta tu ima sporno u odbrambenom ratu?!<\/p>\n<p>Izgovor da je ono &scaron;to se naziva zlo\u010dinima \u010dinjeno da se ne bi po\u010dinili novi zlo\u010dini, dovodi samo do izgovora da se opet po\u010dine novi zlo\u010dini, da se ne bi po\u010dinili novi zlo\u010dini. I to nas dovodi do lo&scaron;e supstancijalnosti, do lo&scaron;e i nepromjenjive biti, i zatvorenog kruga obja&scaron;njavanja. Historija nije nit \u0107e biti i&scaron;ta drugo do popri&scaron;te naroda koji \u017eele da uni&scaron;te jedni druge.<\/p>\n<p>Dakle, nema otklona od po\u010dinjenih zlo\u010dina. Ha&scaron;ki tribunal nije uspio donijeti pomirenje kao &scaron;to je zacrtao u svom statutu. Stari narativi ostaju bez refleksije ili promi&scaron;ljanja imanentnih i transcedentalnih proturje\u010dja koji se u njima nalaze. Sloboda je ukinuta samom slobodom. Sloboda da se i\u017eivljava nad drugim ukinula je i drugog kao izvora saznanja i spoznaje (aha momenat), i slobodu sebe kao slobodnog bi\u0107a koje djeluje prema predstavama slobode. Ona je pre&scaron;la u nesputano nasilje u\u017easa slobode da se drugi &#8211; onaj ili ona koji\/koja mo\u017ee i govori &bdquo;Ne&quot;, ubije. Politika je tu dala neograni\u010denu podr&scaron;ku, sredstva i mobilizirala snage.<\/p>\n<p>I sad, da li je narod kriv? Nije kriv! Oni s mi&scaron;ljenjem su se davno diferencirali od naroda. On je samo iskori&scaron;\u0107en i opasan. Protiv naroda ne mo\u017ee biti podignuta optu\u017enica, jer nema individualnog imena i prezimena, nema odgovornosti, nema Javnog mati\u010dnog broja gra\u0111anina ili gra\u0111anke. On je neodgovoran i opasan, a kao takav neograni\u010dena zaliha za bogatstva bilo koje ressentimanske politike propovijedanja emocionalne zakinutosti, bez ikakvog pozitivnog ili negativnog diferencijala, pogodan da bude resurs za bilo koje klerofa&scaron;isti\u010dke elite. Da bude pogodan za sunovrat ljudstva. Politika im i ne daje drugu alternativu. (Nju treba stvarati).<\/p>\n<p>I &scaron;ta sad uraditi sa narodom koji je op\u010dinjen ignorancijom pothranjivanom od strane politi\u010dkih elita? Evropska unija ne bi trebala ili ne smije biti uvjet kojim mi odre\u0111ujemo svoje reforme i procese, jer je ona spoljni razlog, a ne unutarnji. U demokratskim procesima uvijek mo\u017eemo re\u0107i, mi smo to u\u010dinili zbog njih ili zbog pritisaka, a ne zbog nas. &Scaron;to bi to mo\u017eda i u krajnjoj mjeri moglo biti ta\u010dno. Kako do\u0107i do nu\u017ene lustracije i osloba\u0111anja dru&scaron;tva? Poricanjem nu\u017enosti?<\/p>\n<p>Ako je ono vi&scaron;e, nadindividualno &#8211; narod &#8211; i vi&scaron;e u smislu vrednijeg, ko, zapravo, odre\u0111uje ono vrednije? To je svakako nasilje, a ne raz-govor. Samo hap&scaron;enje R. Mladi\u0107a i toliki izljev, u protestima,&nbsp; nacionalnih &bdquo;osje\u0107anja&quot;, koja \u0107e se kasnije koristiti u druge ciljeve, jer je svaka manifestacija takvog tipa prolaznog te pragmati\u010dkog karaktera, govori o nemogu\u0107nosti da iza\u0111e i govori onaj zabranjeni drugi. Da govori ona druga strana. Ve\u0107 smo rekli da nacionalni kolektiviteti nisu kategorije istine. Istina je index samoj sebi.<\/p>\n<p>Naravno, ono nadindividualno, narod, nije vrednije i mi nismo sredstvo te haoti\u010dne sile. Ali, kako narodu objasniti da ono &scaron;to jest jest grozno? Da ono &scaron;to se de&scaron;ava nije lustracija, ve\u0107 agonija, produ\u017eavanje tek stanja u kojem samo odre\u0111eni ljudi imaju koristi da na&scaron;e dru&scaron;tvo dr\u017ee zatvorenim. Da podr\u017eavanjem ratnih zlo\u010dinaca i zlo\u010dinki (osu\u0111enih i onih kojima se jo&scaron; nije potvrdila optu\u017enica ili odbacila) nije u skladu sa njihovim deklariranim potrebama da \u017eive bolje. Da istina nije tu, da ono &scaron;to podra\u017eavaju jeste horor, i da oni kojih ih vode ve\u0107 odavno na sebi imaju lu\u0111a\u010dke ko&scaron;ulje. Da nismo samo u zatvoru, ve\u0107 i u umobolnici.<\/p>\n<p>6yka.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Historija nije nit \u0107e biti i&scaron;ta drugo do popri&scaron;te naroda koji \u017eele da uni&scaron;te jedni druge.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-47763","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47763","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=47763"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/47763\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=47763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=47763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=47763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}